Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Iako prema komunalnom redu svi ugostiteljski objekti u Gradu moraju po završetku radnog vremena ukloniti stolove i stolice s javnih površina, a oni koji ih nemaju gdje ukloniti moraju ih posložiti na način da se omogući pristup površini kako bi se očistila, izgleda da ta pravila ne vrijede za svih isto, a posebno je iritantno što ne vrijede za svih isto na Stradunu.

Naime, dok djelatnici ostalih objekata na dno Straduna unose stolove i stolice iz Cele, koju inače drže Tomislav Ivušić i Davorko Obuljen, ne mare za pravila i svako večer ostavljaju stolove i stolice kao da objekt radi 24 sata dnevno. Čitatelji Dubrovnikpreess.hr portala navode nam i kako ponekad uopće ne uklone ni suncobrane.

Inače, stanovnici Grada bune se upravo zbog buke koja u sitnim noćnim satima, nakon karaj radnog vremena kafića i restorana dolazi upravo s mjesta gdje su stolovi Cele, turisti zasjednu i buče, što ne bi kad imaju gdje, a nema nikog da im kaže kako i u Gradu žive ljudi pa da tri ure poponoća nije vrijeme za viku i dernjavu koje bi sigurno bilo manje da im nije omogućeno da zasjednu.

Fotografije čitatelja u prilogu, nastale daleko nakon kraja radnog vremena, govore uostalom sve.

Predsjednik GO SDP-a Jadran Barač prokomentirao je na svom Facebook profilu obavijest iz gradske uprave o provođenju netom usvojenih izmjena Odluke o komunalnom redu koje su stupile na snagu. Naime, prema ovoj odluci vlasnici prostora u povijesnoj jezgri, u čijim su pročeljima 32 bankomata, moraju od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku moraju dobiti suglasnost kako bi u vratima i izlozima prostora zadržali bankomate te tako izbjegli novčane kazne koje, s obzirom da će se pisati na dnevnoj bazi, nisu tek simbolične.

U postu kojega prenosimo u cijelosti, Barač naime izražava sumnju u zakonitost ove netom usvojene odluke na Gradskom vijeću te ističe kako će u konačnici u povijesnoj jezgri ostati isti broj bankomata.

„Već sam izrazio sumnju u provedivost ove odluke - upitna je njezina zakonska održivost. Svi koji budu predmetom ovih sankcija uložit će žalbe, a pitanje je kako će sud kvalificirati ove prekršaje i prateće kazne jer su bankomati bili postavljeni u vrijeme kad nije bilo ove odluke Gradskog vijeća. Osnovni postulati prekršajnog i kaznenog prava ne predviđaju mogućnost kažnjavanja za ponašanja koja u trenutku njihovog nastanka nisu bila propisana kao kazneno, odnosno prekršajno djelo. Povodom toga, malo je reći kako će se ovi postupci otegnuti... Drugim riječima, u našem Gradu će (nažalost) ostati isti broj bankomata, a dobit ćemo na teret brojne sudske postupke i prateće troškove. „ - naveo je predsjednik GO SDP-a Jadran Barač u postu na Facebooku.

N.Metković

„Ne želimo da dom umirovljenika ispod bolnice bude objekt u koji će stariji ljudi doći i čekati kad će umrijeti, želimo da to bude objekt u koji će se ljudi doći družiti, razgovarati, a možda se dogodi neka nova ljubav”, kazao je gradonačelnik Mato Franković predstavljajući idejni projekt Doma za starije i nemoćne koji će se graditi u neposrednoj blizini dubrovačke Opće bolnice, odnosno na mjestu u kojem je dom već davno trebao biti izgrađen.

Kad su u pitanju rok u kojem bi se dom ispod bolnice na Medarevu konačno trebao izgraditi, gradonačelnik je istaknuo kako se njegova izgradnja može očekivati početkom 2021. godine. Istaknuo je kako se za izgradnju doma razmatra više modela financiranja te dodao kako neće odbiti niti pomoć od Blagih djela. Kazao je kako se s ciljem smanjenja troškova za korisnike i Grad već sad intenzivno radi na tome da ovaj dom bude uvršten u mrežu domova.

Najavio je kako će u ovom domu cijena smještaja biti niža nego u domu koji se treba graditi u Gružu, a u kojem će zbog manjeg broja smještajnih jedinica cijena biti komercijalna.

