Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Do predsjedničkih izbora nešto je manje od sedam mjeseci, a bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović javnosti još ne otkriva kreće li, kao što se već duže vrijeme špekulira, u izbornu utrku za predsjednika Republike Hrvatske. No, Milanović svakako nešto smjera, a tome ide u prilog i izjava za jedan nacionalni dnevni list u kojoj ističe kako će na nedjeljnim izborima za Europski parlament glasati za SDP jer ima najbolju listu. Ta se izjava svakako može protumačiti kao približavanje SDP-u i aktualnom predsjedniku te stranke Davoru Bernardiću, čija će mu potpora itekako trebati, ukoliko zaista namjerava odmjeriti snage s Kolindom Grabar Kitarović u predsjedničkoj utrci.

Inače, da Milanović nešto smjera svjedoče i njegovi česti sastanci sa SDP-ovcima diljem zemlje. I dok pojedini mediji donose kako se nedavno u Stonu Milanović sastao s Mladenom Marelićem te još nekim istaknutim SDP-ovcima iz Dubrovačko-neretvanske županije, bivši saborski zastupnik SDP-a Mladen Marelić za portal Dubrovnikpress.hr te tvrdnje opovrgava i naglašava kako se u Stonu s Milanovićem nije nedavno sastao.

- Zaista ne bih o tome. U Stonu nije bilo nikakvog sastanka sa Zoranom Milanovićem nakon Sumitta Kina 16+1. Sa Zoranom sam inače ostao u dobrim odnosima, ponekad se nađemo i popijem piće, ali u Stonu se nismo sastali. Dakle, nije bilo ni prijateljske kave ni sastanka. - kazao je Marelić.

I dok Marelić demantira stonski sastanak s Milanovićem, portal Dubrovnikpress.hr doznaje da je bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a za Summita Kina 16+1 zaista bio u Dubrovniku. No, gradski SDP-ovci koje su novinari portala Dubrovnikpress.hr kontaktirali tvrde kako se s Milanovićem nisu ni čuli ni sastajali, a mnogi od njih nisu ni znali da im je negdašnji šef nedavno bio u Gradu.

Ukoliko je sastanaka s Milanovićem u Gradu i bilo, tvrde dobro upućeni izvori iz SDP-a, tada se Milanović sastao s onima koji su mu bili skloni, ako su povodi tim sastancima bili njegova eventualna kandidatura za predsjedničke izbore.

Iako se Milanović još uvijek javno nije izjasnio o svojoj mogućoj kandidaturi, istraživanja javnog mijenja, koja se provode u posljednje vrijeme, predviđaju mu dobar startni rejting. Prema posljednjoj anketi Milanovića bi podržalo 18,5 posto birača.

Dok on mudro šuti, a mediji svako malo objavljuju informacije kako se diljem zemlje sastaje s istaknutijim SDP-ovcima, špekulira se kako će Milanović ozbiljne razgovore o kandidaturi na prosinačkim predsjedničkim izborima započeti nakon izbora za Europarlament, odnosno kako će to biti vrijeme kada će ozbiljno sjesti za stol s vodstvom SDP-a. U svakom slučaju, njegova izjava kako će na tim izborima glasati za SDP svakako nešto govori, a u prilog tome ide i poprilično ublažena retorika predsjednika SDP-a Davora Bernardića kad je Milanović u pitanju.

Ukoliko namjerava istaknuti kandidaturu Milanović svakako mora imati potporu SDP-a. S druge strane SDP u svojim redovima nema ozbiljnog kandidata za predsjedničku utrku. Bivši predsjednik države Ivo Josipović koji se nedavno vratio pod SDP-ove skute, a može biti kandidat za predsjednika RH, jasno je kazao da to ne želi. Kao mogući kandidat SDP-a spominje se i Tonino Picula, no teško da on Kolindu Grabar Kitarović može pobijediti i da bi se ukoliko i bude SDP-ov kandidat na predsjedničkim izborima, nakon što oni završe, vratio svom Bruxellesu. Iako je sam Davor Bernardić nedavno, govoreći o mogućim kandidatima SDP-a naveo Freda Matića, jasno je da bi njega Grabara Kitarović dobila možda i u prvom krugu.

