Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Nakon što je na malonogometnom igralištu u Hladnici, policiji još uvijek nepoznati počinitelj nasred igrališta od klupa formirao kukasti križ, reagirali su iz Dubrovačkog HNS-a. U priopćenju za javnost najoštrije su osudili ovaj incident koji je, kako su naveli, "sramotu Dubrovnika ponovno stavio na naslovnice nacionalnih medija". Kao krivca su prozvali gradonačelnika Mata Frankovića koji, pišu, ignorira upozorenja HNS-ovi vijećnika o fašističkim simbolima iscrtanim po Gradu, posebno u Mokošici. Ostatak HNS-ova priopćenja prenosimo u cijelosti.

"HNS ujedno osuđuje i ponašanje gradonačelnika Frankovića, koji već gotovo godinu dana ignorira uporno upozorenja vijećnika HNS-a s govornice Gradskog vijeća. Podsjećamo da već skoro 12 mjeseci u najvećem gradskom kotaru Mokošica brojne lokacije, pa i glavna šetnici stoje unakažene fašističkim simbolima, a do dana današnjeg isti nisu uklonjeni od strane komunalnih službi Grada. Nažalost, takvi simboli nalaze se i po drugim dijelovima našeg grada, i do danas ih nitko nije našao potrebno ukloniti.

Upornim oglušivanjem na upozorenja vijećnika HNS-a i naših sugrađana gradonačelnik Franković i odgovorne osobe komunalnih društava postali su sukrivci za ovaj posljednji incident jer su prešutno dali podršku za sve ovakve, prošle i buduće, incidente koji nisu na ponos naše države, a posebice ne našeg grada." - navodi se u priopćenju dubrovačkog HNS-a.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Mak Grgić proglašen je ,,maštovitim, nadarenim i ekspresivnim" gitaristom od New York Times-a kao i ,,gitaristom na kojeg treba obratiti pažnju" prema Washington Postu. Njegova glazba obuhvaća avangardu, filmsku glazbu, preko sjajnih klasika gitarskog repertoara, ranih radova, popa, jazza i drugih. U Dubrovniku će nastupiti večeras u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

Rođen u Ljubljani, studirao je gitaru u Zagrebu kod Ante Čaglja na Konzervatoriju za glazbu ,,Elliy Bašić”, a diplomirao je u klasi Alvara Pierrija na Sveučilištu za glazbu i izvođačke umjetnosti u Beču. Završio doktorski studi na Sveučilištu Južne Kalifornije ,,Thornton School of Music” kao student Williema Kanengisera i Skotta Tennanta iz Los Angeles gitarskog kvarteta. Umjetnički je direktor interdisciplinarnog umjetničkog festivala − M.A.R.S. i Zagreb Guitar Festivala.

Za Dubrovnik sprema Bachov Adagio & Presto iz Violinske sonate No.1, Rodrigovu Toccatu, Morriconeove teme „Gabrijelova oboa“ iz filma Misija te soundtrack filma „Dobar, loš, zao“, potom 5 makedonskih djela Miroslava Tadića i druga djela koja će pokazati Grgićevu svestranost.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.D.

Objavljeno u Aktualno
Subota, 22 Lipanj 2019 16:28

Prometni redari primili prijetnje smrću

Prometnim redarima Grada Dubrovnika prijetilo se danas smrću, objavio je danas na svom Facebook profilu gradonačelnik Mato Franković.

- Danas u toku jutarnjih sati prometni redari Grada Dubrovnika zaprimili su dvije prijetnje smrću samo zbog toga što su radili svoj posao. Na žalost očito je želja za novcem i zaradom pojedincima ispred reda... Ono što nas čeka u 2020 godini su dodatne restrikcije u prometu, a u 2021 potpuna zabrana dolaska na Pile za sve autobuse osim za JGP Libertas. - napisao je Franković.

