Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Vrlo poučno bilo je jučerašnje okupljanje brojnih predstavnika stanara zgrada Novog naselja Mokošica koji su se odazvali pozivu Gradskog kotara i Policije na sjednicu Vijeća za prevenciju u sklopu projekta „Mokošica – sigurno mjesto življenja” kako bi rekli što to njih zapravo muči.

Projekt je za pohvalu, unatoč nesretnom imenu, o čemu je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE, ali nije nimalo za pohvalu što se među okupljenima, osim direktno zainteresiranih Blaža Peza (HDZ) i Marine Vučković Matić (HNS), koji su žitelji Mokošice, na ovu sjednicu nije odazvao nitko drugi od gradskih vijećnika.

Svi oni dolazili su, i dolazit će ponovo u Mokošicu u predizborno vrijeme tražiti glasove birača, no kad izbori prođu onda će na Mokošicu zaboraviti. Naime, Mokošica im, za razliku od možda Gruža ili Lapada, nije „na oku”. Ne bi možda oni spominjali na sjednicama Gradskog vijeća ni druga gradska područja da svakodnevno ne prolaze ili ne žive u njima, ali kad je Mokošica u pitanju, daleko od oka, daleko i od srca.

Stoga se Mokošica, u kojoj živi četvrtina stanovnika Dubrovnika, manje spominje na Gradskom vijeću, a i kad se spominje, vijećnici u tim slučajevima o najvećem dubrovačkom gradskom naselju govore najčešće kao problematičnom u sigurnosnom kontekstu što su ih demantirali sami građani sinoć na navedenom skupu u OŠ Mokošica.

Gradski vijećnici izabrani su u Gradsko vijeće upravo zato da bi dolazili na ovakve skupove i slušali probleme građana koje bi kasnije trebali pretočiti u programe koje vode k rješenjima tih problema, makar i nesposobni napraviti nešto takvo, a ono, onda barem da postave pitanje na sjednicama Gradskog vijeća. Poziv za sjednicu mokoškog Vijeća za prevenciju bio je objavljen u većini dubrovačkih medija, ali vijećnicima izgleda treba poslati pozivnicu uvezanu zlatnom vrpcom, po mogućnosti s fjokom, kako bi došli negdje, a da nije njihov kvart, i poslušali što građani imaju za kazati.

Mokošani na svom skupu kao najveći problem nisu doduše istaknuli ništa iznenađujuće, najviše ih muče parkinzi i promet o čemu se na Gradskom vijeću i priča, ne treba biti lumen za takvo što shvatiti. No, nije stvar u tome što su Mokošani spomenuli, već sve ono što nisu spomenuli, a kad je u rijetkim trenucima riječ o Mokošici lokalnim političarima bude na jeziku.

Pa da su tako došli na skup onda bi to itekako bilo poučno za njih barem to da se, kad drugi put budu pričali o Mokošici, ostave priča koje Mokošane malo ili nimalo zanimaju, kao npr. o nedostatku kino dvorane u Mokošici, koja je inače dio Grada Dubrovnika u kojem kino dvorane, na 20 minuta vožnje od ovog naselja, zjape prazne, i sličnih ideja koje su oni, zagazivši u Mokošicu zadnji put na nekom predizbornom skupu, zamislili u svojim glavama.

Ništa bolji od gradskih vijećnika nisu ni oni koji nisu izabrani u Gradsko vijeće, a bave se lokalnom politikom kojoj je osnovni cilj poboljšanje uvjeta života građana. Njih također mišljenje građana ne zanima, do iduće prilike kad se budu grebali za glas, uostalom, kako je već spomenuto, kako u Mokošici, tako i u drugim gradskim područjima gdje im također slični skupovi i nisu baš zanimljivi.

Uostalom, nije samo riječ o skupovima poput ovog u Mokošici, npr. od prisutnosti gradskih vijećnika i lokalnih političara na javnim raspravama koje su značajne za cijeli Grad Dubrovnik i sudjelovanja u njima češća su i ukazanja Bigfoota i Jetija.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 29 Svi 2019 19:39

Vrtlaru padaju prihodi

Na sjednici Gradskog vijeća bit će podneseno i financijsko izvješće Vrtlara za 2018. godinu. Tvrtka je to koja, unatočl iskazanoj dobiti, nema samo čestih problema s likvidnošću već i pronalaženjem radne snage. Godinama se inače krpaju prodajom vrijednog zemljišta u Solitudu. No, pitanje koje već sad treba postaviti jest što će s Vrtlarom biti jednog dana kad u Solitudu prodaju i svoju posljednju parcelu.

Sve su radne jedinice Vrtlara u 2018. godini ostvarile pad prihoda, počevši od radne jedinice javnih nasada čiji su prihodi u odnosu na 2017. manji za 5 posto dok su rashodi jednako toliko veći u odnosu na 2017.

