Prikazujem sadržaj po oznakama: hrvatske ceste

Došao je pun para i neukusa, nagrdio gruški zaljev nakaradnom marinom i povrh toga napravio „light show” nad kojim se većina Dubrovčana zgraža. Zeleno, crveno, plavo, nema valjda boje kojom ne svijetli nadstrešnica koja pokriva dokove Marine Frapa. Njegovo ime je Franjo Pašalić. Dubrovčani mu se rugaju na neukusu, a on se više puta narugao njima, gotovo pa doslovno im poručivši preko medija kako njega boli neka stvar što Dubrovčani misle.

Jučer su Hrvatske ceste prezentirale dekorativnu rasvjetu na Mostu Dubrovnik, prekrštenom u Most dr. Franja Tuđmana. Most će se tom novom rasvjetom taman uklopiti u sve ono što Dubrovnik danas jest: grad neukusa, đinđa minđa i festivala mljevenog mesa. Kad Franjo u marini upali npr. zeleno, neka se na „Franju Tuđmanu” upali, pa recimo – ljubičasto. Kad je bal nek' je maskenbal.

Osim puka koji se ruga Pašaliću, a on im se smije, rasvjeta u marini nije najbolje legla ni mnogim političarima. A oni su se pak sinoć okupili na prezentaciji dekorativne rasvjete na Mostu dr. Franja Tuđmana, plaćene čak 791 tisuću eura bez PDV-a (skoro šest milijuna kuna bez PDV-a) i nitko od njih da Josipu Škoriću, predsjedniku uprave Hrvatskih cesta, reče: „Gasi, motaj kabele!” Umjesto toga pravili su se oni kako je sve divno i krasno, čisto onako kako se to već političari znaju praviti ludima, a samo ludu čovjeku može pasti na pamet onako unakaziti jedan zapravo lijepi most. Pošteno treba kazati i da osvijetljen bijelo most uistinu izgleda impresivno, za sve više od toga tek se može reći da smo se eto rugali Pašaliću, a gori smo od njega.

P.S.

Uživo to inače puno gore nego na fotografijama.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i suradnici održali su danas radni sastanak s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem u gradskoj vijećnici. Nastavno na kontinuiranu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta kroz proteklih šest godina, na sastanku se razgovaralo o nastavku realizacije projekata značajnih za Grad i građane te su dogovoreni daljnji koraci u pripremi tehničke i projektne dokumentacije.

Kao prioritetne investicije koje će se realizirati u nadolazećem razdoblju istaknuta je rekonstrukcija ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice, projekt lijevog skretača za Bosanku, pothodnik Orašac, kao i rekonstrukcija raskrižja u Lozici.

„S obzirom na to da su Hrvatske ceste i do sada bili otvoreni za suradnju i potrebe građana ovog područja, usuglašeno je da će se u narednom razdoblju, a prije javne rasprave, održati zbor građana na temu projekta trase ceste preko rijeke Omble. Ovaj skup okupit će predstavnike nadležnih Hrvatskih cesta, Grada Dubrovnika te stručne i zainteresirane javnosti, kako bi se kroz dijalog s građanima razriješila sva otvorena pitanja.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika nakon sastanka.

„Gradonačelnik Franković zahvalio je predsjedniku Uprave Škoriću na dosadašnjoj kontinuiranoj suradnji i podršci u svim značajnim projektima za građane dubrovačkog područja kojima su se razriješili brojni cestovni i sigurnosni problemi Grada Dubrovnika.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Kad je u pitanju brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica projektantima je na Kandeloru poručio kako ona ne može imati po jedan već mora imati po dva kolnička traka u svakom pravcu. I dok je Potrebica stava kako se 2023. ne može planirati cesta u profilu u kojem je trebala biti izgrađena prije 40 godina, izgleda da ćemo se kraju, ako je dočekamo, ipak voziti tek nešto malo suvremenijom magistralom. Svakako, pitanje je i s kojim novcima će se realizirati ta tzv. brza cesta jer europskog novca u novoj omotnici za nju nema.