Projekt izgradnje Doma za starije i nemoćne procijenjen je na iznos od 100 do 120 milijuna kuna, predstavio ga je izrađivač idejnog rješenja Tin Sven Franić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, istaknuvši kako će dom površine 11 tisuća kvadrata moći primiti nešto više od 200 stalnih i 75 dnevnih korisnika dok će pokretni korisnici ovog doma imati smještaj kao ona u hotelu s tri zvjezdice. Dom će imati tri paviljona, biti okružen uređenim zelenim površinama, naravno imat će i zajedničke prostorije za druženje i aktivnosti korisnika.

Riječ je o potpuno novom projekt kojeg je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Autori idejnog projekta uz arhitekta Franića su i arhitekti Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško.

- Ovim projektom htjeli smo postići toplinu prostora, kako bi ga budući korisnici smatrali svojim domom te ostvariti ugodni, kućni ambijent za korisnike, djelatnike i posjetitelje Doma i tako razbiti predrasude o instituciji, koja sada, osim što pruža medicinske i smještajne usluge, postaje i ugodna sredina za odmor, boravak i druženje starijih Dubrovčana, stalnih i povremenih korisnika Doma. - kazao je arhitekt Tin Sven Franić.

Prema privremenim podacima koje je ustupio Ured državne uprave u Dubrovačko -neretvanskoj županiji u prve razrede osnovnih škola na području DNŽ upisan je 1 171 učenik sa školsku godinu 2019./20. U odnosu na prošlu školsku godinu upisni rezultati pokazuju da je riječ o ujednačenom broju upisanih prvašića.

Od ukupno navedenog broja, u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko -neretvanska županija upisana su 733 prvašića jednako kao i prošle godine. Nakon dvije godine laganog pada broja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola, ovo je godina u kojoj je zaustavljen negativan trend upisnosti. Vjerujući pokazateljima očekujemo kako bi broj upisa učenika u prve razrede osnovnih škola na području DNŽ trebao krenuti uzlaznom putanjom u narednim školskim godinama.

Prema informacijama Ureda državne uprave, konačni podaci o rezultatima upisa u prve razrede osnovnih na području Županije dubrovačko - neretvanske bit će poznati i dostavljeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja do 2. rujna.

DPP

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, zabilježeni su izvrsni turistički rezultati. Naime, od 1.siječnja do 30. lipnja 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 582 883 turista (23 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 1 610 904 noćenja (9 % više nego 2018.godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Španjolske, Finske, Australije, Kanade i Irske.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 30.lipnja 2019. godine, 370 282 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 27 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 941 483 noćenja, odnosno 6 % više nego prošle godine.
U privatnom smještaju od početka godine do kraja lipnja odsjelo je 160 542 gostiju, što je porast od 16 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 515 516 noćenja, odnosno 14 % više nego 2018. godine.

Tijekom lipnja Dubrovnik je ostvario 195 133 dolazaka, odnosno 11 % više nego u lipnju 2018.g., te je ostvareno 610 546 noćenja (porast od 5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine). U lipnju je najviše gostiju bilo iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Australije, Španjolske, Kanade, Finske i Švedske.

S.M.

Dubrovnikpress.hr nedavno je pisao o problemu suncobrana i tendi u Gradu koji je zapravo prekriven, šetajući ulicama Grad se ne vidi, pa ni neke njegove znamenitosti, o čemu možete čitati OVDJE. Uz to brojne tende, iako postoje suglasnosti konzervatora za njihovo postavljanje, oštetile su fasade.

No, promjena bi moglo biti kroz novu odluku, odnosno pravilnik o reklamiranju, najavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- To je ona priča koja se pokušala provesti kroz javnost da mi pokušavamo ovdje uvesti sustav Sjeverne Koreje, sjećate se toga jako dobro. Željeli smo napraviti nekakva vizualna rješenja koja bi onda samim time uvela dodatnu mjeru u prostor. Novi pravilnici o reklamiranju i rješenja koja ćemo mi ponuditi svim ugostiteljima, trgovcima i svima onima koji posluju na području povijesne jezgre imaju za cilj upravo tu mjeru u prostoru, da ne bude kaos od suncobrana, da ne bude kaos od tenda zabušenih u fasadu i sl., nego da im mi damo nekakve dvije, tri varijante i onda, izvolite, odaberite jednu od tih. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Dakle, to je taj smjer u kojem želimo ići. Je li se u tome gubi individualnost određenog prostora... Odgovor je: da, uistinu gubi se individualnost određenog ugostiteljskog objekta, jer oni će ipak morati doći u nekakve mjere. Ali, ukoliko poslujte u zaštićenoj spomeničkoj baštini onda ne možete očekivati da će vam uvjeti biti apsolutno takvi da vi imate cijelu puninu svoje individualnosti pa stavljate lampe, pa stavljate svjetla, pa stavljate zvučnike, pa stavljate televizije... Dakle, ne možete to u spomeničkoj baštini, to se može negdje drugdje, ali u spomeničkoj baštini moraju postojati mjere i to ćemo mi kroz ovu novu odluku o reklamiranju, za koju vjerujem da ćemo je usvojiti negdje u rujnu mjesecu ove godine i provest i na taj način ćemo se pripremiti za iduću sezonu. - rekao je Franković.

