Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u listopadu 2022. ostvareno 95.300 dolazaka i 310.427 noćenja, odnosno 85 posto više u dolascima te 65 posto više u noćenjima u odnosu na listopad prošle godine. Tijekom listopada, strani turisti ostvarili su 87.188 dolazaka i 292.246 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 8.112 dolazaka i 18.181 noćenje.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u listopadu je ostvareno 76 posto turističkog prometa u noćenjima te 71 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom listopada bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Hrvaske,Francuske, Irske, Finske, Nizozemske i Španjolske.

Prema vrsti smještaja u listopadu je u hotelima ostvareno 64.487 dolazaka i 199.577 noćenja te u privatnom smještaju 21.934 dolaska i 82.511 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor na datum 31. listopada, u Dubrovniku je boravilo 3.990 turista (63 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, SAD-a, Francuske, Slovenije, Austrije, Irske, Mađarske i Koreje.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 31. listopada 2022. godine ostvareno 3.457.228 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 85 posto. U istom razdoblju ostvareno je 993.319 dolazaka, što je porast od 97 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 31. listopada 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja listopada, riječ je o 81 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Oko ulaska u Gradsko vijeće predsjednik dubrovačkog GO SDP-a Ivica Didić kao da se nećkao od prvog dana pa i netom nakon što je DORH podnio optužnicu protiv Ivana Tropana, koji je (tek) onda stavio mandat u mirovanje te se Didiću oslobodio ulaz. No, u izjavama je bio oprezan i tada, nije isticao kako će on u Vijeće umjesto Tropana. Štoviše, Didić je prije nekoliko dana kazao kako će odluku o tome tko će zamijeniti Tropana donijeti SDP-ov Gradski odbor. Tom je izjavom Didić možda samo želio staviti naglasak na poštivanje stranačke procedure oko izbora novog vijećnika. No, čini se da je oko ulaska u Vijeće i izricanja vijećničke prisege Didić ipak dvojio. Nećka li se Didić i oko daljnjeg obnašanja funkcije predsjednika GO SDP-a? Ako je dvojio hoće li biti vijećnik, dvoji li istovremeno hoće li i dalje obnašati dužnost predsjednika GO SDP-a?

Na sjednici Gradskog vijeća za vijećnika SDP-a prisegnuo je Saša Škrabić, a predsjednik GO SDP-a Ivica Didić kazao je da ima puno poslovnih obveza pa je u Vijeće SDP-ov Gradski odbor poslao Škrabića.

Jadran Barač i Ivica Didić, bivši i aktualni predsjednik GO SDP-a, oba su, kad je u pitanju vijećnički mandat, bili na čekanju. Barač, koji je vodstvo u GO SDP-a preuzeo od Mladena Gojuna, u Vijeće je ušao tek kad mu je Gojun prepustio svoj mandat, a nakon što Tatjana Šimac Bonačić to nije htjela učiniti.

Didić koji je izabran za predsjednika nakon što je Barač podnio ostavku jer je tijekom svađe prijetio susjedu, također nije mogao odmah ući u Vijeće jer je to predstavničko tijelo već bilo konstituirano. Didić je naime bio šesti na listi za Gradsko vijeće u koje su ušli Ivan Tropan i Anita Bonačić Obradović. Doduše, netko od dvoje SDP-ovih vijećnika mogli su mu prepustiti mandat, ali to nisu učinili uz objašnjenje kako su mandati njihovi, oni su ih osvojili, neotuđivi su.

Tropan mu mandat nije ustupio ni nakon što je pred suca istražitelja priveden u lisicama pod sumnjom da je pomagao ocu da od svojih radnika ukrade novac od poticaja koje je država u COVID pandemiji namijenila za očuvanje radnih mjesta. Pravdao se Tropan kako će mandat ustupiti nakon što DORH protiv njega podigne optužnicu, nadajući se zapravo da se to neće dogoditi. Ali dogodilo se.

No, kad je DORH protiv Tropana podigao optužnicu, kad su se Didiću otvorila vrata Gradskog vijeća, on je pred njima ustuknuo, u Vijeće neće zakoračiti.

Na lokalnim izborima nema preferencijalnog glasanja, birači nemaju priliku zaokružiti osobu za koju smatraju da će ih najbolje predstavljati u Gradskom vijeću. Kandidati čija su imena na listi, mandate za Gradsko vijeće osvajaju temeljem stranačkog predznaka. No to nikako ne znači da će kandidati u Vijeće ući prema poretku na kandidacijskoj listi. Nemojmo se lagati, o tome tko će ući, a tko izaći i tko će koga zamijeniti, odlučuje vodstvo stranke. Iako će svi oni reći kako su jednom, kad ih osvoje, vijećnički mandati neotuđivi, u praksi to baš i nije tako. Jasno je naime da većina kandidata na tim listama samo svojim imenom i prezimenom nikad ne bi osvojili mandat.

