Prikazujem sadržaj po oznakama: hep

Nakon pritužbe građana da su radovi na sanaciji i proširenju Puta svetog Luke u Donjoj Čibači u Župi dubrovačkoj zaustavljeni zbog „birokratizirane“ Hrvatske elektroprivrede (HEP) iz te tvrtke odgovaraju kako je dinamika radova u nadležnosti Općine.

„Radovi na proširenju ceste Put Sv. Luke u nadležnosti su Općine Župa dubrovačka. Prilikom izvođenja radova otkopan je energetski kabelski kanal, te je u dogovoru s investitorom dogovoren i način njegove sanacije i izmještanja. Daljnja dinamika izvođenja građevinskih radova u nadležnosti je investitora Općine Župa dubrovačka.“ – stoji u odgovoru iz HEP-a.

Podsjetimo, iz Općine Župa dubrovačka su naveli kako su radovi na toj dionici zaustavljeni zbog velikih kiša koje su onemogućavale izvođaču radova ručno izvlačenje kabela visokog i srednjeg napona. Istaknuli su i kako s HEP-om nikad nisu imali nikakvih problema na gradilištima diljem Župe dubrovačke, te da je dogovoreno da djelatnici HEP-a prespoje kabele nakon što izvođač završi svoj dio radova koji se nastavljaju ovaj tjedan.

U ponedjeljak 9. siječnja trebali bi se nastaviti radovi na sanaciji i proširenju ulice Put svetog Luke u Donjoj Čibači u Župi dubrovačkoj. Radovi su započeli 14. studenoga prošle godine te je privremeno za promet zatvoreno pedesetak metara dionice od križanja s ulicom Put dr. Ante Starčevića do kućnog broja 16.

Međutim, već duže vrijeme nema radova na toj dionici što je uzburkalo duhove žitelja župskog naselja Čibača. Prema riječima Iva Breškovića koji nam se obratio na redakcijski e-mail, a čija je kuća u blizini gradilišta, radovi na toj dionici koja je bitna za prometnu komunikaciju tog dijela Župe dubrovačke donijeli su i probleme.

„Stanovništvo Donje Čibače je prisiljeno služiti se alternativnim putem koji je oko dva kilometra duži i upućuje dalje na glavnu komunikaciju, odnosno Jadransku magistralu. Sve to dodaje kilometražu kako bi se došlo do željenog cilja. Uglavnom za ono što nam je prije trebalo 50 metara sada nam treba najmanje dva kilometra.” – pojasnio je Ivo Brešković.

„Sve bi se i moglo tolerirati da se za uređenje tog puta predvidio razuman rok. Ali od 14. studenog 2022. godine do danas put je raskopan, zatvoren, a radovi obustavljeni do daljnjeg. Razlog je što HEP u Dubrovniku nema potrebne elektro kablove da zamjeni postojeće koji su ukopani u putu i za sve treba pitati centralu u Zagrebu. Navodno u HEP-u je takva birokracija, kao da smo u 19. stoljeću, pa im treba enormno mnogo vremena da se riješi minoran problem infrastrukture ali zato ekspresno dostavljaju enorme račune za struju.” – naveo je Ivo Brešković.

Navode o problemu s HEP-om pročelnik jedinstvenog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić smatra smiješnim.

- Na toj je dionici trebalo ručno otkopati kabele visokog i srednjeg napona. Međutim, počele su velike kiše i bilo je previše opasno da se ti radovi izvode po kiši dok je voda radnicima bila gotovo do koljena. Nakon kiše, izvođači su otišli na kolektivni godišnji odmor, što je i bilo planirano. Nakon Sveta tri kralja, radovi se nastavljaju u ponedjeljak i ako više ne bude velikih kiša, sve bi se trebalo ubrzati. Procjena je da bi se radovi na tom dijelu trebali obavljati još nekih dvadesetak dana, a onda se prelazi na sljedeću, odnosno gornju dionicu koja ide prema trafostanici. – pojasnio je Marić, dodajući kako i on sam živi u tom dijelu Župe dubrovačke te sa svojom obitelji dijeli sudbinu i svojih susjeda.

Ističe nadalje kako s HEP-om nikad nisu imali nikakvih problema na nijednom gradilištu diljem Župe dubrovačke, te da su njihovi djelatnici spremni prespojiti kabele nakon što izvođač, a to je Texo gradnja završi svoj dio radova.

