Prikazujem sadržaj po oznakama: doprinosi

Hrvatsko gospodarstvo je u komi i to je neupitno, no i u ovoj situaciji pojedini poslodavci našli su način kako de facto zaraditi na radnicima. Naime, sve češće naši sugrađani žale se kako im poslodavci nude izmjene ugovora prema kojima bi trebali dobivati netto „minimalac” u iznosu od 3.250 kuna iako tvrtke u kojima su zaposleni dobivaju potporu od 4.000 kuna po radniku za očuvanje radnih mjesta.

Sjećate li se kako su poslodavci tvrdili kako ta potpora nije namijenjena njima, već radnicima? Naravno da se mnogi sjećaju tih izjava, ali u posljednje vrijeme sve je veći broj poduzetnika koji razliku od 750 kuna od iznosa potpore od 4.000 kuna do minimalno zagarantirane plaće za puno radno vrijeme koja je u netto iznosu 3.250 kuna, zadržavaju na računu tvrtke.

Ono što je „najbolje” od svega jest to da je to sasvim legalno i to je ono što ni Vlada ni poduzetnici ni njihove udruge još nisu jasno i glasno rekli u javnosti. Naime, prema tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, još iz svibnja, no tada to još nije dolazilo do izražaja već je većina poslodavaca plaću isplaćivala barem u maksimalnom iznosu potpore, poslodavac razliku od isplaćene plaće i primljene potpore za očuvanje radnih mjesta nije obavezan vratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji inače te potpore odobrava.

Dubrovnikpress.hr portal uputio je i jasan upit HZZ – u je li poslodavac može isplatiti netto plaću u manjem iznosu od dobivene potpore. Koliko se pazi da se u javnosti o ovom problemu ne progovara suviše glasno pokazuje i odgovor HZZ – a koji je stigao „u celofanu”.

Umjesto jasnog odgovora smije li ili ne smije poslodavac isplatiti plaću manju od iznosa potpore, u dopisu HZZ – a stoji kako je riječ o, vjerovali ili ne – preporuci.

„Ugovorom o dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac se obvezuje radniku za kojeg je isplaćena Potpora, isplatiti plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a prema priznatom razdoblju isplate Potpore. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća ili iznos manji od iznosa potpore, preporuka je da poslodavac isplati potporu u cijelosti.” - odgovor je HZZ – a.

„Olakotna” okolnost je dakle samo to da poslodavac ne može isplatiti manju plaću bez izmjena ugovora o radu, ali s druge strane to čak nema veze ni s potporama, a radnici se ionako od strane poslodavaca stavljaju u poziciju „uzmi ili ostavi”, dakle ili minimalac ili otkaz bez obzira što će i dalje primati potporu od 4.000 kuna po radniku.

O ovom problemu, odnosno prilično slobodnom tumačenju da je potpora namijenjena za očuvanje radnih mjesta i da je poslodavac, osim za plaću, može koristiti i za druge poslovne aktivnosti, jer sve to služi u očuvanju radnih mjesta, jako se „sramežljivo” govori.

Vrhunac svega je to da su poslodavci koji primaju potporu oslobođeni plaćanja doprinosa, odnosno javnih davanja do iznosa isplaćene potpore, tj. iznosa isplaćenog osobnog dohotka. U konkretnim slučajevima to znači da ukoliko poslodavac isplati netto plaću od 4.000 kuna, a prima potporu u istom tom iznosu, nema gotovo nikakav trošak za isplatu te plaće već se javna davanja, tj. doprinosi plaćaju na iznose u netto plaće koji prelaze 4.000 kuna. Primjerice kada poslodavac isplati 5.000 kuna netto plaće, a prima potporu od 4.000 kuna, javna davanja obavezan je platiti samo za iznos od 1.000 kuna.

Poslodavci su s druge strane obavezni vratiti novac u slučaju kada je, odgovorili su iz HZZ – a, „isplaćen veći iznos potpore u odnosu na broj sati na koji je radnik prijavljen”. Drugim riječima, ukoliko izmjenama ugovora o radu djelatnik ima i dalje puno radno vrijeme, a manju plaću, razlika isplaćenih sredstava potpore i isplaćene netto plaće legalno ostaje na računu poslodavca.

Zasad je, na svu sreću ipak riječ o moralno upitnom ponašanju manjeg dijela poslodavaca, a i sve navedeno ne odnosi se također na poslodavce koji primaju potporu od 2.000 kuna po radniku.

Kada je o Dubrovniku konkretno riječ također je žalosno da kompanije i poslodavci koji u zadnjih petnaestak godina izražavaju milijunske dobiti svake godine tu dobit nisu preraspodjeli na zadržavanje radnika bez obzira je li im odobrena potpora ili nije.

Objavljeno u Aktualno

U situaciji u kojoj smo se svi zajedno našli osjećamo potrebu obratiti se javnosti s nekoliko poruka. Epidemija korona virusa globalni je problem, pa tako i naše zemlje. Prvenstveni cilj jest zaštita ljudi i njihova zdravlja. U tom smislu podržavamo dosadašnji rad hrvatskih institucija i Nacionalnog stožera civilne zaštite koji pravovremenim reakcijama uljevaju povjerenje građanima. - navodi se danas u priopćenju HGK Županijske komore Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća koja je održana videolinkom u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite.

„Ipak, važno je naglasiti kako će ova situacija bitno utjecati na gospodarstvo naše zemlje, što iziskuje odlučne i pravovoremene poteze izvršne vlasti. Rekacije su nužne odmah i to na svim razinama, kako državnoj tako i lokalnoj.” - piše dalje te se u priopćenju još navodi:

„Kao odgovorni poslovni ljudi želimo upoznati javnost s mogućim ekonomskim posljedicama. Sad je već sasvim izvjesno da će ova zdravstvena kriza za sobom donijeti usporavanje gospodarskog rasta, a ponegdje i recesiju, za koju nitko ne može predvidjeti koliko će trajati. Sve to utjecat će i na našu ekonomiju. Pravovremenim odlukama izvršna vlast može pomoći u kompenzaciji negativnih utjecaja te pomoći u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Stoga apeliramo na sve mjerodavne da što prije donesu odlučne ekonomske poteze kako bi se pomoglo gospodarstvu premostiti ovo krizno razdoblje.

Kroz sustav Hrvatske gospodarske komore upućeni su prijedlozi mjera prema Vladi, iz čega izdvajamo samo par hitnih: ukidanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja krize kako bi se omogućilo poslodavcima očuvanje radnih mjesta. Nadalje, odgoda plaćanja glavnice i kamata dospjelih obaveza kroz naredna tri mjeseca te moratorij na kolektivne granske ugovore.

Apeliramo i na sve poslovne subjekte da se ponašaju odgovorno te budu spremni na razne scenarije, pri tome posebno stavljamo naglasak na iznalaženje načina da se očuva ono najvrijednije, a to su ljudi, tim, bez kojega će biti teško nastaviti dalje raditi, kad prođe ugroza.

Održimo dostojanstvo, solidarnost te jedinstvo kojim smo se i do sad krasili u brojnim prilikama.” - stoji u priopćenju HGK ŽK Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020