Pad prihoda za 10 posto u odnosu na 2017. ostvaren je i u Radionici vijenaca i cvjećarnici, a pad prihoda u rasadniku u Zatonu u odnosu na 2017. bio je za 23 posto manji. Za 28 posto manji su i prihodi Zajedničkih službi.

Najvrijednije što Vrtlar ima i dalje ostaje njegovo zemljište u Solitudu, a i njega je sve manje i manje. Česte probleme s nelikvidnošću, kojih je bilo i u 2018., rješavali bi baš prodajom tog zemljišta, koje je inače građevinsko pa se može prodati po većoj cijeni. No, kako će se jednog dana svo Vrtlarovo građevinsko zemljište prodati, pitanje je čime će se onda u toj tvrtki pokrivati.

Inače, u 2018., iako je bilo planirano, nije došlo do prodaje dijela zemljišta u Solitudu za izgradnju dječjeg vrtića, a kad do nje dođe u Vrtlaru tim sredstvima u ovoj godini računaju podmiriti sve dospjele kreditne obveze i konačno riješiti problem nelikvidnosti društva. No, jasno je da su to sve kratkoročne mjere.

Inače, ukupni prihodi Vrtlara u 2018. iznosili su 11,9 milijuna kuna dok su u 2017. bili 13,1 milijun kuna. Ukupni rashodi nešto su manji i iznosili su 11,4 milijuna kuna u 2018. dok su u 2017. bili 11,6 milijuna kuna.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore koje prenosi zupan.hr, u Hrvatskoj je na kraju travnja ove godine bilo aktivno 84.210 obrta koji su zapošljavali 188.028 ljudi, dok ih je godinu ranije bilo 78.991, a zaposlenih u njima 183.586.

Gledajući broj obrta po glavi stanovnika među županijama na drugom je mjestu Dubrovačko -neretvanska sa 4007 ili 32,7 obrtnika na 1000 stanovnika, dok je prvom mjesto zauzela Istarska županija sa 7690 ili 37 obrtnika per capita. Slijedi Šibensko - kninska sa 3264 ili 29,8 per capita, Primorsko - goranska s 8238 ili 27,8 per capita te Zadarska sa 4582 ili 27 per capita.

Najveći rast broja obrtnika u posljednjih godinu dana bilježi, izuzmemo li Grad Zagreb, Osječko-baranjska županija – 8,47 posto, potom Dubrovačko - neretvanska 7,98 posto (3711 u 2018. godini/ 4007 u 2019. godini), Požeško-slavonska 7,87 posto, Zagrebačka 7,29 i Splitsko - dalmatinska županija sa 6,82 posto.

Također, u pet godina najveći rast broja obrtnika, od 38 posto bilježi Grad Dubrovnik, u kojem je prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2014. bilo 1168 obrta, a na kraju prošle godine ih je bilo 1607. Samo u posljednjih godinu dana, broj obrtnika u Dubrovniku povećao se za 13 posto. Najveći rast u zadnjih pet godina bilježe potom Solin, Kaštela, Donja Stubica, Opatija, Oroslavje, Split, Osijek, Križevci i Vrlika.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik izradio je projekt budućeg objekta za pružanje socijalnih usluga u zajednici, koji će u svom sastavu imati i prihvatilište za beskućnike. Riječ je o adaptaciji postojeće zgrade na Kantafigu, koja će ugovorom o rješavanju međusobnih odnosa između Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta pripasti Gradu, a gdje će se obaviti radovi na sanaciji krova i unutarnjem uređenju.

Po završetku adaptacije Dubrovnik će dobiti prikladan smještaj za beskućnike, ali i prostor za smještaj obitelji u kriznim slučajevima.

Objekt se sastoji od četiri etaže, ukupne površine 1172 metra četvorna. U podrumu će biti smješteno skladište Crvenog križa za opremu i hranu za krizne situacije, a na gornjim će etažama biti uređeni smještajni prostori za 45 osoba, s odgovarajućim brojem kupaonica, čajnim kuhinjama, društvenim prostorima te uredskim prostorom za djelatnike.

Prihvatilištem za beskućnike upravljat će Crveni križ, dok će adaptaciju i uređenje prostora financirati Grad Dubrovnik, a namjera je i dio sredstava pribaviti kroz EU fondove.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Započeli su radovi na rekonstrukciji niskonaponske elektroenergetske mreže uklanjanjem preostalog dijela nadzemne mreže i postavljanje nove energetski učinkovite javne rasvjete na gradskom području, u suradnji DP Elektrojuga i Grada Dubrovnika.
 
Preostali dio dotrajalih drvenih stupova javne rasvjete, koji su ujedno i stupovi za distribuciju električne energije, zamijenit će se podzemnim kabelskim instalacijama. Nakon polaganja instalacija, postavit će se kvalitetna nova javna rasvjeta, LED tehnologije, a pri samoj realizaciji ostvariti će se značajne uštede za troškove građevinskih radova.
 