Primjerice, nakon što je objavljeno kako će umjesto Didića u Vijeće ući Saša Škrabić, prvo pitanje koje se postavilo u novinarskim i političkim krugovima bilo je tko je uopće Saša Škrabić. Ako novinari i političari ne znaju tko je, još manje znaju prosječni birači.

Ne događa se svaki dan da predsjednik neke stranke odbije sudjelovati u radu predstavničkog tijela, jer Sabor, Gradsko vijeće, Županijska skupština, mjesta su na kojima predsjednik svake stranke kao vijećnik ili zastupnik, proklamira svoje stavove i ideje, pokreće inicijative. U konačnici, mjesto u predstavničkom tijelu, mjesto je s kojega se predsjednici stranaka u opoziciji izravno suprotstavljaju onima na vlasti.

Priopćenja, konferencije za novinare, izjave medijima, ne mogu u potpunosti zamijeniti nastupe lidera stranaka u predstavničkim tijelima, ne mogu zamijeniti žustrinu rasprave temeljem koje svi oni kao lideri zapravo postaju primjetljivi i medijima i samim tim i javnosti. Didić, koji je mogao, tu šansu nije iskoristio.

Ako predsjednik stranke ne želi u predstavničko tijelo tada se logičnim nameće pitanje zašto ne želi jer predsjednik stranke neulazak u predstavničko tijelo ne može i nema pravo pravdati poslovnim obavezama. Ako su mu obaveze tolike, onda se nije trebao ni smio ni prihvaćati vođenja stranke.

No pitanje svih pitanja nije tko će voditi SDP ako Didić ode. Inače, na njegovo mjesto iz prikrajka strpljivo vreba Anita Bonačić Obradović i možda još ponetko. Pitanje svih pitanja jest hoće li središnjica SDP-a konačno učiniti ono što je davno trebalo napraviti - raspustiti GO SDP-a u Dubrovniku.

Dok je niti godinu dana nakon što je izabran za predsjednika dubrovačkog SDP-a, Didić očito na pragu podnošenja ostavke, stanje u SDP-u u Dubrovniku već je godinama trulo. Na kraju krajeva, možda je ta trulež i nemogućnost da se bilo što promijeni zapravo i osnovni razlog zbog kojeg bi Didić mogao otići, a ne poslovne obaveze.

Objavljeno u Aktualno

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u rujnu 2022. ostvareno 147.555 dolazaka i 510.966 noćenja, odnosno 43 posto više u dolascima te 34 posto više u noćenjima u odnosu na rujan prošle godine. Tijekom rujna, strani turisti ostvarili su 142.583 dolazaka i 495.035 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 4.972 dolazaka i 15.931 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u rujnu je ostvareno 86 posto turističkog prometa u noćenjima te 79 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom rujna bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Poljske, Hrvatske, Španjolske, Kanade i Nizozemske. Prema vrsti smještaja u kolovozu je u hotelima ostvareno 73.434 dolazaka i 256.666 noćenja te u privatnom smještaju 52.407 dolaska i 189.152 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 11.876 turista (73 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Kanade, Hrvatske, Finske, Španjolske i Australije.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. rujna 2022. godine ostvareno 3.145.308 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 87 posto. U istom razdoblju ostvareno je 897.368 dolazaka, što je porast od 98 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. rujna 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Italije, Poljske i Nizozemske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja rujna, riječ je o 82 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 03 Listopad 2022 14:23

Predstavljeni nositelji lista Dajmo ruke u sedam kotara

Inicijativa Dajmo ruke predstavila je na konferenciji za novinare sedam nositelja lista ove inicijative na izborima 6. studenoga u sedam dubrovačkih gradskih kotara. Sedmero nositelja lista, kazao je aktualni predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, spremno je učiniti svoj kotar boljim i ugodnijim mjestom življenja.

- Prije četiri godine na kotarskim izborima imali smo četiri liste, rastemo, sad nas je sedam i to su ljudi koji su mi srcu dragi jer ne slušaju druge nego svoje susjede i spremni su uvijek pomoći. Dajmo ruke izlazi na izbore kao lista građana. Svatko tko ma u svom srcu boljitak svog kotara i želi nam se priključiti, može to učiniti da na pomogne da grad učinimo mjestom što boljeg življenja. - rekao je uvodno Krstulović.

