Prikazujem sadržaj po oznakama: he dubrovnik

Saborska zastupnica HDZ-a Majda Burić u srijedu je prozvala Most da je u slučaju tragedije u hidroelektrani Dubrovnik u Platu u Župi dubrovačkoj spreman nanositi reputacijsku štetu državnim institucijama zbog svojih političkih interesa, a možda, kaže, i privatnih odnosa s optuženima.

Burić je u slobodnom govoru u Saboru prozvala Most da radi pritisak na sudstvo i krši načelo trodiobe vlasti zbog, kako je navela partikularnih političkih interesa, a možda, ustvrdila je i „zbog nekih privatnih odnosa pojedinih Mostovih zastupnika s optuženima u slučaju hidroelektrane Plat u Dubrovniku”, piše danas Južni.

Navela je da su u nekoliko istupa Mostovi saborski zastupnici Marin Miletić i Zvonimir Troskot izražavali zabrinutost za pravednost istrage i dobrobit Nikole Rukavine, koji je prvooptuženi za tragediju u toj hidroelektrani, u kojoj su 2019. u nesreći smrtno stradala tri djelatnika HEP-a.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.

Sva petorica optuženih te iz HEP Proizvodnje kao optužene pravne osobe u utorak su se na dubrovačkom Županijskom sudu izjasnili da nisu krivi za slučaj izbijanja požara u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u siječnju 2019., kada su poginula trojica djelatnika HEP-a. Na prvom ročištu optuženici su najavili kako će svoje dokazne prijedloge iznijeti nakon što svoje iznosu iz optužbe, a zatražili su i da se svi svjedoci ponovno neposredno ispitaju.

Složili su se s prijedlogom odvjetnice dijela oštećenih Doris Košte da se na mjestu događaja provede očevid, a ne rekonstrukcija događaja u kojem su 2019. godine, nakon što su ostali zarobljeni u strojarnici elektrane i bezuspješno se pokušali spasiti u odvodnom tunelu, poginuli Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

Odvjetnički tim optuženih. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Mato Mišković kao tadašnji direktor HE Dubrovnik te Željko Starman i Nikola Rukavina kao čelni ljudi HEP Proizvodnje optuženi su za teško djelo protiv opće sigurnosti, odnosno da su nezakonitim postupanjem izazvali opasnost po život ljudi i imovine većeg opsega, čime je prouzročena smrt više osoba te imovinska šteta velikih razmjera.

Članovi obitelji poginulih radnika. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Optužnicom se dvojica nadzornika radova na rekonstrukciji objekta Ivica Nujić i Miljenko Vučić terete da su iz nehaja postupali protivno pravnim, odnosno propisima pri gradnji te izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a zbog čega je prouzročena smrt više osoba i velika imovinska šteta.

HEP Proizvodnja se kao pravna osoba tereti za povredu dužnosti i odgovornost za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

Južni

Na današnji dan, 10. travnja 1992. godine, ravno prije 30 godina, dogodio se u ratnom metežu Dubrovnika jedan možda i najznačajniji događaj za sam Grad i šire, pa ne bi smio ostati zaboravljen, podsjeća danas naš sugrađanin Rado Radić.

„Naime, 76. dan, od 107 dana ukupnog zarobljeništva, namjerno na 10.4.1992. u 10 sati i 40 minuta, u prisutstvu četiri četnika s automatskim oružjem u rukama, uzimam telefonsku slušalicu s telefona na zidu na „rasklopu 220“ i okrećem broj 111, dobivam uklopničara u strojarnici i tražim šefa… Javlja se, izgovaram mu najznačajniju rečenicu meni, a vjerojatno i njemu u životu: „Sve je spremno, može napon, može sinkronizacija, može teret!”

I nakon desetak minuta, poslije nešto više od šest mjeseci zastoja, poteče 216 MW struje u EE mrežu iz HE „Dubrovnik“, tada najveće Hrvatske hidroelektrane, na radost ispaćenom dubrovačkom i hrvatskom puku, kao naš poklon i nada u mirnije ratno sutra…” - zapisao je nekadašnji djelatnik HE Dubrovnik Rado Radić.

dpp

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske dovršili su višemjesečno, opsežno kriminalističko istraživanje koje je uslijedilo nakon požara u Hidroelektrani Dubrovnik 10. siječnja ove godine kada je život izgubilo troje djelatnika Hidroelektrane, Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak, a sedmero ih je ozlijeđeno, dok je HEP-u pričinjena izravna i neizravna materijalna šteta velikih razmjera.

