Prikazujem sadržaj po oznakama: dan grada dubrovnika

Uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Podnoseći izvješće o svom radu gradonačelnik Mato Frankovič istaknuo je kako će 2023. biti posebno intezivna godina u segmentu korštenja sredstava iz EU fondova. Naglasio je kako je zahvaljujući Vladi Dubrovnik neprekinutom prometnom vezom konačno povezan s domovinom i potpuno integriran u europsku zajednicu.

Istaknuvši kako je uvriježena praksa da se uz Dan Grada i blagdan svetog Vlaha, predoče računi minulog rada, gradonačelnik je istaknuo kako Upravljati gradom znači graditi, dizati nove škole, vrtiće, probijati ceste, ispravljati grbe na kolniku, osvjetljivati neosvijetljene staze, kopati ispod zemlje i graditi infrastrukturu koja se ne vidi.

- Upravljati gradom znači stvarati ravnopravne uvjete života i rada u svakom kutku grada i osiguravati jednake prilike za osobni razvoj svakog građanina. Upravljati znači služiti, a služba od nas očekuje i donošenje odluka, onih koje će imati utjecaj na tkivo grada u budućnosti. Nerijetko ćemo se tako suočiti i s izazovima. Na njih je jednostavno odgovoriti ukoliko se zapitamo samo jedno pitanje – Hoće li naše činjenje donijeti boljitak Gradu i građanima? Ako je odgovor da, onda dvojbe nema. - rekao je Franković.

Kad su u pitanju projekti realzirani u proteklom jednogodišnjem razdoblju, Franković je istaknu kupnju TUP-a.

- Kupovina TUP-a stavila je pred nas izazov. Nikada nismo dvojili o tome radi li se o potezu od javnog interesa i je li dobar za budućnost grada koji se ne može i ne smije razvijati samo na podlozi turizma. Istovremeno, radilo se o najvećoj pojedinačnoj akviziciji Grada Dubrovnika od hrvatske samostalnosti i trebalo je umješnosti i političke hrabrosti za provesti čitav projekt, koji je započeo preuzimanjem vlasničkog udjela nad UTD Ragusom i Lukom Dubrovnik. Strateški su to važna činjenja ove gradske uprave koja će imati značajan utjecaj na budući urbani razvoj grada. Stječući imovinu koja je dio našeg kolektivnog identiteta širimo društveni okvir slobode i osiguravamo temelj za željeni razvoj prema našim vlastitim postavkama. - kazao je Franković.

- Zar Sloboda ili Libertas nije središnji dubrovački motiv i esencija našeg povijesnog bića. Za zagrljaj slobode koji sad uživamo proliveno je puno krvi. Na toj plemenitoj žrtvi naših vitezova i hrabrosti svih koji su sudjelovali obrani grada i hrvatskog juga u Domovinskom ratu neizmjerno smo i vječno zahvalni. - kazao je Franković.

Nakon nesigurnosti u koju nas je gurnulo razdoblje pandemije, istaknuo je Franković, godinu iza nas obilježio je gospodarski oporavak.

- Svi naši napori još od svibnja 2017. godine usmjereni su upravo na postizanje pune i primjenjive održivosti u upravljanju destinacijom, a povratkom turizma i industrije putovanja konačno smo imali priliku u punini primijeniti sve alate i mjere koji su osmišljeni i provedeni kroz strateški projekt Poštujmo grad. Zahvaljujući više puta pokazanom sluhu Vlade Republike Hrvatske za specifičnosti krajnjeg juga i ovim putem želim izraziti moju duboku zahvalnost na pomoći koju su Vlada i premijer Andrej Plenković pružili Gradu u trenutcima financijske krize. Beskamatnim zajmovima omogućili su nam da i dalje nastavimo pomagati svim građanima u potrebi kao i dubrovačkim gospodarstvenicima. Uz potporu ministarstva unutarnjih poslova donesen je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji nam je omogućio uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. - rekao je gradonačelnik, osvrnuvši se na ostale važne gradske projekte.