- Ono što vrijedi za stanovnike Gruža i Lapada, mora vrijediti i u ostalim dijelovima grada. Grad mora imati riješene stvari za sve stanovnike. - kazao je Krstulović osvrnuvši se na liste s kojima Dajmo ruke izlazi na izbore u gradskim kotarima.

- Jedan sam od istih, nisam iznad, samo predstavljam ljude koji žive unutar zidina. Najvažnije je da gradska uprava sluša zahtjeve svojih građana, da oni sudjeluju u donošenju odluka. Jedino tako možemo naprijed. Ako me pitate na što sam najponosniji, a to je što sam se trudio uključiti građane u odlučivanje putem zborova građana. Važno je da su stanovnici Ploča, Pila, Grada, aktivni sudionici u planu upravljanja. Kako bi išli naprijed potrebno je da gradski kotari konačno dobiju financije kako je i predviđeno Statutom Grada. Potrebno je uvesti participativno budžetiranje,
odnosno oblik u kojem građani imaju sredstva i sami odlučuju na što će ih u svom kotaru utrošiti jer najvažnije je rješavati probleme na koje građani ukazuju. - rekao je aktualni predsjednik i nositelj liste Dajmo ruke za Gradski kotar Grad Marin Krstulović.

Osim u GK Grad, lista Dajmo ruke na izbore izlazi u još šest kotara - u GK Ploče Iza Grada gdje njihovu listu ponovo predvodi Srđan Obad dok je nositelj liste u GK Pile Kono Dubravka Garić. Listu Dajmo ruke u Gk Montovjerna predvodi Lado Pletikosić. u GK Gruž Marijo Anđelić dok je u GK Lapad nositeljica liste Anamarija Miletić. Lista Dajmo ruke na izbore izlazi i u Gradskom kotaru Mokošica u kojem listu predvodi Katarina Šilje.

Objavljeno u Aktualno

Žao mi je što su me na ovaj način prozvali stanari Karingtonke, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo kako je zemljište na kojem parkiraju automobile građevinsko još od 2005., odnosno tadašnjeg GUP - a. Franković je naglasio kako su stanari Karingtonke znali da će, kad dođe vrijeme gradnje, morati napustiti parking koji koriste.

- Još od 2005. kad su s tvrtkom Leno potpisali ugovor, prvi članak tog ugovora je bio da mogu koristiti parking do trenutka realizacije investicije sukladno GUP - u i UPU - u, to je prvi članak njihova ugovora o parkiranju. - rekao je Franković.

Naglasivši kako ima puno razumijevanje za stanare, Franković je rekao kako im je tvrtka Leno ponudila da se po istoj cijeni koriste parkingom u Mercanteu.

Osvrnuo se na spojnu cestu koju su stanari na konferenciji za novinare istaknuli kao problem.

- Tvrtka Leno nije vlasnik samo jednog zemljišta već dva. Za jedno zemljište bliže Karingtonki ne treba izgradnja spojne ceste jer je uz gradsku cestu i svoj spoj može realizirati na bilo kojoj zoni u kojoj graniči s cestom. - kazao je Franković.

I dok stanari ističu kako će se kod Karingtonke dogodili megalomanska gradnja, Franković to opovrgava.

- Ova zgrada je jedan i pol put manja od Karingtonke. To je prizemlje i četiri etaže i prema onom što sam vidio, meni to izgleda u redu. To je zona visoke gradnje. S donje strane je Karingtonka, a iza leđa se također nalaze zgrade. Ne mislim da se tu radi o bilo kakvoj megalomaniji, a posebno uzevši u obzir činjenicu da će tamo ukupno biti oko 45, 46 stanova. Tamo će stanove kupiti naši sugrađani, neće sigurno doći ne znam tko.- rekao je Franković te naveo kako je sukladno GUP - u predviđeno da zgrada ima 63 parkirna mjesta za stanare.

Naglasio je kako nije postojala niti jedna zakonska mogućnost prema kojoj je nadležni upravni odjel mogao odbiti investitoru izdati lokacijsku dozvolu.

- Ta zgrada još nema građevinsku dozvolu. Ima lokacijsku. Sve je sukladno GUP - u, prvom pa drugom pa trećem. Zgrada se povukla u zonu svojih granica. Malo je sužena radi parcele. - kazao je Franković, istaknuvši kako je najveći problem što stanari gube parkirna mjesta.

- Kad su bili kod mene pitao sam ih jesu li parkirali besplatno jer ako je tako bilo do 2011. moglo se to područje sukladno zakonu knjižit kao komunalna infrastruktura, ali oni su meni jasno rekli „nismo”, da su s tvrtkom Leno sklopili ugovor o zakupu parkirnih mjesta koji uredno plaćaju. - kazao je Franković.