Ako će u novoj omotnici iz Nacionalnog programa oporavka biti novca za projekte u prometu, prvenstveno ulaganja u željezničku infrastrukturu te obilaznicu Splita, tada je pitanje s kojim će se sredstvima graditi brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke. Na njega je odgovorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

- Što se tiče Dubrovačko – neretvanske županije, tu je brza cesta prema Zračnoj luci, potom obilaznica Orebića i cijeli niz projekata na čijoj pripremi rade Hrvatske ceste i koji se, istina, neće moći svi financirati iz EU fondova jer za to nema dovoljno sredstava, ali ćemo gledati da ih pokušamo realizirati u narednom razdoblju kroz sredstva Hrvatskih cesta, ali i međunarodne projektne i institucije s povoljnim zajmovima. - kazao je Butković

Kad je u pitanju projektiranje brze ceste do Zračne luke, ministar Butković je istaknuo kako Hrvatske ceste u suradnji s Dubrovačko – neretvanskom županijom već rade na pripremi realizacije projekta izgradnje, za koji je, dodao je, trasa definirana.

O trasi je nešto više rekao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Iz onoga što je rekao ispada kako su sve deklaracije i protivljenja Grada Dubrovnika i Županije bili uzalud - cesta ide u blizini izvora Omble.

- Studija utjecaja na okoliš je predana u Ministarstvo gdje će se razmatrati. Izradili smo HIA studiju utjecaja na baštinu, dodatno ćemo u dogovoru s Gradom razraditi projekt mosta, napravit ćemo arhitektonski natječaj, preko Omble i spoj na Mokošicu. - kazao je Škorić.

Otkrio je i profil ceste, a s tim profilom predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica neće biti zadovoljan. Škorić, naime, kaže, „radi se o dvotračnoj cesti čija je je trasa zadana prostornim planom”.

Na pitanje kad ćemo se voziti tom brzom cestom do Zračne luke, Škorić je odgovorio kako je „deset godina prihvatljiv rok, ali kako će to biti i prije”.

Osim brze ceste od Dubrovnika do Čilipa, Dubrovčani već godinama priželjkuju i autocestu za koju resorni ministar kaže da je u pripremnoj fazi.

- Veliki je to projekt, znate kako su nekad postojale dozvole i dokumentacija je bila spremna, ali je sve to isteklo pa smo morali ponovno krenuti u taj posao. Bilo je i žalbi koje su nekad frustrirajuće i dugačke, ali HC vode taj postupak prema svome kraju i to će doći do građevinske dozvole. Onda moramo sjesti i osmisliti kako ćemo to financirati. To će biti najveći izazov jer se vrijednost tog projekta procjenjuje na oko milijardu, 1,5 milijardi eura.- rekao je ministar mora, prometa i infastrukture Oleg Butković.

Od prosinca na magistrali koja prolazi i mostom preko Rijeke dubrovačke Hrvatske ceste izvode radove na sanaciji nestabilnosti usjeka uz proširenje pokraj vidikovca. I dok će u sklopu tih radova koji bi, ako vremenski uvjeti budu povoljni, trebali trajati do početka ožujka, ugradnjom sidara i mreža spriječiti odronjavanje kamenja na cestu, pitali smo Hrvatske ceste namjeravaju li bager dovesti i na drugu stranu mosta, gdje je vozačima prilikom skretanja prema Nuncijati smanjenja vidljivost zbog loše izvedenog prilaza mostu.

No, iz odgovora proizlazi kako u Hrvatskim cestama ne misle da brdo na toj dionici treba malo „skresati”, iako se veliki dio građana koji često prilaze tom raskrižju s tim nikako ne bi složio. U Hrvatskim cestama kažu pak da je „predmetno raskrižje projektirano i izvedeno s najvećim standardom koji se primjenjuje prilikom građevinskog uređenja prometnih raskrižja u istoj razini te koje pruža neophodne uvjete za sigurnost i protočnost prometa.”

Radovi na sanaciji usjeka pokraj vidikovca su u tijeku. Foto: dpp

„Hrvatske ceste su na širem području mosta dr. Franja Tuđmana, pa tako i križanju D8 i D420, u proteklom periodu izvršili modernizaciju sustava video nadzora i dinamičke signalizacije i u tom smislu dodatno podigli razinu sigurnosti prometa.” - navode također u odgovoru na upit.

Iz Hrvatskih cesta ističu kako je „predmetno raskrižje državnih cesta DC 8 i DC 420 izvedeno kao tzv. „Tip 3" u skladu sa standardom kojim se utvrđuju osnovni tehnički uvjeti za raskrižja u istoj razini prilikom projektiranja i građenja cesta”.

