Prikazujem sadržaj po oznakama: festa svetog vlaha

U Lazaretima je otvorena prva samostalna izložba dubrovačkog fotoreportera Zvonimira Pandže. Na izložbi su predstavljene fotografije s Festa svetoga Vlaha koje je Pandža pratio kao fotoreporter, a pojedine od njih objavljene su i u okviru monografije DuLista „Svi Vlahovi ljudi”, koja uključuje deset posljednjih Festa svetoga Vlaha, ne uključujući ovu 1050. u tijeku.

Izložba naziva 10/1050 može se vidjeti do kraja veljače radnim danom od 9 do 15 sati u Lazaretima, subotom od 9 do 12:30. Za vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske, a ulaz je slobodan.

- Rad Zvonimira Pandže pratim već desetljećima. Iznimno mi je zadovoljstvo da su njegove fantastične fotografije dobile priliku pokazati se u velikom formatu dubrovačkoj javnosti. Bilo je teško u moru kvalitetnih fotografija i zanimljivih trenutaka odabrati nešto što će reprezentirati sve momente Feste što je nešto što smo ovim postavom nastojali postići. Žao mi je što izložba nije barem tri puta veća i nadam se da ćemo u godinama koje su pred nama imati još prilike dodatno predstaviti Zvonin rad. - rekla je Zrinka Lucianović ispred realizatora izložbe Dubrovačke baštine.

Zvonimir Pandža rođen je 11. rujna 1971. u Splitu. Fotografijom se počeo baviti 1993. kao fotoreporter Slobodne Dalmacije u dubrovačkom dopisništvu, a kasnije je također radio za Večernji list te Dubrovački list i na koncu za DuList u kojem djeluje i danas. Dosad je izlagao na nekoliko skupnih izložbi predstavljajući se svojim radovima iz Domovinskog rata iz vremena kada je počinjao kao fotoreporter Slobodne Dalmacije.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Župa sv. Vlaha u Janjini proslavila je jučer blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji je i zaštitnik cijele Dubrovačke biskupije. Misu je predvodio don Mario Karatović, nekadašnji župnik u župi Sv. Vlaha, a koncelebrirali su također nekadašnji župnici don Marko Stanić i don Mato Puljić te župnik domaćin don Željko Batinić.

Vjernicima ove župe bila je radost vidjeti na zajedničkom slavlju nebeskog zaštitnika ponovno svoje bivše župnike s kojima ih povezuju razna lijepa sjećanja.

Nakon tradicionalne procesije oko Janjine i po povratku u crkvu najstarija članica mješovitog zbora učiteljica Marija Jasprica je za uspomenu i dugo sjećanje predvoditelju slavlja Karatoviću darovala sliku crkve sv. Vlaha, rad mještanke Marije Gušalović.

Festa je kao i uvijek završila blagoslovom grla nazočnih vjernika.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 03 Veljača 2022 14:14

FOTO / Procesija uz 1050. Festu svetoga Vlaha

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uz Festu svetoga Vlaha ulicama Grada uslijedila je procesija s relikvijama svetoga Vlaha zaštitnika Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika. Iako je zbog epidemioloških mjera broj sudionika u procesiji bio ograničen, brojni su građani ipak došli na Stradun.

Suncem okupan Grad, Primorci, Župljani, Konavljani, vjernici iz svih krajeva Županije u nošnjama svoga kraja, šarenilo barjaka, relikvije sveca zaštitnika, sve su to slike i simboli svake pa tako i ovogodišnje Feste, čije obilježavanje nije umanjila ni epidemija ni mjere koje su na snazi.

Festa je inače po tradiciji počela jučer na Gospu Kandeloru, puštanjem bijelih golubica i podizanjem svečeva barjaka.

nm

Objavljeno u Aktualno

Dubrovnik danas slavi blagdan svog nebeskog zaštitnika svetoga Vlaha. Središnje svečano euharistijsko slavlje ispred katedrale Gospe Velike predvodio je kardinal Blase Joseph Cupich, nabiskup Chicaga. Festa svetoga Vlaha, zaštitnika dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika ove je godine inače jubilarna – 1050.

Homiliju kardinala Cupicha pročitao je na hrvatskom jeziku don Marinko Šljivić, župnik Župe Mokošica u kojoj je kardinal Cupich posebno naglasio važnost tradicije koja nas povezuje s prošlošću i nadahnjuje za budućnost: „Potrebna je poniznost da bi se poštovala tradicija, da bismo ostali povezani s onima koji su otišli prije nas. Naš suvremeni svijet nastavlja ostvarivati sve vrste znanstvenog i tehnološkog napretka te možemo početi misliti da je sve što pripada prošlosti bezvrijedno ili u najmanju ruku nije vrijedno naše pozornosti. Počinjemo misliti kako imamo sve odgovore i da od prošlosti ništa ne možemo naučiti.”