Ne bi li riješio problem s nedostajućim parkirnim mjestima kod Karigtonke Franković je ponudio rješenje.

- Pronašli smo parcelu u vlasništvu Republike Hrvatske gdje se može organizirati parking i po nama bi tu trebala ići garaža po modelu kao u Ulici Janka Bobetka koju su stanari zajednički gradili, investirali. Mi smo tu parcelu pronašli prije nekoliko dana i radimo screening da vidimo koliko bi to moglo koštati, meni ta parcela izgleda tako da bi na njoj mogla biti moguća realizacija garaže koju bi radili po modelu garaža u Ulici Janka Bobetka. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se na parcelama kod Karingtonke i ubuduće može očekivati gradnja.

- Jedna je parcela tvrtke Leno, a druga je parcela nekakvog švicarskog fonda, a bila je u vlasništvu pokojnog Kreša Milanovića, brata predsjednika Zorana Milanovića.- kazao je.

Franković je dodao kako je na tom području planirana izgradnja pristupne ceste. Riječ je o projektu od 30 milijuna kuna kojim bi se spojile Vukovarska i Hebrangova ulica. Investitorima se, rekao je, ne isplati graditi toliku vrijednu cestu jer investiciju ne mogu vratiti iz prodaje stanova.

Dodavši kako treba reći kompletnu istinu, Franković je rekao kako drugi sastanak sa stanarima nije održan jer su ga stanari obavijestili da zbog odlaska jednog od stanara na put ne mogu doći na sastanak, „a onda, iza, nažalost, ja nisam mogao”, kazao je Franković, odbacivši špekulacije stanara kako do drugog sastanka nije došlo jer je u međuvremenu investitoru izdana lokacijska dozvola.

- U procesu izdavanja lokacijske dozvole ja ne želim sudjelovati. U nijednom procesu izdavanja nijedne dozvole ne želim sudjelovati, ne želim uopće znati za njih. - naglasio je Franković.

Naglasio je kako građevinsku zonu, što traže stanari, ne može pretvoriti u zelenu zonu.

- Naravno da nije moguće. Posljednjih 17 godina i više je ta zona predviđena za gradnju i sad ćemo je izbrisat jer netko nema dovoljno parking mjesta. Ponavljam, ja ljude u potpunosti razumijem, ali i smatram da je potpuno nekorektno nazivati nešto megalomanskom gradnjom, a živjeti u zgradi koja je veća od te zgrade koja će se graditi. To je nekorektno. - rekao je Franković te naveo zašto se takva gradnja naziva megalomanskom.

- Zato što će se u našem gradu ljudi jedino pobuniti kad je nešto megalomansko jer ako je nešto po mjeri neće se baš ljudi buniti pa su oni na takav način željeli postići simpatije ljude. - rekao je Franković i dodao još jednom kako stanare Karingtonke potpuno razumije.

- Bio sam godinama podstanar i najveća moja frustracija tada je bila kad bi dolazio doma, a nema parkinga, e onda traži pa to nekad traje 10 minuta, a znalo bi trajati i po 45 minuta i više. Ja u potpunosti suosjećam sa stanarima i vjerujem da će dio njih pronaći rješenje na parkingu u Mercanetu, a na nama je da zajedno pronađemo neko dugoročno rješenje. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

U Zagrebu mu, iako je imao lokacijsku dozvolu, nije uspjelo u samom parku na Knežiji izgraditi stambenu zgradu. Hoće li poduzetniku Luki Kaiću uspjeti izgraditi zgradu u obuhvatu parkinga kod Karingtonke ovisi dijelom i o upornosti stanara tog područja. Oni su s jutrošnje konferencije za novinare zatražili da se tvrtki Dubrovački dvori ne izda građevinska dozvola te da se poveći prostor uz „Karingtonku” kroz izmjene GUP-a proglasi zelenom zonom.

Dio zemljišta kod Karingtonke, odnosno parcela koju stanari šireg područja uz naplatu koriste kao parking, prema izvodu iz zemljišnih knjiga još uvijek je u vlasništvu tvrtke Leno. Ista je to tvrtka kojoj stanari plaćaju parking.

karingtonka270922 5

No, zemljište zbog kojeg su se na noge digli stanari zapravo je bilo u vlasništvu negdašnje Dubrovkinje. Zemljište kod Karingtonke već odavno je građevinskoj zoni i bilo je zapravo samo pitanje dana kada će se neki od investitora na njemu odvažiti graditi. Onima koji su htjeli bila je preskupa investicija izgradnje ceste, dok, naravno uvijek ima i onih investitora kojima je takva investicija prihvatljiva.