Milanović, ukoliko kreće u predsjedničku utrku, mora dobiti potporu dobrog dijela istaknutih SDP-ovaca s kojima uopće ne razgovara, a koji su jaki u svojim organizacijama, a također mora vratiti povjerenje članova koji mu još nisu oprostili njegov nagli odlazak s mjesta šefa stranke nakon parlamentarnih izbora. Također, potrebna mu je i potpora ostalih političkih opcija lijevoga spektra kao i potpora dijela protestnih stranaka koje su nedavno osnovane. Potporu Amsterdamske koalicije navodno već ima, a kako se može neslužbeno čuti sklon ga je podržati i Start Dalije Orešković.

Kako je do predsjedničkih izbora ostalo sedam mjeseci, jasno je da će Milanović uskoro morati javno obznaniti kreće li ili ne u tu utrku jer bliži se ljetna stanka, a time i rujan kada se očekuju objave imena kandidata i ozbiljan rad stranaka za predsjedničku kampanju. Milanović sa svim svojim manama trenutno je jedini kandidat ljevice koji može ozbiljno stati na crtu Kolindi Grabar Kitarović.

Objavljeno u Aktualno

U sklopu projekta Smart parkinga počelo je i postavljanje putokaza s pokazivačima broja slobodnih mjesta na javnim parkinzima. Dok se svi ne postave i dok ne profunkcionira mobilna aplikacija, na njima će biti vidljivi podaci iz testne faze te se neće podudarati sa stvarnim stanjem.

„Molimo građane da budu još malo strpljivi te se za sada ne vode prema tim informacijama. Prvi pokazivači postavljeni su u Zagrebačkoj ulici,a slijedit će postavljanje i na drugim mjestima.” - piše u priopćenju Sanitata Dubrovnik.

„Bit će nam veliko zadovoljstvo obavijestiti sve sugrađane kada ovaj projekt zaživi u cijelosti i budu dostupne sve mogućnosti koje Smart parking pruža.” - ističu iz Sanitata.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 22 Svi 2019 20:30

Što je to „norijada”?! Jede li se to?

Na nizu portala koji nose predznak dubrovačkih danas se spominje „norijada”. Kad čujem to „norijada” meni para kao da je to nešto što se jede, a da nema fotografija maturanata prosječni Dubrovčanin s potpunim pravom možda bi uistinu i promislio da se piše o nekakvom specijalnom receptu, ali ne, riječ je o maturalnoj povorci, kako smo nekad zvali ono kad se maturanti okupe zadnji dan škole i opraštaju se od školskih klupa i profesora.

Sad je to eto postala „norijada” i sve bi bilo sasvim u redu da je riječ o nekoj standardnoj hrvatskoj riječi, no, k vragu, nije, već je riječ uistinu o originalnoj recepturi, ali ne za štogoć slatko nego gorkoj recepturi jezičnog podjarmljivanja iz Zagreba kojeg smo svjedoci svakodnevno na nizu elektroničkih medija, a najžalosnije od svega u tome je da u svemu prednjači javni servis HRT-a, dok se dio lokalnih novinara bez otpora predao tom jezičnom nasilju koje se nameće iz kajkavskog govornog područja. Jer, kad vas neprestanu bombardiraju s jednom riječju ona neminovno „uđe u uho”.

Inače, kako mi je u međuvremenu pojasnila Maja (Milošević, op.a.) „ponorel” na kajkavskom znači poludio, a u korijenu riječi „norijada” je „nor”, što bi značilo lud ili ludovanje. Zato su svi poludili pa je maturalna povorka valjda nešto zastarjelo, a moderno je „norijada”, jer ako riječ već ne pripada standardnom hrvatskom jeziku (ne podnosim kad se o standardnom jeziku piše/govori kao o nekakvom književnom hrvatskom jeziku), koji se uz dopuštene lokalizme upotrebljava u medijima, onda je razlog uporabe te riječi u medijima lokalnog predznaka valjda samo pomodarstvo.