Gradonačelnik Franković za portal Dubrovnikpress.hr kazao je i kako su prijetnje prijavljene policiji. Počinitelji su poznati, pa policiji ne bi trebali biti previše posla oko utvrđivanja činjenica, no gradonačelnik je kazao kako s imenima ne može izlaziti u javnost dok se ne okonča istraga.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Gradsko će vijeće, na sjednici u četvrtak, izmijeniti Odluku o komunalnom redu i tako zabraniti daljnje postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri, a oni koji su bankomate postavili u roku od mjesec dana dužni su dobiti suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Izmjene Odluke o komunalnom redu zapravo su usklađene sa smjernicama resornog Ministarstva, a prema kojima, kad bi se poštivale u potpunosti, ne samo da u Gradu, tj. povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, već bi trebalo ukloniti i onih devet za čije su postavljanje konzervatori u Dubrovniku dali odobrenje.

Kojih devet bankomata ima odobrenje, portal Dubrovnikpress.hr pitao je i Konzervatorski odjel u Dubrovniku, no odgovor na taj upit još nismo dobili. U Konzervatorskom odjelu očito je jako teško napisati kojim su se smjernicama povodili i kojih je to devet bankomata, a ako im nije teško odna taj podatak namjerno kriju.

A da razloga za skrivanje mogu imati, jasno je samim iščitavanjem smjernica Uprave za zaštitu kulturne baštine resornog Ministarstva.

Naime, prema smjernicama Ministarstva kulture onima koji ih žele postaviti, uvjetuje se da bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove. Mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koji ne smiju biti ugroženi.

Na mjestima gdje je postava uređaja prihvatljiva, zahtjeva se vizualna neutralnost postave, što znači da vidljiv može biti samo operativni dio bankomata, odnosno njegov ekran i tipkovnica.

Također se navodi kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva na zidanim pročeljima, izvan ostakljenim dijelovima građevinskih otvora te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovane elemente, kao što su kameni otvori i povijesna stolarija”.

Nije prihvatljivo ni postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izravno projektirane za bankarske institucije.

Navodi se i kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga, npr. izlozima s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, ili posebnim vrstama ostakljenja”.

Prema smjernicama Ministarstva kulture „nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevnom otvoru”, a „postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima već unutar jednog poslovnog prostora koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj bankomata nekoliko različitih tvrtki”.

„Ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim prostorima, uličnim koridorima, zelenim površinama, povijesnim gradskim parkovima, unutar kulturno povijesnih zaštićenih cjelina.” - piše u smjernicama Ministarstva.

Kad se sagledaju smjernice Ministarstva kulture i više je nego jasno kako u povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, pa čak ni onaj na izlogu OTP banke ili Privredne banke, osim ako ti prostori nisu izvorno projektirani kao bankarske ustanove, a nisu. Tim više, jasno je da ni po dva bankomata ne mogu biti u jednom otvoru, a takvih je u Gradu dosta. Pitanje je samo imaju li dozvolu Konzervatora koji su zakonski nadležni i ako imaju hoće li sukladno smjernicama resornog Ministarstva biti uklonjeni.

Objavljeno u Aktualno

Razriješen je gordijski čvor sa žičarom, kazao je gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare. Istaknuo je kako je već uputio materijale vijećnicima kako bi na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak usvojili koncesijski ugovor s Excelsa nekretninama. Zapravo je riječ o starom ugovoru prema kojemu bi na razdoblje od 50 godina iznos koncesijske naknade iznosio 15 posto godišnje.

Inače, uoči zatvaranja žičare gradonačelnik je najavljivao kako će, sukladno novom vještvu DORH-a tražiti veći iznos te naknade, odnosno isticao je kako je on procijenjen na 30 posto, no danas je istaknuo kako se u novom vještvu taj iznos ne precizira.