Stanari na konferenciji za novinare ističu kako je tvrtka Leno, čiji je osnivač tvrtka Gravosa sporno zemljište prodala 2020. da bi investitor u srpnju ove godine ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju zgrade s 47 stambenih jedinica.

Stambeno – poslovna zgrada, kazao je predstavnik stanara Tomislav Demarin, imat će 22 stana, a preostalih 27 jedinica, govori on, su apartmani.

- Ovdje se ne radi o rješavanju stambenog pitanja Dubrovčana, nego o apartmanizaciji i betoniranju. Zgrada bi trebala biti 15,30 metara visoka. Iz lokacijske dozvole i tlocrta koje smo slučajno našli, iščitava se kako garaža neće biti ukopana već će bit ograđena zidovima i iskoristit će je kao postojeće parkiralište. To je protivno lokacijskoj dozvoli koja je očito izdana na brzinu pa se potkralo mnogo grešaka, ali mi ćemo to rješavati na drugačiji način, stalnim nadzornom nad tom lokacijskom dozvolom. - naglasio je Demarin.

karingtonka270922 2

Stanari Šipčina strahuju naime kako će ostati bez parkinga za koji još uvijek tvrtki Leno plaćaju najam za parkirna mjesta. Upozoravaju kako se parkingom kod Karingtonke koristi veliki broj stanara sa šireg okolnog područja.

karingtonka270922 1

Parking su im, istaknuli su, obećavale sve gradske uprave još otkad su 1992. uselili u zgradu.

- Govorili su nam „pusti, to je od Dubrovkinje, to je naše”, a od 1993. dosad je bilo nekoliko investitora i nijedan nije došao do lokacijske dozvole. - rekao je predstavnik stanara Eduard Čengija, zapitavši gdje je granica privatnog i javnog interesa.

- Koliko to milijuna eura treba uložiti da bi se reklo vas 200 van? - zapitao se Čengija te dodao kako im je od gradonačelnika rečeno „imamo obvezu prema vama”. Prevareni smo, mi koji smo branili i obranili ovaj grad. - naglasio je Čengija.

karingtonka270922 4

Osvrnuo se i na sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem koji je održan sredinom srpnja.

- Bili smo na sastanku s gradonačelnikom Frankovićem i nekim zaključcima smo bili zadovoljni. Dogovorili smo još jedan sastanak, ali u međuvremenu je 20. srpnja izdana lokacijska dozvola, a do sastanka nije došlo. Slučajno ili ne, prosudite sami. - rekao je Čengija te napomenuo kako se na izdavanje lokacijske dozvole stanari nisu mogli žaliti jer ih od investitorove parcele dijeli put.

- Između nas je Grad Dubrovnik koji nas je trebao zaštititi. - rekao je Čengija.

Brojni su investitori inače već pokušali graditi na tom prostoru, ali su odreda odustajali zbog ceste, odnosno zbog spojeva na Hebrangovu i Vukovarsku ulicu. Stanari žele da se prostor kod Karingtonke u GUP-u proglasi zelenom zonom, odnosno da se na tom prostoru zabrani gradnja.

nm

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je 31 - godišnji državljanin Srbije, koji je na privremenom boravku u Hrvatskoj, policiji prijavio da je nepoznata osoba nedavno provalila u njegov stan na području Dubrovnika odakle mu je ukraden novac, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik proveli su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je 31-godišnjak lažno prijavio kazneno djelo.

U svojoj prijavi on je naveo da je nepoznati počinitelj u stan ušao kroz prozor spavaće sobe nakon čega je izvršio premetačinu sobe i otuđio 10.500 kuna koji su se nalazili skriveni ispod madraca.

Zbog sumnje da je počinio lažno prijavljivanje kaznenog djela osumnjičeni srpski državljanin je uhićen i, uz kaznenu prijavu i pritvoren.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Subota, 24 Rujan 2022 19:38

Dubrovnik stigao do tri milijuna noćenja

Dubrovnik je jučer zabilježio tromilijunto noćenje, a tim povodom gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković oglasio se na svom FB profilu navevši kako je riječ o uspješnom turističkom oporavku.

„Unatoč izazovnim vremenima, naš Grad se uspješno turistički oporavlja na postavkama održivog turizma. Brojka gostiju u Dubrovniku, dulji boravak i dalje aktivna turistička sezona rezultat su kontinuiranog sinkroniziranog rada turističkog sektora i gradske uprave. Nastavljamo dalje raditi i vjerujemo da će listopad biti jednako uspješan kao i rujan.” - naveo je Franković.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Stranica 3 od 175