- Netko misli da je lako riješiti taj nered s kabelima koji se stvarao proteklih 50 godina. Ima tu svakojakih kabela, duplih, ma svega, a i trafostanica je već jednog bila pregorila. Sad želimo da se konačno uvede red. – rekao je župski pročelnik Jure Marić.

Gradsko je vijeće Grada Dubrovnika usvojilo rebalans proračuna, a novi azil za životinje, cesta na kineskom zidu na Montovjerni, rekonstrukcija Osnovne škole Marina Getaldića, igralište Gimnazija, multifunkcionalna dvorana u Gospinu polju, samo su neki od projekata za čiju se izvedbenu dokumentaciju, prema riječima gradonačelnika Mata Frankovića, rebalansom osiguravaju sredstva. No, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica raspravu je odveo u smjeru krize, zbog koje ćemo, predviđa, imati veliki udar na proračun.

- Dva segmenta mogu vrlo negativno utjecati na proračun. Jedan su energenti. Sramota je hrvatske države da imamo nacionalnu kompaniju HEP koji se maćehinski odnosi prema gospodarstvu. Zakopat ćemo hrvatskog gospodarstvo. Ovo što radi HEP je sramota. – rekao je Potrebica.

Da je u ovom trenutku krize i neizvjesnosti teško realno planirati proračun, složio se i gradonačelnik.

- Realan si u trenucima kad planiraš proračun, ali ne znaš što te čeka u budućnosti i planiramo ga s minimalnim optimizmom. - kazao je Franković.

Osvrnuvši se na izjavu Potrebice kako samo treba gledati u nebo, nezavisni Andro Vlahušić, pohvalio se kako je on prihodima od zidina, DuCarda, žičare, Revelina i autobusera u proračunu osigurao veliki dio sredstava, od čega, kazao je, ima samo suđenje o Revelinu.

Potrebica je Vlahušiću uzvratio kako su mu o njegovim
rezultatima građani sve rekli na izborima.

Vlahušić je imao i zamjerki na sredstva za knjige za učenike srednjih škola. Gradonačelnik Franković je istaknuo kako besplatne knjige osigurava država te da će Grad platiti radne materijale za osnovnoškolce, osim likovne mape i tehničke kutije, a kad su u pitanju udžbenici za srednjoškolce, Franković je istaknuo kako će ih i dalje subvencionirati, ali pod određenim uvjetima i pravilima. Potrebica je pak Vlahušića podsjetio kako u vremenu dok je bio gradonačelnik, nije bio za besplatne udžbenike kad mu je on kao predsjednik Kluba Vijećnika HDZ-a donio amandman na proračun kojim je HDZ tražio besplatne knjige za osnovne škole. Vlahušić je odgovorio kako besplatne knjige za osnovnoškolce osigurava država.

Za riječ se javio i Željko Raguž (DUSTRA) koji je kazao kako je on, kad su u pitanju besplatne knjige, za selektivan pristup, odnosno da ih dobiju oni kojima su potrebne.

Nakon što je Raguž naglasio kako je subvencije za zračni most većina građana koristila iz hira, a ne iz potrebe, Vlahušić mu je rekao: „Željko, sa mnom si bio, ali nisu puno toga naučio.” Vlahušić je dodao kako je „iznos subvencije za zračni most od 20 milijuna kuna samo kariola novca kojeg DPDS baci u more”.

Rebalansom, drugim po redu, proračun se povećava za 37,6 milijuna kuna. Novac je to koji se u proračun slio kao posljedica dobre turističke sezone i gospodarskog oporavka.

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. održao je osmu radionicu u sklopu „Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža“ s ciljem prezentacije ostvarenih rezultata u implementaciji projekta na distribucijskom području Elektrojuga Dubrovnik. Prvi je to projekt HEP ODS -a sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije, a od 176,83 milijuna kuna, kolika je ukupna vrijednost projekta, čak 149,95 milijuna kuna su bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U sklopu projekta, u napredne mreže na području Elektrojuga Dubrovnik ulaže se 13,6 milijuna kuna.

- Ovim projektom povećat će se učinkovitost distribucije električne energije, smanjiti gubici električne energije te povećati pouzdanost napajanja krajnjih korisnika mreže. Projekt je u završnoj fazi realizacije. Sklopljeni su svi Ugovori vezani za isporuku opreme te smo trenutno u fazi intenzivne ugradnje ugovorene opreme u distribucijskoj mreži u svih pet distribucijskih područja od Zagreba, Splita, Osijeka, Zadra do Dubrovnik. - rekao je voditelj projekta Krešimir Ugarković.