Zato možemo uskoro očekivati i da pomadora uskoro ne bude čak ni rajčica nego izraste u paradajiz, jer ionako u dubrovačkim butigama prodavačice sve lošije razumiju kad im se zatraže patate ili ne daj Bože rovanjele, a tek balančana... Onu „norijadu” još bih i progutao, iako se eto ipak ne jede, ali kad mi netko u „Peme” ponudi patlidžan stavio bi mu/joj taj patlidžan negdje gdje je usko i gdje boli pa nek' se „nosa” u onu stvar zajedno s patlidžanom. Uz patlidžan mi obično ponude i da „uzmem si se vrećicu”, a ja se prvo zapitam otkad se to sise drže u saketima i što ti korpići uopće rade između mlijeka i kruha.

Izrazi koje dolaze s prilivom radnika iz drugih krajeva Hrvatske, ali i regije, nisu zapravo ništa za čuditi se, na Dubrovčanima je da se potrude da svoje riječi ne zaborave, na jedan način ih nametnu došljacima da ih barem razumiju kad zatraže nešto u butizi, a na došljacima da se prilagode i poštuju sredinu u koju su došli zarađivati kruh svoj svagdašnji. U tom svojevrsnom srazu domocilnog i došljačkog s vremenom će vjerojatno ipak doći do niza jezičnih promjena, jezik je živ, jezik se mijenja baš kao što se i Grad mijenja.

Ipak, nije potrebno promjene forsirati, a primjer „norijade” je upravo to - forsiranje nečeg što ne pripada dubrovačkom podneblju, a što čak ne pripada niti standardnom jeziku. Takvim odnosom nismo daleko od toga da se uskoro počne slaviti Fešta svetog Vlahe. Neka maturalna povorka zato ostane maturalna povorka iako je riječ o svemu samo ne o povorci.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Još je na posljednoj sjednici Gradskog vijeća, govoreći o stanju u prometu ususret špici turističke sezone, gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako će značajnu ulogu u upravljanju prometom sve više preuzimati prometno redarstvo. I zaista, na dubrovačkim raskrižjima redovito se posljednjih 20- tak dana mogu vidjeti prometni redari koji s prometnim policajcima upravljaju prometom. Dio je to obuke koji je započet početkom svibnja, a na koje će, baš kao što je kazao gradonačelnik, prometni redari biti u potpunosti spremni upravljati prometom.

Načelnik Postaje prometne policije Dubrovnik Ante Vuletić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako su prometni redari pokazali iznimno znanje kad je u pitanju upravljanje prometom na užem gradskom području.

- Sukladno dogovoru Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Grada Dubrovnika od početka svibnja prometni redari zajedno s prometnim policajcima svakodnevno u dvije smjene upravljaju prometom na frekfentnim gradskim prometnicama. Ovog mjeseca najčešće su na dva raskrižja, na Ilijinoj glavici i raskrižju kod Doma zdravlja. Obuka traje mjesec dana i prometni redari su potpuno osposobljeni za samostalno upravljanje prometom. - kazao je Vuletić, istaknuvši kako obuka prometnih redara zapravo započinje na Policijskoj akademiji.
obukaprometnihredara2205 7- Mogu vam reći da su na Policijskoj akademiji dosta dobro savladali taj teoretski dio, usvojili su potrebna znanja, a što se tiče ovog praktičnog dijela, dakle dijela koji se odnosi na fizičko upravljanje prometom, snašli su se odlično. Prometni policajac koji je uvijek prisutan s njima na raskrižju je tu više zato da bi se prometni redari opustili, odnosno stekli tu sigurnost koja je iznimno važna za upravljanje prometom. Naravno da im nije bilo lako stati na raskrižje i preuzeti cijeli taj tijek prometa na sebe, ali snašli su se odlično. Kolege mi kažu da su od građana dobro prihvaćeni na cesti. Zaista dosta dobro rade i ako se ova praska nastavi imat ćemo dosta dobro iskorišten i siguran način upravljanja prometom u vrijeme sezone što je svima nama iznimno važno. - rekao je Vuletić.

Prometni redari koje se s policijom može vidjeti na raskrižjima nisu samo osposobljeni upravljati prometom već su i postali zaposlenici u Gradskoj upravi.