D. Mladošić

Grad Dubrovnik započeo je s prvom fazom sanacije Grabovice. Drugi riječima, zatvaranje odlagališta planira se do kraja 2020. godine, a u međuvremenu, u suradnji s resornim Ministarstvom treba pronaći lokaciju na kojoj će se zbrinjavati dubrovački otpad. Naime, otpad s Grabovice, prema preporukama Ministarstva zaštite okoliša, trebao se odvoziti u Ploče, odnosno na lokaciju u blizini Baćinskih jezera. No, kako Pločani taj otpad ne žele na svom području, na Ministarstvu je da odredi drugu lokaciju.

Dok se očekuje da izvođač radova na sanaciji Grabovice bude uveden u posao, na Gradu Dubrovniku je da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša pronađe lokaciju na koju će se odvoziti dubrovački otpad. No, koja god lokacija da se odredi, ukoliko bude blizu naseljenih mjesta ili zaštićenih područja, jasno je da će biti i prosvjeda stanovništva tog područja jer otpad nitko ne želi u svojoj blizini.

Kad je u pitanju odvoz otpada, gradonačelnik je nedavno kazao kako Grad Dubrovnik nikome ništa neće nametati, odnosno kazao je kako ne želi da ljudi u Pločama steknu mišljenje da Dubrovnik na njih želi izvršiti „agresiju”. Grad je naime od Ministarstva zaštite okoliša prije više od godinu dana dobio naputak da svoj otpad, kad se Grabovica zatvori, odvozi u Ploče.

Ne treba zanemariti ni uredbe o provozu otpada pa je tako pitanje kojim će se putem prevoziti otpad s dubrovačkog područja ako su u pitanju lokacije koje se nalaze preko granice, poput one u Pločama od koje se odustalo. Naime, dubrovački otpad do bilo koje lokacije za koju je potrebno prijeći granicu, trebalo bi odvoziti morskim putem jer granični prijelaz Neum nije na popisu prijelaza preko kojih je dozvoljen provoz otpada, posebno onog nerecikliranog.

Gradonačelnik Mato Franković zasigurno neće dozvoliti da u Dubrovniku gledamo slike poput onih iz Napulja, posebno ne u vrijeme pred izbore, stoga je za pretpostaviti da intezivno radi na pronalaženju lokacije na koju će se odvoziti dubrovački otpad, pitanje je samo koliki mu je manevarski prostor.

Dubrovnikpress.hr nedavno je ekskluzivno objavio kako gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s ministrom prometa, pomorstva i infrastrukture Olegom Butkovićem radi na izmjenama zakona po kojima bi u zonama gradova pod zaštitom UNESCO-a broj taksista bio ograničen i to na četiri stotine, o čemu možete čitati OVDJE, a gradonačelnik je jučer na konferenciji za medije koju je održao s Ministricom kluture Ninom Obuljen Koržinek oko bankomata, između ostalog to i potvrdio.

Na pitanje ima li naznaka za izmjene zakona, Franković je kazao kako naznaka ima, ali i da „postoji varijanta A i B”.

- Pa će se dogoditi jedna od te dvije varijante. - rekao je Franković i pojasnio:

- Rekao sam jasno i to je jasno kao dan. Grad Dubrovnik ovo ne može podnijeti i neće više podnositi. Ili će se promijeniti zakon ili ćemo od studenog uvest odluku po kojoj u Gradu Dubrovniku jedino mogu taksi automobili biti električni. Dakle to su mogućnosti i naše ovlasti, pa ili će biti jedno ili drugo, jedno će sigurno biti. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika.