Privedeno je, odnosno na razgovor dovedeno osam osoba, a PU dubrovačko – neretvanska izdala je i priopćenje za javnost u kojem se ne navode imena privedenih, već samo godine rođenja. Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje dvoje privedenih je iz Dubrovačko - neretvanske županije, odnosno Dubrovačkog primorja, jedna osoba privedena je u Splitu i petero u Zagrebu. Od osam dovedenih na razgovor u policiju, dvoje s područja Zagreba bit će zadržano u pritvoru.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da je ukupno osam hrvatskih državljana rođenih 1970., 1956., 1953., 1954., 1951., 1949., 1975., 1947. počinilo kazneno djelo iz čl. 222. st. 2. Kaznenog zakona „Teška kaznena djela protiv opće sigurnosti“ u vezi s kaznenim djelom iz čl. 221. st. 1. Kaznenog zakona „Opasno izvođenje građevinskih radova“ i svi oni su tijekom današnjeg dana ispitani u svojstvu osumnjičenika na području Zagreba, Splita i Dubrovnika.” - navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Trojica osumnjičenih sumnjiče se da su kao direktori, ujedno odgovorne osobe investitora u gradnji, tijekom naručivanja i praćenja građevinskih radova obnove i sanacije Hidroelektrane Dubrovnik propustili poduzeti zakonom predviđene radnje zbog čega građevinski radovi nisu izvedeni u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke.” - piše u priopćenju.

„Ostalih pet osumnjičenih osoba sumnjiče se da kao projektanti i izvođači radova građevinske radove obnove i sanacije Hidroelektrane Dubrovnik nisu izvodili u skladu s tehničkim propisima i pravilima struke što je neposredno ugrozilo sigurnost uposlenika i imovine.

Dvojica prvoosumnjičenih će tijekom sutrašnjeg dana biti predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok je protiv ostalih nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava u redovnoj zakonskoj proceduri.” - stoji još u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

D.M.

Što je s rezultatima istrage u HE Dubrovnik u Platu, pitala je na sjednici Županijske skupštine župana Nikolu Dobroslavića SDP-ova vijećnica Kristina Ćurčija, budući da ni dva mjeseca nakon te strašne nesreće u kojoj su smrtno stradala trojica radnika još uvijek nema službenih rezultata istrage.

Župan Dobroslavić Ćurčiji je odgovorio kako ta istraga nije u ingerenciji Županije.

- Što se tiče HE Dubrovnik, to nije u našoj nadležnosti i čekamo rezultate nadležnih tijela. - rekao je Dobroslavić.

N.M.

Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, u kojoj je 10. siječnja izbio požar nakon čega je poginulo troje radnika, potvrdio je ministar rada Marko Pavić.

- Utvrđeni su određeni propusti što se tiče izvođenja standarda zaštite na radu. Proces traje i ne može se govoriti o sadržaju izvješća inspektorata. Institucije rade svoj posao. - rekao je ministar Pavić.

Inače, tragediju u HE Dubrovnik prokomentirao je u petak i premijer Andrej Plenković koji je s ministrima u radnom posjetu dubrovačkom području uz dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha. Kazao je kako je istraga o uzrocima požara na policiji i nadležnim tijelima, ali naglasio kako očekuje da se uzroci nesreće istraže što prije.

- To je velika tragedija koja se dogodila gdje su tri zaposlenika HEP-a izgubili svoje živote. Očekujemo da se to do kraja istraži i što prije pronađu uzroci te nesreće. Nije na Vladi da provodi istragu, to rade nadležna tijela. Nama je žao da se to dogodilo.- kazao je premijer Plenković.

U strašnoj nesreći u HE Dubrovnik poginula su trojica radnika Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

N.M.

Dvanaestero djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik koji su se zatekli u prostorima HE kada je izbio požar u četvrtak, a nakon čega su poginula tri radnika, Mato Maškarić (35), Ivica Zvrko (47) i Davor Pozniak (33), imala su na raspolaganju samo tri izolacijska aparata s komprimiranim zrakom ili, kako bi to laički kazali, aparate s kisikom, potvrdili su to za Dubrovnikpress.hr iz HEP-a odgovarajući na 15 osnovnih pitanja o tragediji, koja je postavio Dubrovnikpress.hr portal. IZ HEP-a su također napomenuli kako uopće ne postoji zakonska obaveza da se u Hidroelektrani Dubrovnik nalaze takvi aparati.