Britanski pisac Gilbert Keith Chesterton jedanput je tradiciju nazvao demokracijom mrtvih. Citiram: »Tradicija znači davanje prava glasa najneprimjetnijoj od svih klasa: našim precima. To je demokracija mrtvih. Tradicija se odbija podložiti arogantnoj tiraniji onih čija je jedina prednost u tome što su živi. Upravo kao što demokracija prigovara ako se čovjeka isključuje zbog njegovog rođenja; tradicija prigovara kada ga isključujemo zbog njegove smrti. Demokracija nam kaže da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je konjušar; tradicija traži od nas da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je otac. - navodi se između ostalog u propovijedi kardinala Cupicha.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Stiže mi poruka jučer da znam li kad je tombula.

„Nema, ne vidim da piše u programu.”

„Što nema, kako nema?”

„Pa nema tombule, korona, mjere, covid, ovo, ono.”

„Ima li što za cijepljenje?”

„Ma ke, cijepljenima i necijepljenima isto ovaj put od šake do lakta, ništa od tombule. Iscijedi naranče, načini sok”, odgovaram na zadnju poruku.

Zapravo, tužno je kako se malo ljudi zapitalo hoće li biti tombule uz Festu svetoga Vlaha i kako ni iz gradske vlasti nisu niti njanci jednu jedinu riječ o tombuli prozborili, zabavi za puk koja je odavno postala dio tradicije uz Festu.

Ali zato je s druge strane gradonačelnik Mato Franković nedavno, davajući izjave o programu Feste, kao da je to nešto silno važno, naglasio kako ove godine neće biti tzv. Večere od Kandelore, kvazitradicije za kvazivažne nam sugrađane, a koja se, da su normalni uvjeti, trebala održati sinoć.

Pandemija je izvrsna prilika da se jednom za svagda završi s tom paradom kiča, političke i poduzetničke transvestije u Revelinu ili, ako se Franković već ne može othrvati nametnutoj obavezi koju je u svom mandatu izmislila Dubravka Šuica, a objeručke prihvatio i njen nasljednik Andro Vlahušić, onda barem da se pretvori u donatorsku večeru na kojoj bi sudjelovanje koštalo - pa barem par tisuća kuna.
Pa da onda vidimo koliko je tko uistinu „masan”, a ne samo da se maste brci, iako, u biti, nije „visokom uzvanicima” na tu maškaratu prije maškarate važno mukte omastit brke, nisu oni gladni, ne bojmo se za to, njima je puno važnije biti važan, pozirati za kakvu „fotogaleriju” ne shvaćujući pri tome da se neke od njih snima ne zato što su važni nego zato jer im se ljudi deboto pa smiju.

Za komediju smo ostali uskraćeni ove zime, ali čekamo ljetnu epizodu, „galeriju s Galerije”, na otvaranju Igara.

P.S.
Ispričavam se onima koji na tzv. Večeru od Kandelore moraju doći „po zadatku”, ali s druge strane, jbga, izvucite glave iz pijeska i drugi put, ako ga bude, recite da nećete doći.

Objavljeno u Aktualno

Kad je u Gradu Festa tada u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu izgleda nema obaveza, ali kad treba svjedočiti u sudskom postupku koji se na Općinskom sudu u Dubrovniku vodi protiv bivšeg direktora TUP -a i članova Nadzornog odbora tog društva, tada se u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu izgleda puno radi pa se nedolazak na sudsko ročište opravdava euro obvezama.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica stigla je naime u Dubrovniku. Nazočila je Svečanoj sjednici Gradskog vijeća, a danas će vjerojatno na sam blagdan svetoga Vlaha, zajedno s visokim uzvanicima iz javnog i političkog života, Gradom proći u procesiji.

Za dolazak na Festu u Europskoj komisiji se izgleda lako dobije slobodan dan, ako Šuica kao potpredsjednica EK za slobodan dan uopće treba ikoga pitati. Ako i pita, nadređena joj Ursula von der Leyen očito ima razumijevanja za Šuičinu želju za sudjelovanjem na Festi. No, kada treba doći svjedočiti u sudskom postupku koji se na Općinskom sudu u Dubrovniku vodi protiv bivšeg direktora i članova Nadzornog odbora TUP -a, potpredsjednici EK Šuici naglo se izgleda zgusne raspored aktivnosti.

Šuica je naime svoj nedolazak na posljednje ročište koje je na Općinskom sudu u Dubrovniku bilo zakazano za 27. siječnja, odnosno prije sedam dana, opravdala zauzetošću u Europskom parlamentu. Treći je to put da je Šuica opravdala svoj nedolazak na navedeno ročište pa će joj sudac za iduće ročište uputiti poseban poziv.