- Kroz novi Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika osigurat ćemo kontinuirana ulaganja u održavanje spomeničke baštine i pospješiti proces aseizmičke sanacije zgrada u povijesnoj jezgri. I na tome zahvaljujem Vladi i Ministarstvu kulture i medija s kojim usko surađujemo i kroz provedbu Plana upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika. Aktivnosti Plana već se uvelike provode, a njegovim usvajanjem Dubrovnik je postao i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je izradio i usvojio takav strateški dokument nulte kategorije. Da nam Plan nije tek slovo na papiru pokazali smo između ostalog i izgradnjom osnovne škole unutar zidina. Dodijelili smo prve stanove izgrađene sa svrhom rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji po modelu 'dubrovačke stanogradnje'. Proveden je i drugi natječaj te će uskoro i preostali stanovi dobiti svoje stanare, dubrovačke obitelji. Uveli smo prijeko potreban red u prostor i spriječili njegovu daljnju devastaciju prekomjernom gradnjom, a pokrenuli smo i izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period. Uz završetak izgradnje Lapadske obale, godinu u koju smo ušli uvelike obilježit će još jedan veliki EU projekt. Aglomeracija Dubrovnik, najveći je infrastrukturni zahvat u suvremeni vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Istaknuvši kako se proslavlja 1051. Festa svetoga Vlaha, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u svom govoru na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika zapitao se koliko gradova u svijetu proslavlja neki blagdan neprekidno više od tisuću godinu.

- Koliko ih taj blagdan proslavlja na ovako veličanstven način kako to čini Dubrovnik, ponosni na sve ono što su nam ostavili naši preci -
iznimno graditeljsko nasljeđe, diplomatske vještine, trgovačko umijeće, upravljačku mudrost i spremnost na žrtvu za slobodu. - rekao je Dobroslavić.

Zahvalivši braniteljima na njihovim zaslugama i žrtvi u Domovinskom ratu, Dobroslavić se osvrnuo i na rat u Ukrajini.

- Nikad više nećemo dozvoliti da se ponove upadi na naše područje, žrtve, patnje i razaranja, a tome u svijetu, nažalost, i danas svjedočimo dana u slučaju brutalne agresije Putinove Rusije na Ukrajinu. Još je žalosnije što danas i kod nas ima licemjera koji umjesto neophodne podrške žrtvi izmišljaju opravdanja za agresora. - kazao je Dobroslavić.

Župan se osvrnuo na ulazak Hrvatske u Schengen.

- Uvođenjem zemlje i euro područje i Schengen ušli smo u najuži klub najrazvijenijih zemalja, krug zemalja s najvišim civilizacijskim dosezima u povijesti. Od tih postignuća Županija i Grad imat će nemjerljivu korist, od Pelješkog mosta, kojega odnedavno imamo, od luka koje gradimo i bolje povezujemo otoke, a posebno ćemo imati koristi od izgradnje autoceste i brze ceste i nove pelješke ceste. Dovršavajući te projekte Vlada pokazuje potrebno razumijevanje izazova pred krajnjim jugom. - rekao je župan Dobroslavić, dodavši kako na budućnost gledamo s optimizmom.

Uz dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha ovogodišnjim laureatima na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika dodijeljena su javna priznanja.

U pismu koje je uputio, akademski slikar Josip Pino Trostmann naveo je kako mu zdravstveno stanje ne dopušta da nazoči svečanoj sjednici. Zahvalivši na dodijeljenoj nagradi za životno djelo Pino Trostmann naveo je kako će i pored poodmakle dobi i narušenoga zdravlja, nastojati i dalje svojim djelima i koloritom slikati jedini nam grad.

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika posmrtno je proglašen Francesco Cossiga za iznimne zasluge i značajne humanitarne aktivnosti za vrijeme Domovinskog rata.

Franceco Cossiga bio je talijanski pravnik, pedagog i političar. U vrijeme početka Domovinskog rata bio je predsjednik Republike Italije.

Sin pokojnog talijanskog predsjendika Giuseppe Cossiga, koji zbog neodgodivih obevza nije nazočio svečanoj sjednici, u pismu je naveo kako će posjetiti Grad Dubrovnik te se zahvalio na priznanju dodijeljenom njegovu ocu.

Za iznimna postignuća u obnovi, zaštiti i promociji dubrovačke i hrvatske kulturne baštine nagrada je dodijeljena lady Jadranki Beresford - Peirse dok je nagradu za izniman doprinos u promociji povijesne istine u Domovinskom ratu dobio Paul Davies.

Ante Delija dobitnik je nagrade za izniman doprinos sportu grada Dubrovnika dok je nagrada za dugogodišnji predani humanitarni rad, prijateljstvo i promociju Dubrovnika dodijeljena Fredu i Phyllis Meurer.

Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik dobila je nagradu za izniman doprinos u razvoju turističkog obrazovanja u Dubrovniku.

Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo dodijeljena je Josipu Pinu Trostmannu za iznimna umjetnička postignuća i dugogodišnji pedagoški rad. Njegovu sinu Teu Trostmannu nagradu je uručio gradonačelnik Mato Franković

U ime nagrađenih uzvanicima se obratila lady Jadranka Beresford Pierse, kratko istaknuvši kako je Dubrovnik inspiracija, dodavši kako je naše materijalno i nematerijano nasljeđe neponovljivo.

nm

Kod križa na gradskom groblju Boninovo gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika zapalili su svijeće i položili vijence svim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Počast braniteljima i civilima stradalim u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga odali su i predstavnici i Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Imotskog te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a prigodnu molitvu održao je don Ante Burić.

dpp

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetog Vlaha jedan o uzvanika bio je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Gradskim vlastima poručio je da iz Europske unije uzmu ono, kazao je on, najvrijednije – novac.

- Što vrijeme više protječe i što je slika bistrija i jasnija i što je jasnije da Europa nije centralna vlast nego kompleksna, duboka, traumatična i emotivna, ali i perspektivna zajednica nacionalnih država, naroda i nacija, želim vam da iz te Europe uzmete ono što je u ovom trenutku najvrijednije, a to je novac. Sve ovo drugo je tema za stalnu raspravu i stalan oprez. Niti smo svi isti, niti je u redu, niti očekujem da drugima namećemo svoje kulturne vrijednosti, što je za njih dobro kako da se mole i koje su to europske kulturne vrijednosti jer one su od Portugala do Estonije, preko Hrvatske i svih drugih država slične, ali, Boga mi, i različite i u toj svijesti da se razlikujemo pa i unutar hrvatskog korpusa, može se osigurati normalan, dobar, pristojan građanski život. - rekao je Milanović.

Osvrnuo se na svojatanje dubrovačke književnosti od strane Republike Srbije

- Vidim da vas ovaj zadnji slučaj dosta tišti, iritira, a razgovarali smo i prije sat vremena ovdje u dubrovačkoj kavani i o kojem manje više svi mislimo isto i u jednoj stvari se slažemo. - rekao je Milanović pa dodao kako je ono što rade Srbi kulturna aproprijacija.

- Postoji nešto što je već pomalo uvriježena fraza u zapadnoj, posebno američkoj kulturnoj debati, a to je kulturna aproprijacija, odnosno uzimanje nečega što je tuđe. Recimo, nekakav bijelac može staviti indijansku perjanicu na glavu i to je kulturna aproprijacija pokroviteljskog tipa od strane jedne zajednice koja je uništila tu drugu zajednicu, a sad se kiti njezinim perjem. - kazao je Milanović, poručivši Dubrovčanima da budu ponosni što netko želi do onoga do čega ne može.

- Ovo što se događa u Beogradu je kulturna aproprijacija jednog ovisničkog, šleperskog tipa, ne pokušaj da se nešto otme jer to je nemoguće. Budimo ponosni što netko to želi, a do toga ne može. Mi ne pokušavao apropirati Slovo ljubve Stefana Lazarevića, Žitije Stefana Dečanskog, to su stvari koje konstatiramo, koje su tu, ali koje s našim korpusom i identitetom nemaju ništa. - rekao je Milanović te Dubrovčanima uputio poruku.

- Budite hladni, budite čak pomalo i oholi jer hrvatska književnost ima bazu ovdje. A naši susjedi, ako već žele, neka s distance u tome uživaju. Nemojte gubiti previše energije, gledajte na to ponosno. Dakle, netko bez šanse da to ikad dobije, želi naše i želi vaše, onda neka na trenutak živi u iluziji da mu je to i dostupno, ali nije.- rekao je Milanović.

Povodom dana Grada Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su dodijeljena i javna priznanja. Sjednici je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica uvodno je istaknuo kako je uvjeren da nas, bez obzira na političke razlike, više toga spaja nego razdvaja. Osvrnuo se i na zakon kojim Srbija svojata dubrovačku književnost.

- Koliko se god službena Srbija trudila prisvojiti naše velikane, poruka iz Grada je jasna: niste uspjeli ni 1991. pa nećete ni 2022. Dok traje politika srpskog sveta nema suradnje s institucijama Republike Srbije. - istaknuo je Potrebica.

Iako je prije njegova govora prethodio film „Od Feste do Feste” kojim su prezentirane aktivnosti i projekti gradske uprave u proteklom jednogodišnjem razdoblju, istaknuvši kako pred Festu priliči da gradski čelnici „daju konat” što su napravili u razdoblju od zadnje Feste, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je iza nas druga pandemijska godina koju smo uspješno prebrodili.