Voditelj Odsjeka prometnog redarstva Miro Džamonja ističe kako je još uvijek u prometnom redarstvu ima slobodnih radnih mjesta, odnosno kako je još uvijek otvoren natječaj na koji se mogu prijaviti svi oni zainteresirani za posao prometnog redara.

- Nakon prijave na natječaj svi oni koji zadovoljavaju uvjete kreću na obuku na Policijskoj akademiji. Tijekom te trodnevne buke stiču se teorijska znanja koja proizlaze iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Obuka je zaista dobro koncipirana i tijekom nje zaista svi kandidati svladaju osnove prekršajnog prava, a što im je nužno za postupanje na terenu. Što se tiče Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obuka je bazirana na uvidu u ceste, prometnim pravilima i prometnim znakovima i signalizaciji, sve to treba savladati. Glavni je naglasak tijekom obuke stavljen upravo na upravljanje prometom i nadzor nepropisnog zaustavljanja i parkiranja. - rekao je Džamonja, naglasivši kako prometni redari ipak ne mogu zamijeniti policajce.
obukaprometnihredara2205 6- Građani kad čuju za prometne redare imaju dojam da su sad oni zamijenili prometne policajce, nisu jer prometni redari imaju ovlasti da mogu kazniti onoga tko se nepropisno zaustavio ili parkirao. Imao i ovlasti upravljanja u određenom režimu prometa, ali kod gužvi koje su Gradu česte, kad imamo one trenutke da promet doslovno i stoji, kad treba rješavati problem na način da se pojedini smjerovi prometovanja zabrane ili preusmjere, takve odluke donosi prometna policija jer je to njihova nadležnost a mi im u tim segmentima možemo pomagati. Govorim na pamet, npr. kad imamo blokadu kod povijesne jezgre pa treba preusmjeriti promet iz Ulice Vladimira Nazora na D8 da se ne preopterećuje Zagrebačka ulica, e takvu odluku donosi policija. Važno je da građani znaju kako prometni redari nisu policija te da imaju ovlasti upravljati prometom u dozvoljenim okvirima i nadzirati nepropisno zaustavljanje i parkiranje. - rekao je Džamonja.

No, kad je u pitanju zapošljavanje Grad Dubrovnik ima problem. Naime, natječaji se često raspisuju i ponavljaju jer iako i u Dubrovniku ima nezaposlenih, nitko ne želi u prometno redarstvo. Voditelj odsjeka prometnog redarstva Grada Dubrovnik Miro Džamonja ne zna što je tom uzrok, plaća, ističe sigurno nije.

- Neki dan je otvoren novi natječaj za dva radna mjesta i koeficijenta je 1,8, osnovica je 3 750 kuna na što se uračunava i povećanje od 10 posto za rad u smjeni. Kolektivnim ugovorom predviđeni su dodaci na rad subotom i blagdanima, dakle sve što zakon propisuje je ispoštovano i nije mi jasno zašto je prometno redarstvo tako mali interes. Raspisali smo dva natječaja na koja se nitko nije javio i sad smo raspisali novi. Nedavno nam se na natječaj javilo šest ljudi, jedan je odustao, ostalo ih je četvero, oni su prošli testiranje, nastavili dalje s obukom nakon čega su zaposleni kao prometni redari. - kazao je Džamonja, istaknuvši kako je za optimalan rad prometnog redarstva potrebno 15- tak ljudi.
obukaprometnihredara2205 8- Prema sadašnjem ustroju treba na 15 ljudi, a imamo ih 10. kako izgleda naš posao? U Odsjeku mora biti službenik, treba naglasiti da moramo zadovoljiti potrebe obrade prekršajnih predmeta. Netko uvijek mora biti uz telefon, dostupan građanima kako bismo mogli pravovremeno reagirati, odnosno koordinirati s ljudima na terenu, da na vrijeme izađu na kritična mjesta. Promet zaista pokrivamo maksimalno koliko možemo. Naravno, treba reći da posao prometnog redara nije lak, treba stajati na Pilama, regulirati promet, usmjeravati autobuse, ponekad biti na rubu sukoba s onima koji baš ne vode računa o prometnim pravilima, ali naši prometni redari zaista odlično odrađuju svoj posao, što se uostalom i osjeti u prometu, posebice na Pilama. - kazao je Džamonja.