Tako je rasvijetljen broj djelatnika koji su se nalazili u HE u trenutku izbijanja požara, a prvi podaci govorili su o devet djelatnika, dok je tek na konferenciji za novinare, u ponedjeljak, u policiji, iznesen podatak kako je bilo 12 djelatnika, a iz HEP-a su to potvrdili napisavši da se „u prostoru strojarnice u trenutku izbijanja požara nalazilo ukupno 12 radnika, od čega tri radnika u smjeni“.

Na pitanje kada je požar uopće izbio, jer dojavljeno jest oko 9 sati, ali po neslužbenim informacijama govori se kako je tinjalo i dva sata prije, te, ako je tako, zašto požar nije prije primijećen, iz HEP-a su odgovorili kako na pitanja o uzroku i okolnosti nastanka požara ne mogu odgovoriti, odnosno da to ne smiju komentirati zbog istrage DORH-a, a da će sve biti poznato po objavi rezultata istrage. To uključuje i odgovore na postavljena pitanja je li se u Hidroelektrani dogodila eksplozija ili nije, te tko je rukovodio smjenom u tom trenutku.
Na pitanje kakav je i koji sustav vatrodojave (postoji li direktan spoj s vatrogascima ili Centrom 112 u samim tunelima i postrojenjima), iz HEP-a su za Dubrovnikpress.hr odgovorili:
„Svi vitalni sklopovi hidroelektrane pokriveni su sustavima za gašenje požara, koji se pokreću automatski ili ručno. Energetski kabelski tunel dodatno je zaštićen sustavom vatrodojave s termo-osjetljivim kabelom. Na ulazu i izlazu iz kabelskog tunela nalaze se i ručni javljači požara. Vatrodojavna centrala  s pripadajućom alarmnom sirenom kabelskog tunela je smještena u uklopnici gdje postoji 24-satno dežurstvo. S telefonske mreže elektrane dostupno je biranje svih fiksnih brojeva u Hrvatskoj.“

Nadalje na pitanje jesu li radnici imali certifikate za obučenost za gašenje požara i rukovanje sigurnosnom opremom, odgovor glasi:
„Radnici su prošli program osposobljavanja sukladno Pravilniku o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94). HEP Proizvodnja sve radnike redovito obučava vještinama i znanju iz područja zaštite od požara, upoznaje s Pravilnikom o zaštite od požara HEP Proizvodnje, planom evakuacije i spašavanja Pogona kao i s rukovanjem sa sredstvima, sustavima i opremom za gašenje požara.“

Odvodni tunel kojim su nastradali djelatnici pokušali pobjeći od dima i vatre

HEP-u je Dubrovnikpress.hr postavio i pitanja o zaštitnoj opremi, s obzirom da ni vatrogascima ni policiji nije bilo poznato ni koju su, ni jesu li radnici imali zaštitnu opremu, odnosno tek se nagađalo o tome. Na pitanja koja je obavezna zaštitna oprema i vodi li se evidencija tko je uzeo i kada iz HEP-a pišu:
„Sukladno zakonskim propisima i procjeni rizika za radna mjesta, zaštitna oprema radnika u elektrani sastoji se od: radnih odijela, zaštitne kacige, zaštitne obuće, zaštitne bunde, zaštitnog prsluka, zaštitnih radnih rukavica, zaštitnih naočala, antifona. O zaduživanju zaštitne opreme vodi se evidencija za svakog radnika pojedinačno.“

Odgovor na pitanje zašto nije bilo odmah poznato koju su zaštitnu opremu imali djelatnici, već su spašavatelji i vatrogasci to morali nagađati, iz HEP-a nisu dali.