Na pitanje kako će ograničiti broj na 400 taksista, odnosno kako će biti odabrano kojih 400 taksista će moći voziti, Franković je kazao kako i za to postoji način, ali da će se o tome govoriti kad bude potrebno.

D. Mladošić

Iako je još u rujnu 2017. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo Prijedlog zaključka o pokretanju inicijative za projekt arena Lapad, ako je suditi po izjavama gradonačelnika Mata Frankovića, aktualna gradska na taj projekt gleda s određenom skepsom, prvenstveno zbog imovinsko-pravnih odnosa.

Kad je u rujnu 2017. na dnevni red sjednice Gradskog vijeća uvršten prijedlog o pokretanju inicijative za projekt Arena Lapad, bilo je jasno da je to učinjeno samo kako bi se tadašnjim koalicijskim partnerima, DDS-u i Mostu eto dalo malo medijskog prostora, odnosno prilika da reču nešto o izgradnji stadiona u Lapadu jer Gradsko je vijeće, neovisno o njegovu sazivu čak četiri puta prije ovog posljednjeg u rujnu 2017. usvojilo inicijativu o projektu stadiona u Lapadu, a da se do dana današnjeg nije ozbiljno progovorilo, a kamoli pristupilo realizaciji tog projekta.

Kako tada, tako i danas, gradska uprava fokusirana je na rekonstrukciju igrališta u Gospinu polju. Uostalom, za taj su projekt već osigurana sredstva, a rekonstrukcija tog terena započet će čim prođu rokovi žalbe. Naime, kako jedna od tvrtki koja se javila na natječaj nije odabrana za rekonstrukciju tog igrališta i ostalih sadržaja, uložila je žalbu. Neovisno kako će žalba bit riješena ili će započeti radovi ili će se ponoviti natječaj za izvođača radova.

Izgradnja stadiona u Lapadu, odnosno tzv. Arene Lapad sve više poprima konture utopijskog projekta. Jasno je to svima, i građanima i aktualnoj gradskoj upravi, ali i oporbenom DDS-u, baš kao i Mostu, koji se od dana do dana malo transformira u oporbu, a malo podilazi vlasti.

Naime, od cijelog stadiona do okolnog zemljišta, Grad Dubrovnik vlasnik je samo, kako je nedavno kazao gradonačelnik, srca tog igrališta, odnosno valjda njegova centra, a u međuvremenu su pokrenuti postupci za povrat tog kao i okolnog zemljišta, koje također nije gradsko već je zapravo bilo uzurpirano.

Inače, od jednog do drugog izbornog ciklusa, tadašnji obnašatelji vlasti, koristili su se stadionom u Lapadu u predizborne svrhe. Tako je u predizborno vrijeme 2008. bivša gradonačelnica Dubravka Šuica izašla u javnost s idejom o lapadskom stadionu kojim bi se i hrvatska nogometna reprezentacija, ali i druge reprezentacije mogle koristiti za pripreme. No, iste je godine odustala od idejnog rješenja koje je izradio arhitekt Boris Magaš, a kojim je bilo predviđeno 10 000 mjesta za gledatelje. Šuica je tada, na jednoj od sjednica tadašnjeg Poglavarstva, obrazložila kako novim rješenjem treba doći do pet i pol tisuća mjesta za gledatelje, uklopiti u prostor komercijalne sadržaje te predvidjeti 500 parkirnih mjesta.

Nije bilo idejnog rješenja, ali je 2011. tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić najavio natječaj za glavni projekt stadiona u Lapadu po modelu javno - privatnog partnerstva. Nakon četiri godine, točnije 2015. s Perom Vićanom (DDS) i Marom Kristićem, Vlahušić u Gradskoj vijećnici predstavlja idejno rješenje lapadskog stadiona austrijske tvrtke Supernova.

Najavljuje formiranje stručnog tima koji bi trebao pratiti realizaciju projekta za koji je tada rečeno kako će nakon 30 do 40 godina koncesije biti vraćen Gradu.

Na web stranicama Grada Dubrovnika još uvijek se može naći vijest o toj prezentaciji u kojoj se između ostalog navodi kako „predstavljeni nacrt predviđa tri podzemne etaže, prizemlje i kat dok bi se sam stadion kapaciteta 5.000 ljudi nalazio na krovu”. Navodi se i kako „građevina obuhvaća i trgovački centar, ugostiteljske sadržaje te garažu s gotovo 900 parkirnih mjesta”.