Inače, još uvijek je aktualan natječaj za prijam u službu na radno mjesto referent/ica – prometni redar u Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika i to za dva izvršitelja/ice na neodređeno vrijeme, uz obvezni probni rad od 3 mjeseca. Oni koji se na njega prijave, prođu testiranje pa potom i obuku te se u tri mjeseca probnog rada dokažu i pokažu svoja znanja i vještine i volju za radom bavit će se nadzorom nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i poslovi upravljanja prometom, izdavanjem naredbi za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila,naplatom novčanih, odnosno izdavanjem obveznih prekršajnih naloga sukladno zakonu te poslovima po nalogu voditelja odsjeka i pročelnika Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika. Svi uvjeti natječaja dostupni su na web stranicama Grada Dubrovnika.

Objavljeno u Aktualno

Zašto Grad ne bi izgradio svoju žičaru, pitanje je koje je postavljeno gradonačelniku na posljednjoj sjednici gradskog vijeća. To pitanje, postavljeno u trenutku dok je žičara kojom upravljaju Excelsa nekretnine zatvorena, svakodnevno postavljaju i građani. Uostalom, ne bi li Gradu bio izazov izgraditi svoju žičaru?

Skeptici će reći kako ima i važnijih projekata koje treba realizirati, poput puštanja u rad pročistača za vodu ili izgradnje škole i vrtića, realizacije novih prometnih rješenja. Da, svi su ti projekti za Dubrovnik jednako važni, no izgradnjom svoje žičare Grad bi prihodima brže realizirao brojne projekte za koje uvijek nedostaje novca.

O izgradnji žičare u vlasništvu Grada Dubrovnika već se dugi niz godina polemizira u javnom prostoru, ali nitko vlastodržaca, koji se svih ovih godina izmjenjuju na vlasti, nije bio zaista spreman upustiti se u takav projekt.

Nedavno je predsjednik Županijskog HNS-a Valentin Dujmović putem društvenih mreža predložio izgradnju gradske žičare. No, Dujmović je samo reciklirao ideju svoga dojučerašnjeg političkog mentora Andra Vlahušića. Naime, upravo je Vlahušić još za gradonačelničkog mandata, zalažući se za izgradnju putničkog terminala u Gružu, najavljivao izgradnju žičare u gradskom vlasništvu i to od terminala prema Nuncijati.

Izgradnja gradske žičare nije strana ni s „srđevcima” koji su mišljenja da bi sa žičarom u svom vlasništvu Grad bolje upravljao gužvama u povijesnoj jezgri. Njihova je ideja da trasa te žičare bude slična postojećoj.

Svojevremno je izgradnju gradske žičare, još kao vijećnik, predlagao i Pero Vićan. On je bio stava kako bi ta žičara donju postaju trebala imati na mjestu na kojem su smješteni vatrogasci, a gornju na Srđu te bi kao takva izravno konkurirala žičari kojom upravljaju Excelsa nekretnine.

Je li Grad Dubrovnik spreman upustiti se u projekt izgradnje gradske žičare? Pitanje je to na koje je trenutno teško dati odgovor, dijelom i stoga što aktualni gradonačelnik nije osoba sklona davanju obećanja koja je teško ostvariti. Uostalom, Franković zasigurno u jeku spora s Excelsa nekretninama neće u javnost iznositi stavove o mogućoj izgradnji gradske žičare. O tom projektu neće govoriti dok i ako ga ne bude imao razrađena do najsitnijih detalja.

Tako je i odgovarajući na pitanje postavljeno od vijećnika iz HDZ-ovih redova Franković rekao kako je to dobra ideja koju treba razmotriti i o kojoj će se sigurno razmišljati. Dodao je kako se izgradnja gradske žičare može financirati sredstvima iz fondova Europske unije jer postoje natječaji za stimuliranje takvih vidova prijevoza.