Stručno predavanje na temu „Suvremena rješenja u distributivnim transformatorima“ održala je Helena Peći iz društva Končar Distributivni i specijalni transformatori. Osvrnula na razvoj i proizvodnju distributivnih transformatora, smanjenje gubitaka te ostala rješenja za napredne distributivne transformatore.

- Značajke naprednih distributivnih transformatora sastoje se u tome što minimalno utječu na okoliš i na čovjeka. Uz to, kod takvih transformatora nema potrebe za održavanjem, dok se napon može regulirati u izazovnim okolnostima uslijed većeg broja distribuiranih izvora. - kazala je Peći.

Projekt obuhvaća uspostavu napredne mjerne infrastrukture koja će omogućiti praćenje potrošnje električne energije, aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika, precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži. Na području Elektrojuga Dubrovnik ugrađeno je ukupno 2 170 naprednih brojila.

Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže na području Elektrojuga Dubrovnik obuhvatila je zamjenu 16 transformatora novim, energetski učinkovitijim, što će doprinijeti smanjenju tehničkih gubitaka.
U sklopu projektne aktivnosti „Automatizacija srednjonaponske mreže“ ugrađuje se 41 daljinski upravljiva rastavna sklopka i 14 daljinski upravljivih sklopnih blokova.

- Provedba ovog 13,6 milijuna kuna vrijednog projekta ima veliki značaj za korisnike naše mreže. Prednosti koje će korisnici mreže, po ostvarenju ovog projekta, moći odmah primijetiti su lako dostupni podaci o potrošnji, daljinsko očitanje potrošnje na mjesečnoj razini, lakše donošenje investicijskih odluka u ugradnju distribuiranih izvora te povećana pouzdanost napajanja. - rekao je direktor Elektrojuga Dubrovnik Zvonimir Mataga.

nm

Hrvatska kućanstva od 1. travnja plaćat će skuplje električnu energiju. Bez Vladinog paketa mjera to poskupljenje bilo bi i veće nego što se najavljuje. Vladine mjere odnose na sve kupce iz kategorije kućanstava koji koriste javnu uslugu opskrbe što je oko dva milijuna kupaca HEP Elektre, odnosno oko 90 posto ukupnog broja potrošača iz kategorije kućanstava u Hrvatskoj.

Računi za električnu energiju kućanstava prosječnom će kupcu tako od 1. travnja porasti za najmanje 9,6 posto. Kad govorimo najmanje 9,6 posto onda to znači da će nekima poskupljenje biti i veće, ovisno o tarifnom modelu kojeg koriste.

HEP nije iznio detalje, no zna se da se od 1. travnja mijenjaju i tarifne stavke. Tako će budući iznosi računa ovisiti i o tarifnom modelu i omjeru potrošnje u višoj i nižoj tarifi za kupce s dvotarifnim brojilima.

Osim toga HEP najvaljuje i povećanje naknada za korištenje mreže i stavki stalne mjesečne naknade koja se naplaćuje u fiksnom iznosu.

Poskupljenje, odnosno iznos od „samo” 9,6 posto stoga treba prihvatiti s popriličnom rezervom.

Sportska dvorana u Komolcu, napravljena u mandatu bivšeg gradonačelnika zatvorena je jer je Andro Vlahušić u to vrijeme uredio prostor koji nije u vlasništvu Grada Dubrovnika, već u vlasništvu HEP-a, kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Svojedobno je HEP kupio prostor od negdašnjeg GP-a. Mogao je taj prostor kupiti i Grad, ali eto nije, a zašto nije, ne znam. Bivši je gradpnačelnik bio u dobrim odnosima s predsjednikom Uprave HEP-a i pita on njega jednom prilikom: „Kupio si prostor, ja bi tamo nešto radio. Dolaze mi izbori pa bi ove iz Komolca malo uhvatio pod svoje, pregradio bi na pola taj prostor, dio bi pretvorio u vatrogasni, a drugi bi dio bila neka dvorana. Niski su plafoni, ali njima će valjat.” I ovaj iz HEP-a mu usmeno kaže da može i 100, 150, 250, 300 tisuća kuna ode. - ispričao je Franković, otkrivši zašto je dvorana zatvorena.

- Ode bivši gradonačelnik, a nakon izbora meni taj isti predsjednik Uprave HEP-a šalje pismo u kojem piše: „Vi ste ulagali novac u naš prostor, bez da vas je itko za to ovlastio i dao vam jedan jedini papir i mi stavljamo katanac jer je prostor potreban HEP-u za centralno skladište.” - rekao je Franković, ispričavši što se potom dogodilo.