Objavljeno u Aktualno

Svečanom tradicionalnom ceremonijom ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku je danas otvorena 1050. Festa svetog Vlaha. Festu je otvorio novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

- S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom. - kazao je na početku svog govora biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju Feste, kako one crkvene tako i one iz javnog života.
Osobit pozdrav uputio je hrvatskim braniteljima „bez čije požrtvovnosti ne bismo uživali dar koji „višnji nam Bog je do’“, kazao je biskup Glasnović.

- Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo. - stihovima slavnog dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića biskup Glasnović je nastavio svoje promišljanje.

Osvrnuo se na poznatu povezanost Dubrovnika i njegovog Parca kroz 1050 godina, koja, kako je rekao, „nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca“.

- Festa koju danas otvaramo svjedočanstvo je toga odnosa. - dodao je.

Ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković podigli su barjak sv. Vlaha, a svi sudionici svečanosti, predvođeni Mješovitim katedralnim zborom pod vodstvom prof. Maje Marušić, zapjevali su Himnu sv. Vlaha. Trombunjeri u gradskom poratu pucnjevima su razglasili da je jubilarna Parčeva Festa otvorena.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 03 Veljača 2021 13:30

Festa sv. Vlaha; procesija prošla Gradom

Na blagdan svetoga Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije misno slavlje ispred dubrovačke Katedrale predvodio je monsinjor Mate Uzinić, koadjutor riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Tijekom propovijedi osvrnuo se na prvu Festu svetoga Vaha koji je kao biskup dubrovački predvodio prije devet godina.

- Sjetio sam se i emocija koje sam tada osjećao, a koje su bile dosta drugačije od onih emocija koje osjećam danas dok pomalo tužan, prvi i, nadam se, posljednji put predvodim Festu kao apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Tada me nosio entuzijazam našeg zajedničkog početka, iako je bilo mnogo pitanja preda mnom. Odgovor na sva ta pitanja došao je u riječima jednoga dječaka, koji je jedan dan svojoj odgajateljici u vrtiću rekao da nije nikad čuo da biskup može biti svet kao što je svet sveti Vlaho. Što je taj maleni dječak vidio kod svetoga Vlaha? U čemu se očitovala njegova svetost? Učeći kroz protekle godine od našega Parca, duboko vjerujem da je maleni Marin u njemu vidio, kao i mnogi drugi Parčevi štovatelji, čovjeka koji je susreo i zavolio živog Boga i s njim ušao u odnos, i kroz taj odnos u svom srcu, na kojem već 1050 godina drži i ljubavlju grije naš Grad, pronašao mjesta za svakog od nas. - kazao je msgr. Uzinić.
Osvrnuo se i na ljubav koja nas spaja i kad nam se putevi razilaze.

- Jer ljubiti nije samo osjećaj; to je čin volje koji se sastoji od stalnoga davanja prednosti dobru drugoga, pred vlastitim dobrom. Gledali smo nešto od ove Kristove logike posljednjih dana kada su nakon strašnog potresa mnogi pohrlili na Banovinu da bi se, zaboravljajući na sebe, darovali onima koji su u potrebi. Drugi su to učinili na drugi način, odričući se svojih materijalnih dobara i skupljajući pomoć za potrebne. Kako bi bilo lijepo kad bismo s tom snagom koja ima ne samo moć učiniti nas svetima nego i preobraziti ovaj svijet i učiniti ga Božjim svijetom, proširili svoja srca i poglede i isto učinili i za sve druge ljude u potrebi, kao što su naprimjer migranti u susjednoj državi koje kao da ne primjećujemo u njihovoj potrebi, ali i svi ljudi, bez obzira na sve naše razlike. I kad bismo sve prepoznali kao braću i sestre! I učinili im se braćom i sestrama! Kako bi bilo lijepo kad bi ta Kristova logika prožela čitav naš život i postala njegova stvarnost. - rekao je Uzinić.

- To je ono što je učinio naš sv. Vlaho. U brojnim čudesnim legendama koje pripovijedaju o njegovu životu zrcali se njegova ljubav za ljude. Vidi se ona i u njegovu geslu: „Radije biti koristan nego vladati.“ Naposlijetku, vidi se u njegovu mučeništvu u kojem je ljubav prema Isusu Kristu bila jača od nagona za očuvanjem vlastitog života. Dopustite mi da budem malo i sasvim osoban. Pred sličan sam izazov i ja bio stavljen pred dva mjeseca kada me Crkva pozvala da napustim dosadašnje upravljanje Dubrovačkom biskupijom i preuzmem brigu za Riječku nadbiskupiju. Bio je to izazov da na novi način umrem sebi da bi po meni i mojem biskupskom djelovanju Isus Krist mogao djelovati ondje gdje me šalje. Iako nam se putevi razdvajaju, vodi nas ista ljubav. I zato krenimo danas iznova, s novim i većim žarom, s našim Gospodinom i Učiteljem. Biti Isusov znači biti slobodan, i biti sposoban za ljubav, ljubav koja služi. - rekao je Uzinić.