Od te 2015. do danas ni zakopane lopate, ni 900 parkirnih mjesta, a ni 5 000 ljudi na krovu tog nogometnog lapadskog čuda od stadiona. Naime, dok su u međuvremenu pokrenuti postupci o povratu tog prostora vlasnicima, političke stranke koje ovaj projekt svako malo gurnu pred gradonačelnika, očito nikako da shvate kako odavno ne živimo u sustavu u kojem se, kad je bilo potrebno, posezalo i otimalo tuđe vlasništvo.

Od prezentacije 2015. do danas ostala je samo maketa tog stadiona. Zanimljivo, koliko god da se svih ovih godina govorilo o izgradnji novog lapadskog stadiona na mjestu sadašnjeg, nitko nikada nije ponudio ili iznio prometno rješenje za taj dio Lapada, a ne treba posebno spominjati što bi se događalo s prometom nakon igranja neke od boljih utakmica na tom stadionu.

Poruka dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s konferencije za novinare koju je održao oko bankomata zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, nije direktna, ali je jasna, može se zatražiti suglasnost za zadržavanje bankomata u Gradu koji su već postavljeni, ali dobiti se neće ili u blažem slučaju, jako, uistinu jako teško.

Naime, Franković i Obuljen – Koržinek na današnjoj konferenciji za medije govorili su o smjernicama, tj. uputama konzervatorima na koji način se može dati suglasnost za bankomate, a zaključak koji je potvrđen jest da mjesta za bankomate u povijesnoj jezgri na otvorenom ne bi trebalo biti, osim na zgradama koje su projektirane kao novčarske institucije, pa da se našalimo, bankomat bi se mkogao postaviti jedino na Sponzi, tj. Dogani jer povijesno ima poveznicu s novčarskim poslovanjem.

S obzirom na to, gradonačelnik je odgovorio i čemu uopće onda rok od trideset dana u kojem se može tražiti suglasnost konzervatora za već postavljenje bankomate, pa je kazao kako zakonski takav rok mora postojati.

Na pitanje koje „instrumente”, koji „alat” Grad Dubrovnik može upotrijebiti ogluše li se vlasnici prostora na naloge za uklanjanje bankomata, Franković je kazao kako Grad ne može nasilno dizati bankomate, ali može naplaćivati kazne:
- ... a kazne su deset tisuća kuna dnevno za pravnu osobu i dvije tisuće kuna dnevno za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Pa ako se nekome isplati plaćati 300 tisuća kuna mjesečno kazne za jedna bankomat, neka ga nastavi držati. Mislim da se niti jedna bankomat ne isplati baš toliko. - kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako će se kažnjavati isključivo vlasnici prostora, a ne oni koji su u najmu prostora.

Franković je dodao da bankomati u povijesnoj jezgri moraju postojati, a da se rješenje mora naći, najvjerojatnije na način da budu smješteni u neki od unutarnjih prostora.

- U unutarnje prostore bankomate su mogli smjestiti svi i nitko im ne bi ništa rekao. - kazao je Franković.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je kako je provedena inspekcija te je utvrđeno koji sve bankomati nemaju suglasnost konzervatora, nije znala odgovoriti na pitanje koji pak imaju i kako su je dobili, a na pitanje zašto Ministarstvo kulture i konzervatori kriju kojih je to devet bankomata i po kojim smjernicama dobilo suglasnost, s obzirom da su svi postavljeni na gotovo jednaki način, a odgovora na upit portala Dubrovnikpress.hr od 18. lipanja nema, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako ništa ne kriju te da će provjeriti gdje je zapelo s odgovorom.

Obuljen Koržinek dodala je da kod postupanja konzervatora može doći do različitih tumačenja, ali da su izdane smjernice sada jasne za sve upravo kako se u budućnosti to ne bi događalo. Radom Konzeravtorskog odjela u Dubrovniku je, kaže zadovoljna, ali nije znala reći koliko je zaposlenih konzervatora u Dubrovniku, jer, istaknula je, ukupno je konzervatora u Hrvatskoj malo ispod dvije stotine, a Ministarstvo kulture ih gleda kao jedno tijelo pa ne zna točno koliko je konzervatora baš u Dubrovniku, a misli da ih je dvadesetak.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj koji je prilagodio Odluku o komunalnom redu smjernicama Ministarstva kad su u pitanju bankomati, a da naravno Dubrovnik nije jedini koji ima problem s bankomatima te se takve odluke očekuju i u ostalim gradovima.