- Važno je reći, što se tiče visine koncesijske naknade, vijećnici će dobiti vještačenja i sve dopise DORH-a, Carine, Grada i Excelsa nekretnina. Nijedno vještvo nije reklo koji je to iznos koncesijske naknade. Gradsko vijeće je inače tri puta usvojilo odluku o koncesijskoj naknadi, prvi put u vrijeme bivšeg gradonačelnika kada je iznos naknade procijenjen na 15 posto na vrijeme do 50 godina. Drugi put odluku, nakon upozorenja Ministarstva financija da definiramo broj godina trajanja koncesije, naknada je također definirana na 15 posto i 10 godina koncesije, ali taj ugovor od strane Excelsa nekretnina nije potpisan. Treći ugovor je iz mog mandata na 50 godina i 15 posto koncesijske naknade i s jednakim postotkom i brojem godina ide se u budućnost. I ja bih volio da je naknada 20, 30, 40, 50 posto, ali nije realno da ćemo to dobit, a realno je naplatiti dug i dobiti ugovor na 15 posto, a proračunski korisnici imat će 10 milijuna kuna godišnje više u gradskoj blagajni. - rekao je Franković.

- Nisu svi blagonaklono gledali na zatvaranje žičare, ali je to doprinijelo da se naši međusobni odnosi riješe jer godine i godine pokušavanja bez zatvaranja žičare nije išlo. Ova uprava bila je prva koja je podigla tužbu tražeći dug iz prošlosti, a uspostavilo da smo bili u pravu, naplatiti smo dug i kamate i u ovoj godini ćemo vidjeti benefite od preko 36 milijuna kuna koji će se sliti u gradsku kasu. - rekao je Franković, istaknuvši kako žičara može početi s radom čim podmiri svoja dugovanja.

Bez podmirenih dugovanja ne može s Excelsom nekretnine sklopiti ni koncesijski ugovor.

- Ugovor će biti izmijenjen u onom dijelu koji definira da dugovi moraju biti plaćeni prije njegova potpisivanja. To je ugovor koji je već bio pripremljen. Žičara ne može početi raditi prije nego plate dugove. Jedan dio iznosa koji je Carina ovršila poklapalo se Gradom pa će nam Excelsa platiti 10 milijuna kuna, a carina vratiti 16 milijuna kuna i tako će dug prema Gradu bit plaćen. Dug od osam milijuna kuna prema državi je plaćen i novi dug će isto bit plaćen. U trenutku potpisivanja ugovora ne smije biti duga i to znači da će Excelsa morati odustati od svih sporova, kako protiv Carine tako i spora s Gradom Dubrovnikom. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako rješavanja odnosa s Excelsa nekretninama oko žičare otvara vrata suradnji na rješavanju odnosa oko izgradnje garaže Iza Grada, projekta o kojem se već godinama govori, a koji bi riješio probleme prometa i opskrbe povijesne jezgre.

- Idemo korak po korak, prvo riješimo žičaru. Činjenica je da nikome ne odgovara zatvorena žičara jer se ne puni blagajna, a kvaliteta usluge se ne odvija na primjerenoj razini. Trebaju platiti što su dužni jer dok ne plate ne možemo dalje. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

U Knjižnici Male braće, u Dominikanskoj knjižnici, u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, kao i u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, otkriveno je oko 60 inkunabula i knjiga s početka 16. st. koje su nekoć pripadale Marku Maruliću ili je on, neke od njih, svojeručno po marginama komentirao boraveći kod svojih prijatelja u Dubrovniku, na Badiji i u Kotoru. U Knjižnici Male braće ih je zasada pronađeno 31, u Dominikanskoj knjižnici 15, u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Bogišićevoj zbirci pet. Brojke nisu konačne, istraživanje se nastavlja, a Bogišićeva zbirka trenutno nije dostupna za istraživanje, pa je identifikacija bila moguća samo za neke inkunabule od kojih postoje stare fotografije.

Piše: fra Stipe Nosić

Knjige je pronašao i prema rubnim bilješkama, paleografijskim, sadržajnim i kaligrafijskim osobinama Marulićevoj biblioteci pripisao, kao i nedavno u Franjevačkoj knjižnici na Poljudu, njemački profesor (viši studijski savjetnik) i istraživač hrvatske renesansne kulture Zvonko Pandžić, u okviru projekta „Nepoznata djela Marka Marulića“. S pogledom na 500. obljetnicu smrti Marka Marulića 2024. on i njegovi hrvatski i njemački suradnici pokušavaju u Splitu organizirati europski projekt kulture „Marko Marulić – Marcus Marulus”.