Nakon mise uslijedila je procesija koja je ove godine zbog pandemije koronavirusa i poštivanja epidemioloških mjera bila nešto skromnija, odnosno s manje hodočasnika i smanje vjernika na Stradunu.

Objavljeno u Aktualno

Procesija uz Festu svetoga Vlaha održat će se i ove godine, ali, ističu iz Biskupije dubrovačke, s ograničenim brojem sudionika kao i središnja misa. Radi aktualne situacije s koronavirusom neće biti gostiju iz drugih biskupija kao niti velikoga zbora pjevača već će, navode iz Biskupije, „pjevanje tijekom euharistijskog slavlja vodit će katedralna zborovođa Maja Marušić uz nekoliko pjevača”.

Što se same procesije tiče, iz Biskupije su već pozvali sve štovatelje svetoga Vlaha da ostanu doma i procesiju, ako i misu prate u prijenosima, a svakako valja napomenuti kako se tijekom procesije neće smjeti dodirivati i ljubiti svećeve moći.

Otvaranje Feste sv. Vlaha bit će na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače (utorak) pred zbornom crkvom sv. Vlaha je u 15 i 30 sati. Nakon čitanja drevnoga Lausa, prinosa darova trznica, podizanja Svečeva barjaka uz himnu te puštanja golubica bit će moguće obaviti blagoslov grla (grličanje), ali uz poštivanje svih nužnih epidemioloških mjera.

Nakon otvaranja Feste uslijedit će svečana molitva Večernje u katedrali Gospe Velike u 17 i 30 sati na kojoj će biti izlaganje relikvija Sv. Vlaha. Tradicionalni koncert nakon Večernje u katedrali ove će godine izostati iz epidemioloških razloga.

Oba događaja na dan otvaranja Feste na Kandeloru bit će moguće pratiti u izravnome prijenosu preko mrežne stranice www.festa2021.hr.

Središnje svečano euharistijsko slavlje bit će 3. veljače (srijeda) pred katedralom Gospe Velike u 10 sati. Ove godine predvodit će ga msgr. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Nakon euharistijskog slavlja održat će se tradicionalna procesija.

U popodnevnim satima predviđen je tradicionalni pozdrav barjaka nadbiskupu i katedrali u 15 i 30 sati pred katedralom i njihov pozdrav s Gradom, te naposljetku euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha u 18 sati koje će također predvoditi propovjednik Trodnevnice don Ivica Huljev.

Svečano euharistijsko slavlje, procesiju i izvijanje barjaka prenosit će se preko mrežne stranice www.festa2021.hr, ali i preko drugih medija.

Festa osmine (Gorice) sv. Vlaha u nedjelju 7. veljače bit će obilježena euharistijskim slavljem u 9 sati pred zavjetnom crkvom sv. Vlaha na Gorici. Nju će predvoditi dominikanac fra Mihovil Žuljević - Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu, a bit će je moguće pratiti u izravnome prijenosu na mrežnoj stranici www.festa2021.hr. Nakon povratka s Gorice u 12 sati bit će spuštanje barjaka i odmah potom euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha kojim će se obilježiti završetak ovogodišnje Feste.

Festanjuli ovogodišnje feste sv. Vlaha su Ivica Đurđević-Tomaš, iz reda pomoraca, i Ivica Vrlić, iz reda obrtničkih zanimanja. Oni su dužnost festanjula obnašali i prošle godine, a ove godine ih je, radi izvanrednih okolnosti i nemogućnosti održavanja redovnih sastanaka bratovštine festanjula, a time i provedbe procedure za prijedlog novih kandidata, na prijedlog uprave Bratovštine festanjula, msgr. Mate Uzinić imenovao festanjulima Feste 2021. godine.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 14 Lipanj 2020 13:17

Dubrovnik 1934. godine, Festa sv. Vlaha

„Pod jugoslavenskim nebom”, serijal je dokumentarnih isječaka Jugoslavenske kinoteke koji je objavljen i na YouTube – u.

Među snimkama nalazi se i ona o proslavi Feste svetoga Vlaha u Dubrovniku 1934. godine.

Video možete pogledati u prilogu.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 1 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019