U suradnji predstavnika Elektrojuga i Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, određene su prioritetne ulice koje trenutno imaju najlošiju infrastrukturu, te se krenulo od Jakljanske ulice u Gružu. Radovi na uklanjanjuju drvenih stupova su u tijeku, nakon čega će uslijediti polaganje instalacije u duljini od oko 180 metara. Po završetku radova u ovoj gruškoj ulici, krenut će se s novim lokacijama po istom modelu, a cilj je što širi obuhvat nove mreže.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 27 Svi 2019 13:04

U HDZ-u zadovoljni rezultatima na jugu

U HDZ-u zadovoljni su rezultatima koje je stranka postigla na jugu Hrvatske na izborima zastupnika u Europski parlament, nešto manje su zadovoljni ukupnim rezultatima po kojima je HDZ osvojio četiri mandata, ali je atmosfera pobjednička. Na konferenciji za novinare jutros su o rezultatima HDZ u Dubrovačko – neretvanskoj županiji govorili predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- U ovim rezultatima, a pobijedili smo u svim gradovima i u 14 od 17 općina, mi iščitavamo i da su birači također dali podršku radu župana Dobroslavića, gradonačelnika Frankovića i ostalim našim gradonačelnicima i načelnicima, odnosno županijskom HDZ-u. To je i podrška projektima koje je HDZ pokrenuo. Čestitam svim europarlamentarcima koji su osvojili mandat na izborima. - kazao je Branko Bačić komentirajući rezultate izbora po kojima je HDZ dobio podršku 34,39 posto birača u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

Time je naravno iznimno zadovoljan i župan Dobroslavić što je uostalom i istaknuo.
- Jako je dobro što je i izlaznost na ovim izborima bila veća nego 2014. godine. Među najuspješnijima smo po rezultatima HDZ-a na ovim izborima, a to smatram i priznanjem našeg rada. Mi nismo samo hrvatska županija, mi smo po mnogočemu i europska regija koja odlično koristi fondove Europske unije, koja je aktivna u Bruxellesu. Euorpa je naša šira zajednica i nastavit ćemo raditi kao i dosad. - rekao je župan Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković također je zadovoljna rezultatima HDZ-a na jugu, istaknuo je kako je HDZ pobijedio na svim izborima u posljednje vrijeme te zahvalio građanima koji su izašli na birališta.
- Ovaj put izašlo ih je nešto više, a bilo je i više kandidata iz Dubrovnika. Želim zahvaliti svim kandidatima koji su sudjelovali u izborima, a našim građanima na povjerenju koje su ukazali HDZ-u. - kazao je Franković.

Franković je na pitanje što je očekivao na ovim izborima od bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića koji je ostvario mizeran rezultat dobivši tek 126 glasova u Dubrovniku, odgovorio kako „nije očekivao ništa”, a kandidatima za Europski parlament kao o potencijalnim konkurentima za gradonačelničko mjesto na budućim izborima za dvije godine kazao je kako o „njihovom izbornom legitimitetu govore rezultati”.

A kad su rezultati u pitanju, iako iznimno zadovoljni u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u HDZ-u manje su zadovoljni ukupnim rezultatima i osvajanjem četiri mandata.
- Očekivali smo pet mandata i to je bio cilj. S obzirom da nije ispunjen ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. Analizirat ćemo koliko je utjecalo na rezultate pojava više lista s desnog spektra. - kazao je Branko Bačić.

Objavljeno u Aktualno

Dubravka Šuica na izborima hrvatskih zastupnika za Europski parlament očekivano je od svih dubrovačkih kandidata dobila najviše glasova na razini cijele Republike Hrvatske. Ona je naime dobila 13,01 posto na listi HDZ-a što je 31 745 glasova.

Mato Tomljanović na listi Mosta dobio je 389 glasova u cijeloj Hrvatskoj, što je 0,77 posto na toj listi.

Andro Vlahušić dobio je tek 223 glasa na listi Reformista, 2,23 posto birača koji su zaokružili tu listu.

Belku Elezović preferencijalno je zaokružilo 178 birača HSLS-a, tj. njih 3,03 posto.

Pero Mrnarević dobio je 171 glas, tj. 0,78 posto na listi Starta.

Viktorija Knežević osvojila je 168 glasova, odnosno 1,11 posto na listi Pametno.

Nataša Gabričević imala je 162 glasa u Hravtskoj ili 0,57 posto na listi HNS-a.