Kako Pandžić tvrdi, sada je postalo jasno da je „sačuvan veći dio knjiga iz privatne biblioteke Marka Marulića“, u svakom slučaju najznačajniji autori (latinski i grčki klasici, djela patrističke literature, brojni srednjovjekovni autori, Dante i Petrarka, te sva najvažnija djela firentinske renesanse), usve barem 160 svezaka. Osim u Splitu (Franjevački samostan na Poljudu (35), Samostan franjevaca konventualaca na Obali (5), Dominikanski samostan (11), Arheološki muzej (7), Znanstvena knjižnica (7), Nadbiskupsko sjemenište (1)), i već spomenutih u Dubrovniku, ne mali broj Marulovih knjiga nalazi se u Franjevačkom samostanu Sv. Frane u Zadru (25, pregledan tek dio goleme građe), u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Državnom arhivu jedna.

U nekoliko slučajeva pronađeni su i posebni rukopisni sastavci Marka Marulića kao privezi inkunabulama, tako Život sv. Jeronima na latinskom, kao i crteži i inicijali. Kritičko izdanje svih Marulovih sada pronađenih komentara zahtijeva nekoliko novih svezaka u njegovim sabranim djelima, što bi osobu i djelo, način rada i širinu njegovih ideja moglo prikazati u posve novom svjetlu. Pronađeni su i latinski predlošci nekih njegovih poznatih prijevoda na hrvatski. Novopronađeni se svesci iz raznih knjižnica u odnosu na oporuku Marka Marulića međusobno nadopunjuju, što također govori da se radi o njegovoj biblioteci.

Zanimljivo je da je tridesetak tih inkunabula već bilo izloženo u Splitu i Zadru 1950. povodom proslave 500. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je narodna vlast bila proglasila događajem republičkog značaja. No kada je jedan jedini ali moćan čovjek cenzuriro i dijelom uništio „Zbornik Marka Marulića“ objavljen te godine, a Kruno Krstić, koji je pisao o Marulićevim inkunabulama u Zadru, bio denunciran i ugrožen, umukla je rasprava – do danas – o Marulićevim inkunabulama i hrvatskim rukopisima. Prema profesoru Pandžiću u pravu su bili Kruno Krstić, Hrvoje Morović i Carlo Verdiani, a u krivu svi njihovi revnosni osporavatelji, koji, međutim, uopće nisu išli u knjižnice i arhive provjeravati izložene argumente ili tražiti Markove knjige i rukopise.

Marulić je u svojoj oporuci 1521. odredio da manji dio njegovih knjiga dobiju njemu bliski ljudi, a najveći se dio trebao prodati kako bi se nahranila sirotinja u vrijeme velike oskudice, kuge, i borbe za obranu Klisa od Turaka. Nasljednici Marulićevi pokapali su se na Poljudu, tu je kasnije živio i fra Marko Marulić iz iste obitelji, pa je Franjevačka knjižnica tijekom vremena dobila veći broj njegovih knjiga, uz one koje joj je oporučio sam Marko Marulić.

Na nekim Marulićevim knjigama iz Samostana Male braće u Dubrovniku stoji zapisano da pripadaju samostanu na Poljudu. Ne zna se točno kojim su sve putevima Marulićeve knjige završile u drugim franjevačkim samostanima Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, ali zasigurno su neke od njih fratri kod premještaja s Poljuda ponijeli sa sobom.

Objavljeno u Aktualno

Povodom Dana antifašističke borbe, izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa zamjenikom župana Joškom Cebalom položilo je vijenac kod Spomen -grobnice boraca Narodnooslobodilačkog rata na Boninovu.

Počast stradalim žrtvama ovom prigodom odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, na čelu sa zamjenicom gradonačelnika Jelkom Tepšić, predstavnici PU dubrovačko - neretvanske kao i članovi obitelji poginulih i preminulih boraca NOB-a.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Na dnevnom redu nadolazeće sjednice Gradskog vijeća je i Odluka o ostvarenju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku, kojom se uređuju uvjeti i način ostvarivanja, korištenja prava na dar odnosno naknadu za novorođeno dijete, te visina naknade. Inače, ovom Odlukom uvodi se nova potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete nakon 1. siječnja. 2019. u ukupnom iznosu od iznosi 33.600 kuna koja će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

Visina jednokratnog dara za prvo novorođeno dijete u obitelji iznosi 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna dok je naknada za treće novorođeno dijete u obitelji 5.000 kuna. Za svako iduće novorođeno dijete u obitelji naknada se povećava za 2.500 kuna.