„Navedeni tip raskrižja”, navode iz HC-a „predstavlja potpuno građevinsko uređenje raskrižja koje se primjenjuje kao standard za ceste većeg značaja te koji pruža neophodne uvjete za sigurnost i protočnost, a izvedbom ovog tipa raskrižja primijenjen je princip racionalnog oblikovanja i dimenzioniranja pristupa raskrižju te uređenja konfliktne zone kojom su zadovoljeni uvjeti razvrstavanja prometnih tokova na način da su skretanja s glavne na sporednu cestu izvedena prometnim trakom za lijevo skretanje te klinastom izlaznom trakom s trokutastim otokom za desno skretanje, presijecanje prometnih tokova izvedeno je kanaliziranim vođenjem te pod približno pravim kutom čime je smanjena veličina konfliktne zone”.

„Ostvarenje navedenih uvjeta zahtijevalo je proširenje prometnih traka na pristupima raskrižju i primjenu prometnih otoka za usmjeravanje prometnih tokova te je u tom smislu, na sporednom pravcu u pristupu raskrižju izvedena prometna traka veće širine. Također, a s obzirom da se lokacija raskrižja nalazi u neposrednoj blizini usjeka i mosta što je bilo uzrokovano specifičnim uvjetima konfiguracije terena kao i položajem trase državne ceste DC 8 (horizontalne krivine), smanjenje preglednosti te nailazak na raskrižje iz smjera Nuncijate, pravovremeno je regulirano zabranom pretjecanja te smanjenjem brzine kretanja vozila, odnosno uspostavom ograničenja brzine od 40 km/h.” - naveli su iz Hrvatskih cesta.

Istaknuli su kako raskrižje prilazu mostu iz pravca Nuncijate „u proteklom razdoblju nije klasificirano kao opasno mjesto sukladno „Metodologiji za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži" kojom se ista utvrđuju.”

Također su naveli kako „prema dobivenim podacima, prometne nesreće koje su se dogodile na istom za uzrok imaju nepoštivanje prednosti prolaska drugom vozilu”.

Osim svojim izgledom i uklopljenošću u prostor Pelješki most zbog dekorativne rasvjete poseban je i fascinantan i u večernjim satima. Nakon Pelješkog iz Hrvatskih cesta, potvrdili su za Dubrovnikpress.hr, spremaju se osvijetliti i Most Dubrovnik, odnosno Most dr. Franja Tuđmana. Realizacija tog projekta koji se već dvije godine najavljuje samo što nije počela.

„Nastavno na upit za modernizaciju dekorativne rasvjete na mostu Dr. Franja Tuđmana, obavještavamo vas kako je rok za izvođenje radova listopad 2022.” - odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

Naveli su i kako je ugovorena vrijednost radova 5,8 milijuna kuna. 

Osvjetljenje dubrovačkog mosta najavio je još u siječnju 2020. dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Most preko Rijeke dubrovačke zapravo je već odavno trebalo osvijetliti, odnosno dekorirati ga modernijom rasvjetom. Možda neće biti dekoriran kao i Pelješki, ali će s modernom rasvjetom svakako biti svojevrsna atrakcija poput sličnih mostova diljem svijeta.

Ne bi li dobili davno im obećani pješački prijelaz, dio stanovnika Nucijate često istupa putem medija, a na društvenim mrežama mogu se pročitati komentari kako se pješački prijelaz u tom dijelu grada može riješit s kantom bijele boje. No, naravno da to nije tako. Iako na njega dugo čekaju dok su od kampanje do kampanje nasjedali na obećanja brojnih političara, uređenje pješačkog prijelaza na toj dionici magistrale zapravo nije jednostavno.

Naglašava to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te upozorava kako se u javnost, kad je u pitanju izgradnja pješačkog prijelaza na Nuncijati, namjerno u javnost puštaju dezinformacije.

- Informacijama kako ocrtavanje pješačkog prijelaza na Nuncijati košta 500 tisuća kuna namjerno se dezinformira javnost, a zašto i zbog koga, ne znam. Projekt pješačkog prijelaza na Nuncijati nije uzimanje piture i crtanje osam crta na cesti jer da je to tako, davno bi mi to napravili. - rekao je i osvrnuo se na projekt.