Izgradnjom žičare koja bi bila u gradskom vlasništvu ne bi se samo dijelom riješili prometni problemi i gužve oko povijesne jezgre. Naime, ako se uzme u obzir da tvrtki koja upravlja žičarom od prihoda od prodaje karata za žičaru ostaje preko 60 posto čiste dobiti, može se zaključiti kako bi Grad od prihoda od žičare u svom vlasništvu lakše realizirao brojne projekte. Naime, i sam je gradonačelnik Franković još na prošloj sjednici Gradskog vijeća kazao kako bi se, da su Excelsa nekretnine Gradu platile što mu duguju, a riječ je o iznosu od 30 milijuna kuna, tim novcem realizirali brojni projekti, konkretno oni koji se odnose na sportsku infrastrukturu poput rekonstrukcije nogometnog igrališta u Gospinu polju, judo dvorane u Mokošici, tenis dvorana u Lapadu te brojni drugi projekti.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U palači Ranjina u ponedjeljak upriličeno je svečano potpisivanje Sporazuma o provedbi postupka zajedničke javne nabave za opremu za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora uljnim derivatima – plutajućih brana s opremom za potrebe Dubrovačko-neretvanske županije i pojedinačnih naručitelja.

Uz župana Nikolu Dobroslavića ugovore su potpisali i predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, ravnatelj ŽLU Korčula Vedran Leleković, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac, ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić, zamjenik Općine Orebić Kristian Kapiteli, dok će sporazum s Općinom Trpanj biti naknadno potpisan.
Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće i v.d. pročelnika za gospodarstvo i more Ivo Klaić.
Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je riječ o još jednom koraku u podizanju razine sigurnosti i spremnosti kod intervencija na moru.

- Ovdje se radi o dogovoru da se provede zajednička javna nabava u iznosu od milijun i 40 tisuća kuna kako bi nabavili oko tisuću metara brane koja će biti raspoređena u svakog od dionika, ali će se moći upotrijebiti kao jedinstvena brana. Naše službe se sve bolje pripremaju za takve intervencije, nabavili smo novi vatrogasni brod, Grad Dubrovnik također nabavlja jedan brod. Mi trenutno imamo dva ugovora za takve intervencije, jedan za naš brod u Pločama, a drugi s tvrtkom CIAN. - rekao je župan.

V.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće istaknuo je kako se prikupljanje svih sredstava očekuje do 30. svibnja nakon čega kreće postupak javne nabave.
Predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić u ime ostalih potpisnika rekao je kako je iznimno zadovoljan jer se na ovaj način zajedničkim snagama pomaže zaštititi naše more i obalu, a time i glavnu gospodarsku granu – turizam.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Javna projekcija posljednje epizode završne sezone Igre prijestolje održana je jutros u Revelinu u organizaciji HBO-a Adria i suorganizaciji Hrvatske turističke zajednice, TZ-a grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika.

Na projekciju uz dobitnike nagradne igre HBO-a u kojoj su se obožavatelji serije kroz kviz natjecali za mjesto u Revelinu došli i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa zamjenicom Jelkom Tepšić. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom nagradni natječaj organiziran je u 14 Europskih zemalja (Španjolska, Portugal, Švedska, Norveška, Finska, Danska, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i Hrvatska).

Gradonačelnik Franković prije projekcije kazao je kako je Dubrovnik snimanjem ovog serijala „dobio novu dimenziju King's Landinga”.

- Naš grad na taj način otvorio se nekima koji možda nikad prije toga nisu čuli za Dubrovnik. Turizam i film se vole i to je rezultiralo velikim brojem gostiju koji su došli u Dubrovnik da vide kako izgleda King’s Landing. Samim tim su vidjeli da dolaze i u grad s tisućljetnom povijesti u kojem se kroz cijelo vrijeme Dubrovačke Republike igrala upravo igra prijestolja. – rekao je Franković zahvalivši svima koji su doprinijeli da se Igra prijestolja snima u Dubrovniku pri tome kazavši i kako je bivša gradska uprava prepoznala ovaj projekt.