- Održali smo stabilnost javnih financija, osigurali sredstva za sve socijalne programe i mjere, pomogli smo potrebitima, umirovljenicima, studentima, učenicima, roditeljima. Ruku pomoći pružili smo i našim gospodarstvenicima, a mjere pomoći još se umnogome provode. Sve gradska društva stabilna su i obavljaju svoje javne zadatke. - rekao je gradonačelnik, pobrojavši potom kapitalne projekte koji se realiziraju na gradskom području.

- Zahvaljujući dokazanoj umješnosti u privlačenju europskih sredstava osigurali smo izvođenje kapitalnih projekata. Lapadska obala i povijesno ulaganje u sustav vodoopskrbe i odvodnje izvode se u jeku pandemije. I u uvjetima ograničenih proračunskih prihoda gradimo prvi dom za starije i nemoćne u preko 50 godina, dok tu nedaleko od nas, u Karmenu, niče nova škola. Preko 40 projekata pripremili smo za financiranje dostupnim EU i nacionalnim sredstvima. Oni će biti okosnica nastavka investicijskog zamaha koji smo započeli. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na prethodnu turističku sezonu i odgovorio onima koji su ga kritizirali.
- Sezona 2021. nije nam se dogodila, kako netko nedobronamjeran može ocijeniti, nego je rezultat predanog rada brojnih dionika na turističkom tržištu. Baš kao što će to biti i sezona 2022. Zapravo, upravo je ova gradska uprava postigla to da nam se turizam više nikada ne događa, nego da odgovorno i održivo upravljamo našom najvećom gospodarskom granom. - kazao je Franković.

- Da nikad više neće biti po starom, daj što daš, stihijski i megalomanski, potvrđuje nam i nova prostorno - planska dokumentacija, ali i drugi strateški dokumenti poput Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom. U fokus smo vratili odgovoran rad za javno dobro i služenje interesima građana. Tvrđavu Imperijal, taj simbol obranjenog grada i hrabrosti naših branitelja, vratili smo na upravljanje Gradu. Kupovinom TUP -a, bivši industrijski pogon otvorili smo za razvoj kreativnih i kulturnih industrija, poduzetništva i javnih sadržaja i usluga. To ne bismo bili u stanju da prethodno nismo preuzeli upravljanje tvrtkom UTD Ragusa i konsolidirali je. Preuzimanjem većinskog vlasničkog paketa nad Lukom Dubrovnik stvorili smo temelj da se pomorski grad nastavi razvijati na svojoj obali. - rekao je gradonačelnik Franković.

Župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić pohvalio je aktualnu gradsku upravu za uspješnost vođenju Grada i realiziranju brojnih kapitalnih projekata sredstvima iz europskih fondova. Zahvalio je i hrvatskoj Vladi za pomoć u pandemiji.

U svom govoru i Dobroslavić se osvrnuo na svojatanje dubrovačke književnosti od strane Republike Srbije.

- Naši preci čuvali su sačuvali kroz stoljeća ovo dubrovačko i hrvatsko blago od svih ugroza, zaštiti ga od svakovrsnih svojatanja. Naši branitelji su devedesetih također očuvali ovo blago od najgoreg nasrtaja od velikosrpske Miloševićeve agresije. Mi ga danas nažalost moramo ponovo braniti od onih koji vrijeđaju žrtvu naših logoraša iz Morinja, od onih koji svojataju Dubrovnik i naše velikane Držića, Gundulića, Boškovića. Od onih koji nam ponad izvorišta Omble žele graditi zračnu luku. Naravno da ćemo braniti hrvatski Dubrovnik, učinili smo to prije 30 godina, kako ne bismo sada. Neugodno je, uvredljivo, ali ćemo to prevladati. - rekao je Dobroslavić.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada i Festu svetoga Vlaha ovogodišnjim laureatima dodijeljena su javna priznanja. Nagrada za životno djelo dodijeljena je redatelju Ivici Kunčeviću dok su dobitnici godišnjih nagrada doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, Glas Grada i Kvartet Sorkočević.

U povodu obilježavanja Dana Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica u jutarnjim su satima položili vijence i zapalili svijeće kod spomen križa na groblju Boninovo kao znak sjećanja na sve poginule branitelje.
 
Počast svim nedužnim žrtvama iskazali su i gradonačelnik grada prijatelja Vukovara Ivan Penava, izaslanstvo Dubrovačko – neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te  predstavnici  Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Molitvu za sve one koji su svoje živote položili na Oltar Domovine održao je don Ante Burić župnik crkve sv. Petra.

dpp