Koji je protokol prijavljivanja incidenta i koji sustav se upotrebljava, posebice s obzirom na činjenicu da u tunelima nema mobilne mreže, bilo je sljedeće pitanje, a odgovor je polovičan, te glasi:
„Sustavi za gašenje požara i dojavu požara projektirani su sukladno zakonskim zahtjevima, redovno se ispituju sukladno propisima najmanje jednom godišnje od strane ustanove ovlaštene od MUP-a.“

Izlaz iz odvodnog tunela

Što se tiče evakuacijskog plana, iz HEP-a su napisali kako uz Plan evakuacije i spašavanja HE Dubrovnik postoji i Operativni plan alarmiranja i gašenja požara u kojemu su točno opisane dužnosti i obaveze radnika te da se „za evakuaciju koriste propisani evakuacijski izlazi za ovakve i slične situacije“, no nisu naveli postoje li u HE Dubrovnik sigurnosne, odnosno izolirane sobe i gdje su izlazi za nuždu u ovakvim slučajevima.

Posljednje pitanje odnosilo se na vježbe, odnosno kada su i koliko puta izvedene vježbe evakuacije i druge vježbe koje su obavezne te kakav je obuhvat vježbi (sudjeluju li svi i koliko često), a iz HEP-a o tome su za Dubrovnikpress.hr odgovorili:
„Vježbe evakuacije i spašavanja redovito se i planski provode sukladno zakonskim propisima, a sastavni dio vježbi je i početno gašenje požara te se o svemu vodi evidencija. U vježbama sudjeluju svi radnici koji su trenutno na radnom mjestu u prostorijama hidroelektrane.“

Ovo je zasigurno najveća tragedija koja se dogodila na prostoru Župe dubrovačke još od vremena Domovinskog rata. Požar u okolnostima koje su bile unutar Hidroelektrane i opasnosti koje su vrebale iz ovako kompleksnog objekta, ne mogu se usporediti ni s kakvim požarom kao s niti jednom vatrogasnom intervencijom. – kazao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli na sinoć održanoj redovnoj godišnjoj Skupštini Dobrovoljnog vatrogasnog društva Župa dubrovačka.

- Ovo je bila daleko najzahtjevnija i najopasnija intervencija DVD Župa dubrovačka od vašeg osnutka. Nadam se da se ovako nešto više nikad neće ponoviti. – kazao je Nardelli.

Načelnik Nardelli zahvalio se zapovjedniku Željku Miloslaviću i šestorici zaposlenika Dobrovoljnog vatrogasnog društva koji su u rekordnom roku ušli u prostore HE Dubrovnik u Platu u cilju gašenja požara i pomoći u izvlačenju zatočenih djelatnika HEP-a. Župski vatrogasci sve dane neizvjesnosti proveli su na prostoru hidroelektrane u smislu osiguranja od izbijanja novih požara, kao i pomoći ostalim službama.

Nardelli je u svojoj zahvali spomenuo i izvršne članove društva, dobrovoljne župske vatrogasce koji su se priključili traganju za unesrećenima. Posebnu zahvalnost uputio je JVP Dubrovački vatrpgasci, JVP Općine Konavle, Državnoj interventnoj vatrogasnoj postrojbi, policiji, članovima HGSS-a, hitnoj službi, djelatnicima HE Dubrovnik kao i svima onima koji su dali svoj doprinos što bržem okončavanju ovog tragičnog događaja.

Nardelli je još jednom izrazio svoje duboko žaljenje obiteljima djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik.

Na Skupštini je usvojeno i izvješće o radu protekle godine, kao i plan rada i financijski plan tekuće 2019. godine.

D.M.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije proglasio je utorak, 15. siječnja 2019. godine, Danom žalosti u Dubrovačko - neretvanskoj županiji povodom smrtnog stradanja djelatnika HEP-a odnosno Hidroelektrane Dubrovnik Mata Maškarića, Ivice Zvrka i Davora Pozniaka koji su pronađeni mrtvi nakon požara u HE Dubrovniku u Platu.

Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Na Dan Žalosti ne mogu se održavati zabavne priredbe. Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje programe prilagodit će obilježavanju Dana žalosti na način da će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana.

DPP

Biskup dubrovački Mate Uzinić u nedjelju će, u 18 sati, u Katedrali služiti misu za žrtve požara u Hidroelektrani Dubrovnik i njihove obitelji.

„Tragedija u hidroelektrani u Platu, u kojoj su smrtno stradale dvije osobe i za trećom se traga, duboko je dirnula i dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića koji, u ime Dubrovačke biskupije i osobno ime, izražava sućut obiteljima poginulih, blizinu povrijeđenima i molitvenu potporu onima koji još tragaju za nestalim radnikom.“ – navode iz Biskupije dubrovačke.

D.M.