- Hvala HBO-u na odličnoj suradnji, hvala što su ovu planetarno popularnu seriju odlučili snimati i u Dubrovniku i tako bogatu povijest Dubrovnika i njegovih zidina učiniti i dijelom povijesti filmske industrije. Zahvaljujući Kraljevom grudobranu i ovoj izuzetnoj promociji mnogi su se zaljubili u ovaj grad i došli i osobno otkriti lokacije sa snimanja Game of Thrones. Svi ste uvijek dobrodošli jer Dubrovnik je uvijek otvoren za nove prijatelje i raduje se ponovnom susretu sa starima. – kazao je još gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Temeljena na popularnom fantastičnom serijalu, knjiga Georgea R. R. Martina, „Igra prijestolja“ epska je priča o izdaji i plemenitosti smještena u zemlju Westeros, gdje ljeta i zime mogu trajati godinama, a samo je žudnja za moći vječna. U Sedam Kraljevina Westerosa, tko god upravlja Željeznim prijestoljem, posjeduje nevjerojatnu moć, a serija se usredotočuje na uspon i pad nekoliko obitelji koje tu moć žele pod svaku cijenu. Ovo je priča o dvoličnosti i izdaji, plemenitosti i časti, osvajanju i trijumfu. U igri prijestolja ili pobjeđujete, ili umirete.

Kao najgledanija serija u povijesti HBO-a i svjetski televizijski fenomen, „Igra prijestolja“ je do danas osvojila brojna priznanja, uključujući čak 47 Emmy nagrada, a sve sezone možete gledati odmah putem online video streaming usluge HBO GO. Svi obožavatelji moći će pogledati i dokumentarni film koji prati snimanje osme sezone, „Igra prijestolja: posljednja straža“ 27. svibnja u 20 sati na HBO-u kao i putem usluge HBO GO.

U video prilogu pogledajte kako su glumci i ostatak ekipe iz "Igre prijestolja" doživjeli lokacije u Hrvatskoj prilikom snimanja četvrte sezone.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Ispred crkve sv. Vlaha održan je koncert Orkestra Umjetničke škole „Luke Sorkočevića“ i Orkestra Muzičke škole „Tivat“.

Koncert je organizirala Turistička zajednica grada Dubrovnika, a izazvao je lijepu pozornost posjetitelja Grada.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 17 Svi 2019 15:00

Prezentacija Dubrovnika u Pragu

Predstavljanje Dubrovnika u prostorijama svečane rezidencije gradonačelnika Praga, održano je u danas u suorganizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj, Veleposlanstva RH u Češkoj,  Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Predstavljanju je bilo nazočno stotinjak uzvanika, uz gradonačelnika Praga Zdeneka Hriba, veleposlanicu RH Ljiljanu Pancirov, zamjenicu gradonačelnika Dubrovnika Jelku Tepšić, direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika Romanu Vlašić i direktora Predstavništva HTZ-a u Češkoj  Dubravka Miholića, nazočilo je dvadesetak veleposlanika,  brojni putnički agenti, turistički novinari i drugi visoki gosti iz poslovnog  i političkog života Češke.

Nekadašnji kip Roland, a današnji Bruncvik, koji se nalazi na Karlovom mostu u Pragu, jedna je od poveznica Dubrovnika i Praga, a istaknuta je povodom obilježavanja Orlandove godine (600. obljetnice postavljanja Orlandovog kipa u Dubrovniku).

Gradonačelnik Grada Praga Zdenek Hrib održao je pozdravni govor u kojem je naglasio svoje zadovoljstvo kulturnom i turističkom suradnjom dvaju gradova.

Veleposlanica RH u Pragu, Ljiljana Pancirov u svom je obraćanju usmjerila pozornost na poveznicu Praga i Dubrovnika. „Književnik Ivo Vojnović iznimno je cijenio Prag u kojem su izvedene gotovo sve njegove drame, Vlaho Bukovac je velik dio svog umjetničkog života proveo u Pragu i proveo na Likovnoj akademiji. Prag je posvetio Dubrovniku ulicu koja nosi ime Dubrovnika. To je samo mali dio iznimno bogatih veza koje postoje između Čeha i Hrvata“ istaknula je veleposlanica Pancirov.

Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj Dubravko Miholić predstavio je direktne svakodnevne letove tijekom sezone Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings, te je istaknuo sve veći interes Čeha za dolazak zrakoplovom na jug Hrvatske.