- Zvao sam zbog toga u HEP i tražio da nađemo zajedničko rješenje, da bar prostor DVD-a sačuvamo u koji je ulupano novca, da nam to ostavi i to nismo do dan danas riješili. Netko je jednostavno bez ijednog papira ulagao u tuđu imovinu. To je isto k'o da ja uzmem gradske pare i rečem što me briga što je ovo Jozova kuća, idem pa ću stavit persijane i rasvjetu i nema veze što će Jozo doći za koju godine jer prošli su izbori, a ja zamazao narodu oči. - rekao je Franković.

Najavio je kako će Komolac dobiti ne jedno nego tri igrališta.

- Ni jedan jedini papir nije postojao, a Grad je uložio pare, a da ne govorim da nije postojala ni javna nabava. Inače javnih nabava skoro pa nije ni bilo, odnosno bile su sve skupa tri, četiri u osam godina. Inače, u Komolcu smo riješili imovinsko - pravne odnose, definirali prostor, izradili projektnu dokumentaciju i vrlo skoro će Komolac dobiti prvo od tri nogometna terena, odnosno igrališta. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

„Grad Dubrovnik opet iznosi neistine i potiče bezakonje u odnosu na prava korištenja javnih površina. Naime, nedavno se dogodio incident oko korištenja javne punionice za električna vozila na lokaciji Mala Minčeta poznato i kao Paščara, koju je Grad Dubrovnik inače nezakonito prepustio na korištenje isključivo Sindikatu taksista. Sada iz Gradske uprave poručuju kako im nije jasno da netko „drugi” koristi tu javnu punionicu.” - piše danas u priopćenju predsjednik SDP – a Dubrovnik Jadran Barač.

„No, krenimo redom. Grad Dubrovnik je u studenom 2019. g. sporazumom dozvolio HEP-u postavljanje punionice elektromotornih vozila na spomenutoj lokaciji. Da bi apsurd bio veći, Grad se obvezao istim sporazumom dozvoliti pristup (prilaz) elektromotornim vozilima i ljudima predmetnim punionicama. Štoviše, u tom dokumentu nigdje se ne spominje taksi prijevoz.

Nadalje, tu javnu površinu, poznatiju pod imenom Paščara, Grad Dubrovnik je protuzakonito prepustio na korištenje isključivo jednom dijelu taksista, a nakon što je u srpnju prošle godine Visoki upravni sud suspendirao dodjelu parkinga iza Minčete Sindikalnoj podružnici autotaksi prijevoznika Dubrovnik, gradonačelnik nije ispoštovao odluku suda te nije uklonio prometni znak i prateći lanac koji su postavljeni upravo u cilju provedbe te nezakonite odluke.” - navodi dalje Barač.

Barač dalje piše kako je doznao da je Visoki upravni sud nedavno donio rješenje kojom se trajno poništava odluka Grada Dubrovnika kojom se to parkiralište daje na korištenje isključivo Sindikatu taksista.

„Usprkos tome Grad nastavlja obmanjivati javnost. Ovakvo grubo ignoriranje odluke suda te kršenje potpisanog sporazuma s HEP-om, čime se obezvređuje namjera javnog interesa korištenja te punionice za sve vlasnike električnih vozila, kao i poticanja njihove primjene u prometu, rezultira uvođenjem komunalnog nereda na javne površine od strane gradonačelnika Frankovića, a ujedno se omogućava pojedincima da po vlastitom nahođenju nezakonito reguliraju i svojataju tu javnu površinu na štetu drugih. To sve zajedno predstavlja, na našu žalost, već puno puta viđen način HDZ-ova vladanja gradom i upravljanja javnim dobrima.” - napisao je u priopćenju Barač.

dpp

Grad Dubrovnik, unatoč korona krizi, nije odustao od kupnje zgrade HEP - a u Gružu. No, kako je kriza itekako utjecala na proračunske prihode, zgradu u kojoj bi se uredio vrtić, Grad bi mogao kupiti iz kreditnih sredstava, istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

- Od početka mandata radimo na kupnji HEP - ove zgrade koja je godinama napuštena, a čija je namjena samo jedna, da služi za antene protiv kojih su mještani obližnjih ulica u više navrata prosvjedovali i upozoravali na njihovu štetnost dok s druge strane Grad gubi plaća najamnine za prostore u kojima djeluju vrtićke skupine i naša je namjera u toj zgradi urediti vrtić. - kazao je Franković, istaknuvši kako su HEP - u uputili pismo namjere za kupnju njihove zgrade.