Pravo na jednokratni dar za novorođeno dijete i stalnu godišnju naknadu mogu ostvariti i koristiti roditelji, odnosno roditelj skrbnik uz uvjet da su oba roditelja državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Grada Dubrovnika i to da jedan od roditelja ima neprekinuto prebivalište 6 mjeseci prije rođenja djeteta na području Grada Dubrovnika, a drugi roditelj u trenutku rođenja djeteta, da samohrani roditelj ima neprekinuto prebivalište 6 mjeseci prije rođenja djeteta na području Grada Dubrovnika.

Pravo na jednokratni dar za novorođeno dijete može se priznati za dijete rođeno ili posvojeno za koje se podnese zahtjev unutar roka od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta.

Pravo na stalnu godišnju naknadu može se priznati za treće i svako daljnje dijete rođeno ili posvojeno nakon 1. siječnja 2019.

Roditelji novorođene djece s prijavljenim prebivalištem u povijesnoj jezgri, otocima Koločep, Lopud i Šipan te mjestima Dubravice, Gromača, kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Šumet, Knežica, Čajkovići i Petrovo Selo imaju pravo na na dar za novorođeno dijete u iznosu od 10.000 kuna.

Visina stalne godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete ukupno iznosi 33.600,00 kuna te će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine života djeteta.

Roditelj/Posvojitelj je dužan jedanput u godini dostaviti nadležnom Upravno odjelu Grada Dubrovnika uvjerenje o prebivalištu ne starije od 7 dana.

Zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratni dar za novorođeno dijete/stalnu godišnju naknadu podnosi se nadležnom Upravnom odjelu u roku od šest mjeseci od dana rođenja odnosno pravomoćnog rješenja o posvojenju djeteta.

Uz zahtjev je potrebno priložiti izvadak iz Matične knjige rođenih za svu djecu navedenu u zahtjevu, uvjerenje o prebivalištu oba roditelja i presliku kartice tekućeg računa podnositelja zahtjeva.

Također je potrebno priložiti dokaz o skrbništvu koji se za status samohranog dokazuje rodnim listom i pravomoćnom sudskom odlukom o razvodu braka ili odlukom o roditeljskoj skrbi ili smrtnim listom supružnika ili uvjerenjem nadležnog centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju ili drugi dokaz

Dar za novorođeno dijete, kao važna mjera populacijske politike Grada, dodjeljuje se još od 2004. godine. U Gradskoj upravi smatraju kako je dar od 10.000 kuna za novorođenčad s Elafita te rubnih područja Grada kao i povijesne jezgre, itekako utjecala na demografsku sliku. Tako je zanimljiva priča o „baby boomu“ na Lopudu, na koji je u posljednjih nekoliko godina zbog razvoja turizma i povećanih naknada za novorođeno dijete, doselilo nekoliko mladih samaca, koji su postupno zasnovali obitelji i dobili djecu. Na inicijativu roditelja djece s Lopuda, u rujnu 2014. prvi put nakon četrdeset godina otvoren dječji vrtić, koji trenutno broji devet polaznika. Vrtić je otvoren u prostoru tamošnje škole, a uređeno je i dječje igralište.

Inače, u 2017. na području Dubrovnika bilo je 400 više rođenih nego umrlih. U odnosu na Hrvatsku, demografska slika u Dubrovniku ipak je nešto bolja.

N.M.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 19 Lipanj 2019 22:34

Vidi Grada, nema Grada!

