Prikazujem sadržaj po oznakama: hidroelektrana dubrovnik

Sva petorica optuženih te iz HEP Proizvodnje kao optužene pravne osobe u utorak su se na dubrovačkom Županijskom sudu izjasnili da nisu krivi za slučaj izbijanja požara u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u siječnju 2019., kada su poginula trojica djelatnika HEP-a. Na prvom ročištu optuženici su najavili kako će svoje dokazne prijedloge iznijeti nakon što svoje iznosu iz optužbe, a zatražili su i da se svi svjedoci ponovno neposredno ispitaju.

Složili su se s prijedlogom odvjetnice dijela oštećenih Doris Košte da se na mjestu događaja provede očevid, a ne rekonstrukcija događaja u kojem su 2019. godine, nakon što su ostali zarobljeni u strojarnici elektrane i bezuspješno se pokušali spasiti u odvodnom tunelu, poginuli Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

Odvjetnički tim optuženih. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Mato Mišković kao tadašnji direktor HE Dubrovnik te Željko Starman i Nikola Rukavina kao čelni ljudi HEP Proizvodnje optuženi su za teško djelo protiv opće sigurnosti, odnosno da su nezakonitim postupanjem izazvali opasnost po život ljudi i imovine većeg opsega, čime je prouzročena smrt više osoba te imovinska šteta velikih razmjera.

Članovi obitelji poginulih radnika. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Optužnicom se dvojica nadzornika radova na rekonstrukciji objekta Ivica Nujić i Miljenko Vučić terete da su iz nehaja postupali protivno pravnim, odnosno propisima pri gradnji te izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a zbog čega je prouzročena smrt više osoba i velika imovinska šteta.

HEP Proizvodnja se kao pravna osoba tereti za povredu dužnosti i odgovornost za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

Južni

Već godinama, još dok je bio član Građanske inicijative Srđ je naš, a danas kao gradski vijećnik stranke Srđ je Grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Đuro Capor upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti jer, naglašava, ozbiljna istraživanja o utjecaju prevođenja sliva Neretve u sliv Trebišnjice, nikada nisu provedena. Vrlo važna u tom projektu, kazao je Capor, je hidroelektrana Dubrovnik, odnosno HE Dubrovnik II koju se planira realizirati, a zbog koje bi neretvanska plodna dolina mogla isušiti.

- Radi se o projektu koji je svoje konture dobio još kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća, i to u vrijeme kad se nije vodilo računa o utjecajima takvih zahvata na okoliš, niti na ljude i poljoprivredu. Promjene će, doduše, direktno osjetiti najveći broj ljudi u dolini Neretve koji su vezani uz poljoprivredu. No, promjene koje se već događaju u krškom podzemlju tiču sesvih nas od Prevlake do doline Neretve. - kazao je Capor te istaknuo kako su jednako kao i za Donje horizonte, istražne radnje za hidroenergetski projekt Gornji horizonti, rađene u vremenu kad su vrijedili posve drugi standardi, odnosno nisu se vršila dovoljno ozbiljna istraživanja.

- Gornji horizonti su zastarjeli projekt kojim se vode iz jednog sliva, iz jedne rijeke, pokušavaju ugurati u sliv druge rijeke, odnosno u Platski zaljev na objekte koji su tamo izgrađeni. Krško podzemlje i svi naši izvori, potoci i vodnosnici, njima ta voda prirodno treba i kad se ona oduzima iz podzemlja radimo nesagledive štete za to krško podzemlje koje ima najbogatiji biodiverzitet još od vremena zadnjeg ledenog doba. - rekao je Capor.