Iz Dubrovnika je na izborima bilo još troje kandidata koji se nisu javno pojavljivali niti su oglasili svoju kandidaturu. Nada John bila je kandidatkinja na listi Hrvatske demokršćanske stranke i osvojila je 66 glasova u cijeloj Hrvatskoj ili 1,80 posto na ovoj listi. Nikica Nadramija na listi Radničke fronte i SRP-a imala je 41 glas, odnosno 1,55 posto, a Niko Kesovija kao kandidat stranke Snaga imao je 45 glasova, tj. 1,22 posto na listi.

Dubrovnikpress.hr objavio je rezultate na lokalnoj razini, odnosno koliko su glasova dobili u Gradu i Županiji dubrovačko - neretvanskoj, a koje možete vidjeti OVDJE.

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 26 Svi 2019 12:50

Kakva kampanja takav i odaziv birača

Kakva kampanja blijedih kandidata među kojima je bilo i onih koji biračima nisu uspjeli objasniti ni za što se kandidiraju i onih koji su "diplili" o svemu samo ne o EU, takav je i odaziv birača koji danas odlučuju o hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Tako je do 11:30 sati biralištima pristupilo tek 9,93 posto birača na razini cijele Republike Hrvatske. To je ipak bolje od izbora 2014. godine kada je do 11 sati na birališta izašlo tek 7,64 posto birača, a sveukupno je prije pet godina glasalo 25,12 posto upisanih birača na razini cijele Hrvatske.

Što se tiče Dubrovačko – neretvanske županije do 11:30 sati danas je biralištima pristupilo 10,49 posto birača, što je također više od brojke iz 2014. godine kada je do 11 sati izašlo 8,31 posto. Prije pet godina na izbore zastupnika u Europskom parlamentu sveukupno je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izborima pristupilo 28,27 posto birača.

U Gradu Dubrovniku do 11:30 sati danas je izašlo 8,6 posto birača. Podaci o izlaznosti u Dubrovniku prije pet godina nažalost na službenim stranicama DIP-a nisu više dostupni.

Sedam je kandidata iz Dubrovnika za Europski parlament, Dubravka Šuica, Andro Vlahušić, Nataša Gabričević, Viktorija Knežević, Mato Tomljanović, Belka Elezović i Pero Mrnarević.

D.Mladošić

Objavljeno u Aktualno

Violinist Luka Ljubas, prvi Hrvat koji je pobijedio na prestižnom Međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml i dobitnik brojnih drugih nagrada poput Nagrade Zlatko Baloković i Nagrade Ivo Vuljević, nastupio je sinoć u atriju Kneževa dvora s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kojim je ravnao Marc Tardue.

Mladog violinista publika je imala priliku čuti u Bruchovom Koncertu za violinu i orkestar u g molu te ga je nagradila dugim i velikim pljeskom. Na programu su također bile Poulencova Sinfonietta te Debussyjeva Mala suita.

Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke, a potom nastavlja učiti u Muzičkoj školi Margareten u Beču u klasi profesora Arkadija Winokurova. Godine 2006. započinje studij violine na Državnom konzervatoriju u Klagenfurtu u klasi profesora Briana Finlaysona. Godine 2012. upisuje predstudij na Muzičkoj akademiji u Beču, a od 2015., postaje i redovni student u klasi profesora Gerharda Schulza. Tijekom svoje dosadašnje karijere, često je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozornicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu. Svirao je kao solist s Koruškim simfonijskim orkestrom, Bečkim komornim orkestrom, Schönbrunner Schloss orchester, Orchestra di Padova e del Veneto i brojnim drugima. Ovo mu je druga suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

R.R.D.

Objavljeno u Aktualno

Oko 350 dubrovačkih predškolaca sudjelovalo je na 18. po redu Olimpijskom festivalu dječjih vrtića, održanom na lapadskom stadionu. Događaj je pokrenuo Olimpijski odbor, a u Dubrovniku ga organizira Dubrovački savez sportova. Manifestaciju su otvorili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.

Zamjenica Tepšić je izrazila zadovoljstvo što je ovaj događaj postao jedna lijepa tradicija jer motivira najmlađe na rekreaciju i bavljenje sportom u budućnosti.   
 
- Mi kao Grad Dubrovnik moramo raditi i poticati sve takve aktivnosti. Naša strategija sporta i razvoja sportske infrastrukture kreće upravo u tom smjeru rada prema svim generacijama i poticanja na sportske aktivnosti, a sigurna sam da će među ovim mališanima biti pravih nasljednika naših vrhunskih sportaša. – rekla je zamjenica Tepšić.
 
U natjecanju je sudjelovalo 12 gradskih vrtića – ekipa: Pčelica, Škatulica, Gruć, Kono i Pčelica II, Izviđač, Skakavci (udruženi vrtići: Pčelica 1 i Ježić – Osojnik), Radost, Palčica Sunse, Plačica Sreća, Smješkići (udruženi vrtići: Zaton, Gromača i Trsteno), Ciciban i Pile.

DPP

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 152 od 170

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019