Stradun je postao „Aleja bankomata”, a fokus javnosti usmjeren je na to kako bankomati nagrđuju vizure Grada. Ružni jesu, doduše da nema onih kričavih naljepnica po njima bili bi manje primjetni, no ako nisu vidljivi onda njihovim vlasnicima ne ispunjavaju svrhu u potpunosti, ali u isto vrijeme dok se raspravlja o tome koliko bankomati, uglavnom postavljeni u izlozima i vratima poslovnih prostora narušavaju vizure Grada, što je osnovni razlog zbog kojeg će Gradsko vijeće vjerojatno zabraniti njihovo postavljanje, postoji nešto što puno više i puno značajnije od bankomata uistinu, bez ikakve dileme, ne samo da narušava vizure Grada, već sam Grad čini „nevidljivim”, a to su gomile i gomile tendi i suncobrana.

Dok je bankomate još i moguće izbrojati, koliko je postavljeno tendi i suncobrana u Gradu puno je teže utvrditi. Inače, sasvim logično svaka od tendi u Gradu postavljena je na kamena pročelja, odnosno fasade, a za to je potrebna i suglasnost konzervatora. Pa kad se pogledaju odluka konzervatora da se pojedini bankomati, postavljeni u vratima moraju ukloniti zbog zaštite kulturnog dobra, onda to zvuči kao dobra sprdačina kad se vidi kako su postavljene tende.

E sad, treba li donijeti odluku o uklanjanju svih tendi i suncobrana jer apsolutno nagrđuju vizure Grada? Ako ćemo se „kurčit” i biti frajeri do kraja, onda bi trebali reći da treba, jer ako bankomati u vratima i izlozima narušavaju vizure teško je uopće i opisati što tim vizurama rade tende, koje se, usput rečeno, zavidaju u fasade, i suncobrani, pa smo umjesto riječi pripremili fotogaleriju.

Nema sumnje da bankomate treba maknuti, rješenje je ponuđeno i na stranicama Dubrovnikpressa, neka Grad ili Blaga djela ustupe jedan unutarnji prostor gdje će oni biti smješteni, a usput će i zaraditi, jer za postavljanje bankomata u Ulici od Puča nudi se i po 12 tisuća kuna, a na Stradunu po 17 tisuća i eto prilike da Grad ili Blaga djela, u nekom prostoru u kojem se može smjestiti desetak bankomata, svaki mjesec utrže 100 do 150 tisuća kuna.

A što s tendama i suncobranima? Izgleda da to uopće nikome nije problem jer od od stabla (bankomata) ne vide šumu (puno veći problem tendi i suncobrana) dok svi mi, zajedno s turistima koji su radi Grada i došli, gledamo Grad, a ne vidimo ga jer je pokriven tendama i suncobranima.

Krenuli smo stoga u đir kako bi to možda učinio neki turist. Kad se prođe kroz Vrata od Ploča u prvih dvadeset koraka umjesto vizure Porta ukažu se suncobrani i to još s reklamom za „Janu”, a takvih reklamih po Gradu je još puno.trgoruzja1906

A kad se dođe na Stradun u oko ubodu suncobrani od „Cele” od kojih se ne vidi cijela jedna banda Straduna, a ako dolazite iz pravca Pila ne vidi se crkva svetoga Vlaha. Malo dalje naravno postavljeni su i suncobrani „Orlanda” koji također nagrđuju vizuru najljepše i najveće ulice u Gradu.
stradunsuncobrani1906

Sa Straduna može se poći na Prijeko. Turisti su nekad voljeli slikavati uske dubrovačke ulice koje vode sa Straduna na Prijeko i Peline, ali danas rijetko koju imaju razloga slikati, jer se one jednostavno – ne vide.
pogledasastradunanaprijeko1906

A kad kročite na Prijeko onda šetnja tom ulicom izgleda kao šetnja tunelom, a ne gradskom ulicom, jer ulica je na pojedinim dijelovima u potpunosti prekrivena tendama.
prijekotende1906

Naravno, ni pogled s Prijekoga prema Stradunu nije puno bolji, kroz većinu ulica Stradun se s Prijekoga jedva nazire.
prijekopoglednastradun1906

Ni s druge bande, kad šetate Stradunom, nije puno bolje.
pogleadsastradunamorskabanda1906