Naglasio je kako je za Gornje horizonte iznimno važna hidroelektrana Dubrovnik, koju bi trebalo nadograditi. Naime, hidroelektrana Dubrovnik u Platu pokraj Dubrovnika, zadnja je hidroelektrana na slivu Trebišnjice. Ta akumulacijska hidroelektrana je specifična jer se njezina brana, umjetno jezero i dio tlačnog cjevovoda nalazi u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Vodu Trebišnjice HE Dubrovnik koristi iz umjetnog Bilećkog jezera koje je nastalo izgradnjom brane Grančarevo, dok je zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica je nizvodno od HE Trebinje pa je ona donja voda od HE Trebinje, a gornja voda HE Dubrovnik. HE Dubrovnik ima instaliranu snagu od 216 MW, odnosno ima dvije vodne turbine od po 108 MW, od kojih jedna radi za Hrvatsku, a druga za Bosnu i Hercegovinu

HE Dubrovnik godišnje proizvede 1 321 GWH električne energije pa je već godinama planirana druga faza hidrolekrane ili Dubrovnik II, čime bi se instaliralo još 200 MW snage. Taj zahvat već se godinama planira i odgađa. No, 2012. tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i tadašnji premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić dogovorili su zajednički izgradnju HE Dubrovnik II vrijednu 170 milijuna eura. Iako su bili zadani rokovi do kada bi HE Dubrovnik II trebala biti realizirana, to se još uvijek nije dogodilo.

Foto: Davor Mladošić

Vijećnik Srđ je grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Đuro Capor stava je da će se HE Dubrovnik II ipak graditi.

- Možemo primijetiti da neovisno koje su vlade na vlasti, lijeve ili desne, smjer kojim su hrvatske Vlade išle bio je prema izgradnji HE Dubrovnik II, dakle druge faze hidrolektrane u Platu i zato je izgrađena trafostanica iznad Plata. Čak je i tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potpisao neke međunarodne ugovore s Elektroprivredom RS-a. Moj je dojam da se od tog projekta nije odustalo nego se samo čeka povoljan trenutak da ga se predstavi kao nekakvo spasonosno rješenje. - kazao je Capor.

Dok je za energetske stručnjake isplativost gradnje HE Dubrovnik II neupitna, ekološke udruge s obje strane granice već dugo upozoravaju kako bi intervencije u podzemnom slivu rijeke Trebišnjice, bez kojih je nemoguće realizirati HE Dubrovnik II, dovele do isušivanja sliva rijeke Neretve, što bi uništilo daljnji razvoj poljoprivrede u toj plodnoj dolini u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

- Ne smijemo zaboraviti da niti javne rasprave ili procjene utjecaja na okoliš tog projekta, koje su se vodile u BiH, nisu zadovoljile niti minimalne zakonske uvjete da bi se istražio utjecaj projekta na dolinu Neretve gdje će oduzimanjem toliko vode Neretvi i njenim pritocima apsolutno utjecati na poljoprivredne kulture u dolini Neretve. - rekao je Capor te se osvrnuo na utjecaj Gornjih horizonata na Malostonski zaljev i tamošnja uzgajališta školjaka.

- Već godinama imamo pomor periski na cijelom Jadranu jer su školjke osjetljive na bilo kakve promjene u eko sustavu tako da nije teško predvidjeti što mogu manipulacije s vodom u zaleđu izazvati za proizvodnju školjaka u Malostonskom zaljevu. - kazao je Capor te naglasio kako odgovornost snosi i hrvatska strana.

- Bilo bi lako prigovarati susjedima kako ne vode računa o prirodi, ali nismo ni mi bez grijeha jer mi smo prvi koji zbog Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju direktno ugrožavamo opstanak školjkarstva i to radimo na potpuno neznanstevnim osnovama, tako da je i s jedne i druge strane granice zajednički taj prezir prema znanosti i prema prirodi koja se nastoji konzumirati i unovčiti.- rekao je gradski vijećnik SJG u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika koji još od vremena kad je bio član Građanske inicijative Srđ je naš upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti.

Izvor: Južni/juzni.hr - Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka raspravilo je nedavno izvješće o radu načelnika Silvija Nardellija za prvih šest mjeseci godine na izmaku. Oporba izvješće nije prihvatila uz obrazloženja da je manjkavo pa su načelniku postavili i niz pitanja od koji neka čak i nisu u njegovoj nadležnosti, poput početka rada Hidroelektrane Dubrovnik u Platu.