- Čestitam Dubrovniku i Pragu na činjenici da su prvaci u svojim državama po broju noćenja turista. Dubrovnik je lani ostvario 4,4 milijuna noćenja, a Prag 18,2 milijuna noćenja te vjerujem da zasigurno postoji prostor za još bolju buduću suradnju Dubrovnika i Praga. - istaknuo je direktor predstavništva HTZ-a Miholić.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romana Vlašić pozdravivši nazočne izrazila je svoje zadovoljstvo odličnom zračnom povezanošću dvaju gradova te nadu u porast broja čeških turista, kojih je u Dubrovniku u 2018. godini boravilo 4.487, te su  ostvarili 17.346 noćenja.

Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević održala je prezentaciju predstavivši turističku ponudu i atrakcije Dubrovnika i okolice, kao i brojna događanja tijekom cijele godine.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić govorila je o programima 600-te Orlandove godine te prezentirala uspješan projekt Respect the city/Poštujmo Grad.
- Vjerujemo da ćemo u budućnosti ostvariti konkretnije i čvršće veze između Praga i Dubrovnika, Češke i Hrvatske, kao što je to bilo kroz povijest naših dviju država i gradova. Danas nas povezuje turizam, a želimo u budućnosti više raditi na osnaživanju kulturnih veza, posebno između Dubrovačkih  ljetnih igara i kulturnih institucija grada Praga. - zaključila je Jelka Tepšić, te je zahvalila je gradonačelniku Hribu na gostoprimstvu i uputila mu poziv da posjeti Dubrovnik.

Predstavnica Dubrovačkih ljetnih igara Francesca Tevšić održala je prezentaciju o jednom od najstarijih i najprestižnijih europskih festivala, koji ovog ljeta slavi svoju veliku, sedamdesetu obljetnicu. U jubilarnoj sezoni, Dubrovačke ljetne igre brojnoj će domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi na impresivnim otvorenim pozornicama grada Dubrovnika. 

Za sve nazočne uzvanike priređena je nagradna igra, a dobitnica Barbora Krunclova iz C.O.T. časopisa  osvojila je dvije povratne zrakoplovne karte Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings te besplatni vikend boravak za dvije osobe u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Izložba vrsne grafičarke Kristine Restović pod nazivom „Turisti”, otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Predstavljene su grafike rađene od 2014. do 2017. godine, koje su zapravo završni produkt jednog, u svojoj biti performativnog čina autorice - istraživanja fenomena gibanja turista, njihovih putanji i njihove prisutnosti unutar istih ruta kojima se i sama kreće.

Sve grafike naime nastaju na temelju njenih, kompjuterski obrađenih i likovno modificiranih fotografija koje autorica potom zrcalno otiskuje na cinčanu ploču i podvrgava ih svom primarnom grafičkom mediju, odnosno klasičnim tehnikama bakropisa i suhe igle. B

Bez obzira što autorica s velikim poštovanjem i bez negativnih osjećaja pristupa snimanju turista, u nastalim grafikama likovno deklarira činjenicu da, kako i sama kaže, dijelimo „isti prostor, ali ne i istu stvarnost“.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja.

Biografija:
Kristina Restović rođena je u Splitu 1973. Diplomirala je na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci 1997., a magistrirala na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2007. Od 1999. radi kao vanjska suradnica Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a od 2014. predaje u zvanju izvanredne profesorice na kolegiju Suvremene grafike na studiju slikarstva pri Likovnom odjelu.

Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih izložbi i više od sedamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoje umjetničko djelovanje primila je ove nagrade: Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. Hrvatski trijenale grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara (2016.); jednu od tri jednakovrijedne nagrade 38. Splitskog salona: Maštanja – Izmještanja (2013.); Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. Hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti (2009.); Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog (2005.); pohvalu žirija, 1. Salon grafike (2001.). Dobitnica je jednogodišnje stipendije Škole za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci 1996. godine.

Njeni radovi nalaze se u fundusima Galerije umjetnina u Splitu, Kabineta grafike HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (zbirka grafike), Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Grafička mapa Kristine Restović Turisti izdana je 2017. godine u ediciji Argola Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Splitu.

M.P.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 153 od 170

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019