Široka ulica, koja se odavno „suzila” posebna je priča, a kad se dođe iza Roka situacija je jednaka, dok se npr. s placete ispod Ulice od Domina nebo ni ne vidi.
izarokaoddominasiroka1906
Skalini od Jezuita možda su i najljepši skalini u Gradu, našli su se na tko zna koliko razglednica, bili su motiv za tko zna koliko fotografija, no danas ih nije moguće lentrat, jer se ne vide. Kad se njima uspnete ne vidi se ni Gundulićeva poljana, odnosno Zelena placa, nad njom je pravi cirkuski šator.
pogledanzelenuplacu1906

Kad se spustite nazad i krenete desno prema Pujiškoj placi trebali bi ugledati Katedralu, ali ugledate gomile tendi i suncobrana, a Katedralu možete vidjeti između njih.
pujiskaplaca1906
Dalje bi put nekako logično vodio u Porat, a prilazeći vratima od Peskarije kakav turist bi se možda i okrenuo nazad misleći da je pogriješio jer se more od suncobrana ne vidi. Kad se dođe na Peskariju dočekaju vas otvoreni sucobrani i zatvoreni suncobrani, otvorit će se u vrijeme objeda, i one „kućice Ivice i Marice”, koje također valjda ne narušavaju vizuru Grada. Ni ispred Kapetanije nije bolje, a još se k tome možete diviti betonskim grastama koje pripadaju ipak negdje drugo, a ne u Porat, tj. u Grad.
porattende1906
Naravno, zatražili smo odgovor od konzervatora na pitanje kome su sve dali suglasnost za postavljanje tendi i po kojim smjernicama su se povodili. Odgovor s nestrpljenjem očekujemo.

Osim priloženih fotografija, u fotogaleriji pogledajte kako bi izgledala šetnja jednog prosječnog turiste koji želi napraviti koju fotografiju Grada, a da to nije samo Stradun.

Objavljeno u Aktualno

U Novom naselju Mokošica od danas su u funkciju stavljeni podzemni spremnici za miješani komunalni otpad na sedam lokacija, obavijest je iz dubrovačke Čistoće.

Riječ je o lokacijama na kojima su se i do sada nalazila odlagališta otpada ili u njihovoj neposrednoj blizini, te o dvije nove lokacije, u Ulici Marina Kneževića na križanjnu s Ulicom Između dolaca i u Ulici između Dolaca na donjoj strani.

Podzemni spremnici većeg su kapaciteta i puno bolja opcija jer zauzimaju manje mjesta iznad zemlje, nema širenja neugodnih mirisa te nema mogućnosti vandaliziranja i pomicanja spremnika. Nadzemni dio je košarica od nehrđajućeg čelika, a prazne se posebnim vozilom s ugrađenom dizalicom.

Podzemni spremnici isključivo su namijenjeni za odlaganje miješanog komunalnog otpada (MKO), a pored njih se nalaze spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Svojom estetikom podzemni spremnici savršeno se uklapaju u okoliš i idealno su rješenje za naše najveće gradsko naselje Mokošicu.

Iz Čistoće su naveli i lokacije na kojima su ukinuta dosadašnja odlagališta za miješani komunalni otpad, a to su:

- Vinogradarska
- Ulica od Izvora (zadnje odlagalište prije okuke)
- Ulica Marina Kneževića ( u skalama)
- Ulica od Izvora (zgrade poviše Pupa)
- Ulica Marina Kneževića (ispod zgrada solidarnosti)
- Ulica između Dolaca (ispod rogača)

Lokacije na kojima su postavljeni podzemni spremnici za MKO su:
- Ulica od Izvora (preko puta Millera)
- Ulica od Izvora (Između Pupa i garaža)
- Ulica Bartola Kašića ( ispod pošte)
- Ulica Bartola Kašića (škola)
- Ulica Marina Kneževića (poviše Kissa)

Nove lokacije s podzemnim spremnicima za MKO su:
- Ulica Marina Kneževića (preko puta Pema)
- Ulica između Dolaca (preko puta bivšeg Caffe bar Monaco)

DPP

Objavljeno u Aktualno
Stranica 148 od 170

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019