Načelnik Nardelli kazao je kako je u Hidroelektrani u tijeku sanacija postrojenja te dodao kako bi HE Dubrovnik s radom, prema nekim informacijama, trebala započeti u siječnju.

N.M.

Koliko se djelatnika nalazilo u smjeni i općenito u prostorima same Hidroelektrane Dubrovnik u trenutku kada je izbio požar? Kada je požar uopće izbio, dojavljeno je oko devet sati, no prema neslužbenim podacima tinjalo je već oko sedam sati, ako je to istina, zašto požar nije prije primijećen? Je li se dogodila eksplozija ili nije?

Koliko je aparata s kisikom bilo dostupno ugroženim radnicima? Koliki je propisani broj aparata s kisikom? Postoje li sigurnosne sobe i gdje su izlazi za nuždu u ovakvim i sličnim slučajevima? Vodi li se evidencija tko je od djelatnika uzeo i kakvu vrstu zaštitne opreme i kada? Zašto to nije bilo odmah poznato već su spašavatelji i vatrogasci to morali nagađati?

Tko je upravljao smjenom u Hidroelektrani u trenutku kada je dojavljeno o požaru? Kada su i koliko puta izvedene vježbe evakuacije i druge vježbe koje su obavezne?

MALO TOGA „LJUDSKOG“ JE VIĐENO OD VRHA HEP-A

Niz je to pitanja, a moglo bi ih se nabrojati još, a na koja je javnost trebala dobiti odgovore od čelništva Hidroelektrane Dubrovnik i HEP-a. Barem one koji im u ovom trenutku mogu i moraju biti poznati. Ali nije, jer su HEP-ovi direktori i ini pobjegli od novinara, odnosno eskivirali konferenciju za medije koja se u ponedjeljak ujutro, dan nakon završetka potrage za nestalim radnicima, održala u prostorijama Policijske uprave dubrovačko – neretvanske. „Pressicu“ su izbjegli pravdajući se da idu na ispraćaj, odnosno sprovod Matu Maškariću, jednom od tri poginula, a čije je tijelo prvo nađeno u odvodnom tunelu hidroelektrane u četvrtak poslijepodne. „Pressica“ je inače bila ujutro, sa ispraćaja su mogli stići, novinari bi ih i pričekali, a sprovod je bio poslijepodne.
Zapravo HEP-ovi čelnici svo ovo vrijeme ponašali su se kao da se to njih ne tiče, nekakvo šprc brc, birokratsko i suhoparno priopćenje u kojem su izrazili sućut obitelji poginulih i manje - više to je to, uz izjave koje su dali nakon dolaska u Hidroelektranu Dubrovnik, onako usput, bez neke službeno sazvane konferencije za medije na kojoj bi detaljno odgovarali na pitanja koja su im trebala biti postavljena, pitanja na koja javnost ima pravo znati odgovore i čuti ih iz njihovih usta, a ne da se nagađa koliko je djelatnika radilo, koliko je bilo aparata za kisik, koji je protokol u ovakvom slučaju itd. Malo smo toga istinski i iskreno „ljudskog“ od vrha HEP-a doživjeli prethodnih dana, a nedolazak na konferenciju za novinare pod opravdanjem odlaska na sprovod koji je bio u sasvim drugo vrijeme je… Postoji li uopće riječ za to.

DA NAM IVO NIJE REKAO DA ODVODNI TUNEL NE SLUŽI ZA EVEKUCIJU NE BI ETO ZNALI

Ivo Miletić, inače po zvanju diplomirani inženjer pomorskog prometa, HDZ-ov načelnik Općine Župa dubrovačka u dva mandata i kratko župan dubrovačko – neretvanski, danas direktor Hidroelektrane Dubrovnik pred mirovinu, ukazao se na HRT-u kako bi ustvrdio da odvodni kanal kojim su se radnici pokušali spasiti nije predviđen za evakuaciju.