- Prema Upravi HEP - a uputili smo pismo namjere u kojem smo iskazali interes za kupnju navedene zgrade. Naše pismo namjere trebala je razmotriti Skupština društva, ali dogodila se pandemija koronavirusa. - rekao je Franković.

Naglasio je kako Grad Dubrovnik i dalje namjerava kupiti zgradu HEP - a u Gružu za koju su sredstva trebali donirati zaklada Blaga djela i Društvo prijatelja dubrovačke starine. No, DPDS je u međuvremenu zbog pandemije navodno ostao bez sredstava na računa pa se traži drugi način kupnje ove zgrade.

- Razmišljamo o kupnji HEP - ove zgrade kreditnim sredstvima, a vjerujem da će nam DPDS i Zaklada Blaga djela, kad se normalizira stanje, u tome pomoći. Zgradu HEP - a svakako nećemo sad kupiti dok je tehnička Vlada jer pred nama su parlamentarni izbori, formiranje Vlade i tek kad sve to prođe s Upravom HEP - a možemo dalje razgovarati o kupnji njihove zgrade u Gružu. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

N. Metković

Načelnik Božo Lasić reagirao je na nedavnu devastaciju drveća i prostora koja je na predjelu naselja Ljuta nastala nedavno zbog izvođenja radova rekonstrukcije niskonaponske mreže.
Pismo načelnika Lasića prenosimo u cijelosti:

Naša priroda i prostor su najvrjedniji resursi koje imamo i stoga sam zaista ljut i ogorčen nedavnom devastacijom koju je napravila tvrtke Inero kao kooperant HEP prilikom rekonstrukcije niskonaponske mreže u naselju Ljuta, konkretno od Gnjila do kružnog toka.

U taj posao se ušlo kako bi se riješili dugogodišnji problemi s opskrbom električne energije u naselju Ljuta, no način na koji je to napravljeno nije niti primjeren niti opravdan. Općina je već službeno reagirala prema Hrvatskoj elektroprivredi prosvjednim pismom, no nažalost šteta je učinjena.

Od njih smo zatražili hitnu sanaciju posječenih stabala i uređenja postojećeg sramotnog stanja koje je ostalo iza njihovog kooperanta.

Ovom prilikom moram istaknuti kako HEP nažalost nije jedini veliki sustav s kojim postoje kontinuirani problemi na području naše općine, a kao očitog moram istaknuti Hrvatski telekom.

S njima su u nekoliko navrata obavljeni razgovori i tražio se način kako što prije i što kvalitetnije zamijeniti dotrajalu infrastrukturu kako bi Konavljani imali uvjete prikladne 21. stoljeću. Nažalost, moram konstatirati da se tom poslu pristupa presporo i u potpunosti nedovoljno.

Apeliram stoga i na njih da Konavljane ne drže građanima drugog reda te da isporuče uslugu koja im se uredno plaća na kraju svakog mjeseca.

Načelnik Općine Konavle
Božo Lasić

Dvanaestero djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik koji su se zatekli u prostorima HE kada je izbio požar u četvrtak, a nakon čega su poginula tri radnika, Mato Maškarić (35), Ivica Zvrko (47) i Davor Pozniak (33), imala su na raspolaganju samo tri izolacijska aparata s komprimiranim zrakom ili, kako bi to laički kazali, aparate s kisikom, potvrdili su to za Dubrovnikpress.hr iz HEP-a odgovarajući na 15 osnovnih pitanja o tragediji, koja je postavio Dubrovnikpress.hr portal. IZ HEP-a su također napomenuli kako uopće ne postoji zakonska obaveza da se u Hidroelektrani Dubrovnik nalaze takvi aparati.

Tako je rasvijetljen broj djelatnika koji su se nalazili u HE u trenutku izbijanja požara, a prvi podaci govorili su o devet djelatnika, dok je tek na konferenciji za novinare, u ponedjeljak, u policiji, iznesen podatak kako je bilo 12 djelatnika, a iz HEP-a su to potvrdili napisavši da se „u prostoru strojarnice u trenutku izbijanja požara nalazilo ukupno 12 radnika, od čega tri radnika u smjeni“.