Odvodni tunel

Ma ajde Ivo, eto to nitko nije znao prije nego što si nam ti rekao. Persirati te ne treba, jer nisi zaslužio svojim ponašanjem prethodnih dana. Nego Ivo, ako tunel nije predviđen za evakuaciju, bi li, molim te, ponudio odgovore na koji je način predviđena evakuacija, koliko je aparata s kisikom trebalo biti itd.

Direktor HE Dubrovnik Ivo MIletić

Ponudio je zasad Ivo šipak, kao što je novinarima i na konferenciji u policiji ponuđen šipak, tek je prepričano ono što je već sve znano i ispisano, a za što su najmanje krivi oni nazočni na konferenciji, jer odgovore, mada je žalosno da policija i vatrogasci pet dana moraju o nečem nagađati, trebali su dati oni kojih na konferenciji nije bilo, a nisu to samo HEP-ovci.

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, načelnik PU DNŽ Ivan Pavličević i pročelnik HGSS-a Mario Begić

U normalnoj državi u izvanrednoj situaciji poput ove, pred medije bi izašli i oni koji vrše istragu, bili bi tu DORH-ovci, dali odgovore koje smiju u ovom trenutku dati. A mogu dati puno odgovora, jer groteskno bi zvučalo da npr. odgovor kad je zadnji put rađena vježba u HE Dubrovnik ili neki drugi sličan tom, može ugroziti istragu.

No, u Hrvatskoj je sve tajna, u Hrvatskoj javnost nema pravo pitati, u Hrvatskoj ginu ljudi, proglasi se Dan žalosti, a slučajevi se rastežu i rastežu i rastežu dok ne padnu gotovo u zaborav, a istina se rijetko kad dozna, ne znamo još ni onu o Kornatima.

NE ZNA SE TKO ĆE BITI BRŽI, INSPEKCIJA RADA ILI DORH

A sve što se događa oko Hidroelektrane Dubrovnik podsjeća baš na Kornate, zavjet šutnje koji trenutno vlada potvrđen je i na konferenciji za novinare u policiji, jer oni koji su bili pred novinarima nisu ti koji su mogli dati pojedine odgovore, a nisu kao stručnjaci željeli dati ni svoje mišljenje, primjerice koliko je aparata s kisikom trebalo biti dostupno, već su poručili da eto postoji Inspekcija rada i DORH. Inače se ne zna tko je u ovoj državi efikasniji, inspekcije, osim kad se iživljavaju na malim trgovcima s fiskalnim računima, ili DORH, osim kad se iživljava na bolesnom čovjeku koji je uzgojio par stabljika konoplje da mu olakša muke.
O brzini institucija najbolje je uzeti primjer koji je Dubrovčanima još uvijek dobro u sjećanju, čak godinu i pol dana trebalo je da se oslobodi zapovjednik broda Lučke kapetanije „Danče“ od krivnje za nesreću koja se dogodila u Koločepskom kanalu. Godinu i pol dana trajala je agonija jednog čovjeka u situaciji u kojoj je svima, osim institucijama, sve bilo jasno od početka.

Koliko će tek trebati da institucije odrade svoj posao u slučaju HE Dubrovnik u kojem pak ništa nije jasno? Kako ono vole u DORH-u napisati, „opravdano se sumnja“, tako sukladno dosadašnjem tijeku događaja jednako tako „postoji opravdana sumnja“ da će ikada i biti u potpunosti jasno što se dogodilo u HE Dubrovnik i zbog čega su izgubljena tri života, odnosno da će se dogoditi obratan slučaj od zapovjednika „Danača“, pa da će sve na koncu uroditi kakvom optužnicom protiv onih koji su možebitno zanemarili sigurnosne protokole. Kako je krenulo „opravdana sumnja“ je itekako opravdana, daj Bože da ne bude tako, mada će to biti mala satisfakcija obiteljima stradalih. Dobro će biti ako im HEP i država još ne budu tražili novce usude li se tražiti odštetu, ako ne vjerujete da je i to moguće, pitajte Franu Lučića.

Nakon četiri dana intenzivne potraga ona je okončana nakon što je sinoć oko 18 sati pronađeno tijelo treće nestale osobe, kazao je načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević na konferenciji za novinare, sazvanoj nakon što je jučer poslijepodne odvodnom tunelu HE Dubrovnik pronađen treći nestali zaposlenik za kojem se tragalo proteklih dana.

- Tijelo je pronađeno u jednom od sporednih kanala unutar same hidroelektrane, unutar brda, i da bi se došlo do tog područja trebalo je ispustiti tisuće i desetke tisuća kubika vode u glavnom kanalu. Glavni je kanal inače bio pretražen dva puta, a cijev koja se veže za taj glavni kanal nije bila dostupna roniocima jer je to cijev koja ima specifičan luk i mali promjer i ronioci sa svojom opremom u nju nisu mogli uči. Trećega dana krenulo se s ispumpavanjem cijelog glavnog odvodnog kanala i to je postupak koji traje više do 24 sata. Prije nego je ispumpavanje bilo gotovo, vatrogasci su s opremom ušli na to područje i u toj cijevi našlo mrtvo tijelo. - rekao je Pavličević.
Istaknuo je kako je očevid završen drugog dana, a izvješće vještaka upućeno je ODO-u, koji će raditi daljnje izvide. Kazao je i kako će ponašanje samih djelatnika biti predmet daljnjih istraživanja i istražnih radnji.

Tijek intervencije prepričao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović koji je među prvima ušao u hidroelektranu.

- Jako brzo smo došli u hidroelektranu i zatekli smo jaki i gusti dim koji je napunio cijelu unutrašnjost hidroelektrane i dio tunela. I samo kretanje je bilo jako teško. Nakon što nam je rečeno da su tri radnika ostale unutra, formirali smo timove i krenuli s gašenjem i traženjem. Bilo je važno naći izvor požara. - kazao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.
- Vjerujte, dim je bio toliko ogroman da smo se morali držati za ruke da se možemo kretati. Vidjeli smo da ima više izvora požara koji su nastali uslijed ovog glavnog požara, znači, bio je požar boje na ulazu, požar kabela i požar u svlačionici, koristili smo sve alate, termokamere i nismo posustajali, jer smo bili svjesni da moramo što prije doći do ljudi. U zadnjem dijelu hidroelektrane, gdje su turbine i izlaz prema tunelu, našli smo njihovu odjeću, cipele, sve su skinuli, ali njih nije bilo. Nastavili smo dalje s gašenjem jer tamo je jako puno prostorija sa svim tim tehničkim stvarima i u svaku smo ušli u nadi da su oni negdje, ali nije ih bilo. Nakon toga su vatrogasci s roniocima ušli u tunel i našli smo prvo tijelo, a građani su u večernjim satima našli drugo tijelo. - rekao je Simović.

U traženju nestalih protekla četiri dana sudjelovali su i pripadnici dubrovačkog HGSS-a. Pročelnik Mario Begić istaknuo je kako su deseci njihovih pripadnika sudjelovali u istrazi.
- U petak rano ujutro smo dobili poziv da se priključimo akciji i svakodnevno je desetak naših pripadnika sa svim mogućim resursima sudjelovalo u traganju za trećim nestalim. Pokušali smo pristupiti Mrkanu, Bobari i Supetru, ali vjetar u početku to nije dopuštao. Kad nam je to pošlo za rukom pregledana je svaka škrapa. Nesreća je velika i katastrofa je velika, ali drago mi je da je tijelo trećega unesrećenog pronađeno i da je vraćeno obitelji. - rekao je Begić.

Načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević detalje iz istrage nije želio iznositi, rekao je tek da istragu provodi DORH te potvrdio kako je nalaz obdukcije pokazao da su se prva dva pronađena radnika utopila.

- Nažalost ili na sreću, to ćete pitanje uputiti DORH-u. Dakle, DORH je rukovodio očevidom, a u timu su bili kriminalistički tehničar i krim istražitelj PU dubrovačko-neretvanske, krim vještak iz Centra za vještačenje Ivan Vučetić iz Zagreba. Kad izrade vještvo oni će ga dostaviti DORH-u. - rekao je Pavličević.