Na pitanje kada je požar uopće izbio, jer dojavljeno jest oko 9 sati, ali po neslužbenim informacijama govori se kako je tinjalo i dva sata prije, te, ako je tako, zašto požar nije prije primijećen, iz HEP-a su odgovorili kako na pitanja o uzroku i okolnosti nastanka požara ne mogu odgovoriti, odnosno da to ne smiju komentirati zbog istrage DORH-a, a da će sve biti poznato po objavi rezultata istrage. To uključuje i odgovore na postavljena pitanja je li se u Hidroelektrani dogodila eksplozija ili nije, te tko je rukovodio smjenom u tom trenutku.
Na pitanje kakav je i koji sustav vatrodojave (postoji li direktan spoj s vatrogascima ili Centrom 112 u samim tunelima i postrojenjima), iz HEP-a su za Dubrovnikpress.hr odgovorili:
„Svi vitalni sklopovi hidroelektrane pokriveni su sustavima za gašenje požara, koji se pokreću automatski ili ručno. Energetski kabelski tunel dodatno je zaštićen sustavom vatrodojave s termo-osjetljivim kabelom. Na ulazu i izlazu iz kabelskog tunela nalaze se i ručni javljači požara. Vatrodojavna centrala  s pripadajućom alarmnom sirenom kabelskog tunela je smještena u uklopnici gdje postoji 24-satno dežurstvo. S telefonske mreže elektrane dostupno je biranje svih fiksnih brojeva u Hrvatskoj.“

Nadalje na pitanje jesu li radnici imali certifikate za obučenost za gašenje požara i rukovanje sigurnosnom opremom, odgovor glasi:
„Radnici su prošli program osposobljavanja sukladno Pravilniku o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94). HEP Proizvodnja sve radnike redovito obučava vještinama i znanju iz područja zaštite od požara, upoznaje s Pravilnikom o zaštite od požara HEP Proizvodnje, planom evakuacije i spašavanja Pogona kao i s rukovanjem sa sredstvima, sustavima i opremom za gašenje požara.“

Odvodni tunel kojim su nastradali djelatnici pokušali pobjeći od dima i vatre

HEP-u je Dubrovnikpress.hr postavio i pitanja o zaštitnoj opremi, s obzirom da ni vatrogascima ni policiji nije bilo poznato ni koju su, ni jesu li radnici imali zaštitnu opremu, odnosno tek se nagađalo o tome. Na pitanja koja je obavezna zaštitna oprema i vodi li se evidencija tko je uzeo i kada iz HEP-a pišu:
„Sukladno zakonskim propisima i procjeni rizika za radna mjesta, zaštitna oprema radnika u elektrani sastoji se od: radnih odijela, zaštitne kacige, zaštitne obuće, zaštitne bunde, zaštitnog prsluka, zaštitnih radnih rukavica, zaštitnih naočala, antifona. O zaduživanju zaštitne opreme vodi se evidencija za svakog radnika pojedinačno.“

Odgovor na pitanje zašto nije bilo odmah poznato koju su zaštitnu opremu imali djelatnici, već su spašavatelji i vatrogasci to morali nagađati, iz HEP-a nisu dali.

Koji je protokol prijavljivanja incidenta i koji sustav se upotrebljava, posebice s obzirom na činjenicu da u tunelima nema mobilne mreže, bilo je sljedeće pitanje, a odgovor je polovičan, te glasi:
„Sustavi za gašenje požara i dojavu požara projektirani su sukladno zakonskim zahtjevima, redovno se ispituju sukladno propisima najmanje jednom godišnje od strane ustanove ovlaštene od MUP-a.“

Izlaz iz odvodnog tunela

Što se tiče evakuacijskog plana, iz HEP-a su napisali kako uz Plan evakuacije i spašavanja HE Dubrovnik postoji i Operativni plan alarmiranja i gašenja požara u kojemu su točno opisane dužnosti i obaveze radnika te da se „za evakuaciju koriste propisani evakuacijski izlazi za ovakve i slične situacije“, no nisu naveli postoje li u HE Dubrovnik sigurnosne, odnosno izolirane sobe i gdje su izlazi za nuždu u ovakvim slučajevima.

Posljednje pitanje odnosilo se na vježbe, odnosno kada su i koliko puta izvedene vježbe evakuacije i druge vježbe koje su obavezne te kakav je obuhvat vježbi (sudjeluju li svi i koliko često), a iz HEP-a o tome su za Dubrovnikpress.hr odgovorili:
„Vježbe evakuacije i spašavanja redovito se i planski provode sukladno zakonskim propisima, a sastavni dio vježbi je i početno gašenje požara te se o svemu vodi evidencija. U vježbama sudjeluju svi radnici koji su trenutno na radnom mjestu u prostorijama hidroelektrane.“