Na novinarsko pitanje kako je moguće da u hidroelektrani izbije više izoliranih požara Simović je odgovorio kako će nešto više znati nakon detaljne analize vatrogasaca koja će biti gotova sutra.

- Gorio je krov, odnosno betonski strop koji je prekriven plastikom, na jednom su mjestu imali velike količine piture, koju tamo koriste za svoje potrebe, i to se zapalilo. Zapalio se i jedan bunt kabela koji je jako teško gasiti. Imali smo dovoljan broj ljudi, a vatrogasci su potrošili preko 200 boca za zrak dok nisu u potpunosti ugasili požar. Neobično je sve skupa, jako gusti dim u kratkom vremenu. Ja sam bio već prije u hidroelektrani i imao sam u glavi predodžbu da je tamo jako puno prostorija i bio je cilj što prije pristupiti gašenju. Termokamerama smo došli do mjesta požara koji se širio uzvodno i to je bio najveći izvor požara. Zbog čega je do požara došlo, ne znam, tu su istražitelji. A ove ostale prostorije, kad se uhvatio gorjeti plafon, pod velikom toplinom se topila ta plastika na plafonu, padala i palila oko sebe. - kazao je Simović.

Potvrdio je da su trojica unesrećenih koristili aparate za kisik.

- Uz unesrećene su bili aparati za zrak i oba dva aparata su korištena. Mene je to osobno kopkalo, ali bili su potpuno iskorišteni. - rekao je Simović.
Simović i Pavličević ipak nisu ponudili odgovor na pitanje je li normalno da na devet ljudi u smjeni postoje samo dva uređaja s kisikom, odnosno smatraju li da ih je trebalo biti više. Pavličević je istaknuo kako je u smjeni bilo 12 ljudi, ali na pitanje je li na 12 ljudi trebalo biti 12 aparata s kisikom nije odgovorio.

- Unutar postrojenja je 12 djelatnika u smjeni. Baratalo se s podatkom o devet ljudi, od toga su trojica imali lakše povrede, a trojica su završili u bolnici jer su se nagutali dima i, nažalost, ova trojica koji nisu uspjeli izaći. Ona prva trojica su vjerojatno bila na samom izlazu, ali oni su bili dio smjene. To je podatak koji smo dobili iz hidroelektrane jer ni oni u onom momentu nisu znali koliko je točno ljudi bilo u samom postrojenju. U sigurnosnom dijelu, znate da postoji Inspekcija rada koja može utvrđivati sve oko sigurnosti i ako budu trebali pomoć policije, imat će je. - kazao je Pavličević, istaknuvši kako mu je žao što na konferenciju za novinare nisu došli i djelatnici Hidroelektrane Dubrovnik koji bi novinarima iznijeli neke detalje oko broja radnika u hidroelektrani tijekom požara te propisanom broju boca s kisikom.

Kao razlog izostanka zaposlenih iz Hidroelektrane Dubrovnik s konferencije za novinare Pavličević je naveo ispraćaj i sprovod prvog unesrećenog.

- Meni je rečeno da je razlog odlazak zaposlenika hidroelektrane, direktora i članova Uprave HEP-a na sprovod u Smokovljane, koji je u poslijepodnevnim satima. - rekao je Pavličević.

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović potvrdio je da je u hidrolektrani bio dovoljan broj aparata za gašenje dok su pronađena samo dva uređaja s kisikom koja su iskoristili radnici.

- Ima ogroman broj aparata za gašenje koji se nalaze na svakom dijelu hidrolektrane, koliko ih je, ne znam, ali to trebate pitati njih, i mi smo koristili njihove aparate za gašenje. Kad su u pitanju boce sa zrakom, bile su dvije, ali trebalo bi njihova čovjeka koji to vodi pitati koliko ih imaju. - kazao je Simović.

U odvodnom tunelu Hidroelektrane Dubrovnik u Platu danas je, oko 18 sati, nakon gotovo četiri puna dana potrage pronađeno tijelo Davora Pozniaka (33), posljednjeg od tri djelatnika HE koji su nestali nakon požara koji je izbio u jednom od tunela hidroelektrane u četvrtak ujutro.

Tri radnika hidroelektrane spas od vatre i dima pokušali su pronaći skočivši u odvodni tunel kojim višak vode iz hidroelektrane otječe u more.

Odvodni tunel kojim su djelatnici pokušaki pronaći spas

Prvi je pronađen Mato Maškarić (35), u četvrtak poslijepodne, oko 14 sati upravo u odvodnom tunelu, a nakon njega oko 22 sata istog dana mještani Cavtata na obali su pronašli i mrtvog Ivicu Zvrka (47).

Potraga je danas bila usmjerena na širi akvatorij, ali se i dalje tražilo i u samom zaljevu kao i tunelu te je na koncu policija večeras izvijestila kako je oko 18 sati pronađen i Davor Pozniak.

D.M.

Potraga za Davorom Pozniakom (33), jednim od trojice djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik koji su nestali nakon izbijanja požara u jednom od tunela hidroelektrane, nastavljena je i u nedjelju.

U nedjelju je područje potrage prošireno te se pretražuje akvatorij od Prevlake sve dio Mljeta. Fokus potrage brodovima je otvoreno more, odnosno vanjska strana otoka Mrkana i Bobare.

Dvoje radnika je nađeno u četvrtak, nakon što je požar izbio ujutro tijelo Mata Maškarića pronađeno je u odvodnom tunelu kojim su se pokušali spasiti oko 14 sati, a Ivica Zvrko pronađen je navačer mrtav na obali u Cavtatu.

D.M.

Beživotno tijelo još jednog djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik pronađeno je u četvrtak navečer oko 21:50 sati. Kako je kasno večeras izvijestila PU dubrovačko – neretvanska tijelo je pronađeno na obali u Cavtatu na predjelu Ključice.

Prethodno je u odvodnom tunelu HE Dubrovnik pronađen jedan od trojice nestalih djelatnika koji su ostali zarobljeni u tunelima nakon što je oko 9 sati ujutro u jednom od njih izbio požar, a pretpostavlja se da su pokušali pobjeći upravo kroz odvodni tunel kojim višak vode iz hidroelektrane odlazi u more.

Posljednje:
Koordinirana, opsežna pretraga terena s ciljem pronalaska trećeg djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik trajala je cijelu noć, a intenzivirala se tijekom ranih jutarnjih sati. Teren se pretražuje s mora i kopna, a usmjeren je na širi akvatorij Župskog i Cavtatskog zaljeva, te priobalni pojas.

U pretrazi sudjeluju brojni vatrogasci, policijski službenici, ronioci Specijalne policije iz Splita, Interventna jedinica policije i mještani. Priobalni pojas pretražuje se s dva policijska plovila.

D.M.

Beživotno tijelo djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik u Platu pronađeno je na sredini odvodnog kanala, odnosno tunela koji neiskorištenu vodu iz hidroelektrane odvodi u more, kazao je danas novinarima načelnik Policijske uprave dubrovačko – neretvanske Ivan Pavličević, rekavši kako tu ukazuje da su se djelatnici HE Dubrovnik, koji su ostali zarobljeni u tunelima nakon što je u jednom od njih jutros oko 9 sati izbio požar na dubini od oko 200 metara ispod zemlje, pokušali spasiti plivanjem kroz odvodni tunel koji je bio napola ispunjen vodom.

Za dvojicom djelatnika još se traga, odnosno potraga će biti nastavljena ujutro čim se stvore uvjeti za to.
Odvodni tunel HE Dubrovnik dug 500 m, kroz koji protječe 120 m3/s vode

Pristupni tunel (600 m) i generator tijekom izgradnje

Požar je inače ugašen malo iza 13 sati, a osim nestalih u hidroelektrani bilo je još šestero djelatnika koji su lakše ozlijeđeni, troje je zbog izloženosti dimu primljeno u Opću bolnicu Dubrovnik dok je trojici pružena pomoć u krugu hidroelektrane.

D.Mladošić