- Taj pješački prijelaz obuhvaća izgradnju nogostupa s obje strane ceste, semaforizaciju prijelaza s prednje i gornje strane izlaza iz naselja, a u suradnji s MUP-om postavit ćemo i kameru za mjerenje brzine i sve to skupa ne financira Grad nego Hrvatske ceste. Vidim ljudi pišu po društvenim mrežama „uzet ću ja kantu”, eh da je to samo kanta piture, postoje tehnički preduvjeti, morali smo naručiti studiju Prometnog fakulteta koji je izradio parametre da se uopće na Nuncijati može napraviti pješački prijelaz. - rekao je gradonačelnik.

Iz Hrvatskih cesta su inače nedavno najavili skoru realizaciju pješačkog prijelaza na Nuncijati, ali s njegovim uređenjem još nisu počeli. Kako stvari stoje, stanovnici Nuncijate morat će se i dalje strpjeti jer radovi sigurno neće početi tijekom turističke sezone.

Nakon prošlotjednog sastanka s predsjednikom uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem potvrđeno je kako će do srpnja Most dr. Franja Tuđmana zasjati u novom ruhu. Već dugi niz godina dekorativno osvjetljenje mosta ne radi stoga su Hrvatske ceste odlučile u potpunosti rekonstruirati navedeno. - objavio je na društvenim mrežama gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Franković ima i dobre vijesti za stanovnike Nuncijate.

„Nakon ishođenih svih potrebnih suglasnosti za pješački prijelaz Nuncijata te nakon izrađenog troškovnika Hrvatske ceste su potvrdile da će u potpunosti financirati izgradnju navedenog prijelaza koji će podignuti razinu sigurnosti pješačke komunikacije Nuncijate, a do rekonstrukcije ceste od mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine Glavice.” - naveo je Franković.

dm

Dok Hrvatske ceste, iako se ne zna kad će se to zapravo realizirati, s 9,2 milijuna kuna namjeravaju osvijetliti most preko Rijeke dubrovačke, nije im niti u planu postaviti rasvjetu na magistrali, konkretno na dionici od vidikovca do Dupca,

Naime, na upit portala Dubrovnikpress.hr imaju li u planu primjereno osvijetliti taj dio državne ceste odgovaraju kako „Hrvatske ceste u Planu nabave nemaju postavljanje rasvjete na državnoj cesti D8, na dionici od vidikovca do Dupca”.

Da bi dionicu državne ceste od vidikovca do Dupca trebalo osvijetliti Dubrovnikpress.hr već je pisao, a i na Gradskom su vijeću upozoravali i pojedini vijećnici, no njihova upozorenja do Hrvatskih cesta izgleda nisu doprla ili ih ona jednostavno ne zanimaju, iako je zapravo cijela dionica iznimno opasna i loše osvijetljena.

U normalnim zemljama podrazumijeva se da su glavne prometnice osvijetljene, no u nas to očito nije slučaj, posebno ne u Dubrovniku u kojem su novouređene gradske šetnice, poput one u Solitudu ili Šetalište Nika i Meda Pucića bolje osvijetljene nego prometnice po kojima, osim osobnih automobila, prometuju i transportna vozila, tim više ako je to jedina cesta preko koje se odvija i dio transporta za susjedne zemlje.

No, kako je Hrvatskim cestama trebalo puno godina da zaštitnim mrežama riješe problem s odronima od Ilijine glavice do Dupca tako će im vjerojatno trebati još nekih 50 godina da postave rasvjetu na toj dionici, ali i da započnu s izgradnjom pothodnika na Nuncijati kojega Gradu i stanovništvu tom dijelu grada obećavaju izgraditi već 20 - tak godina.

U maniri najgorih komunističkih pljački privatnog dobra koja se odvijala nakon II. Svjetskog rata Republika Hrvatska, odnosno Hrvatske ceste spremaju se u ponedjeljak ući u posjed zemljišta koje je zbog izgradnje pristupnih cesta za budući Pelješki most izvlašteno Mihu Roziću, iako on smatra kako mu nije pravično nadoknađena šteta za izvlaštenje. Riječ je inače o nekretninama koje su prostornim planom obuhvaćene za izgradnju državne ceste DC 414, dionica Sparagovići – Doli – čvor Prapratno.

Stoga je uputio otvoreno pismo predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

Kako Miho Rozić govori za Dubrovnikpress.hr, za vrijedno poljoprivredno zemljište koje obrađuje i na kojem su posađene visokovrijedne autohtone vrste loza i masline, isplaćeno mu je tek nešto više od pet eura po kvadratu. Kaže, to je smiješna cijena s obzirom na vrijednost nasada.

- U isto vrijeme namještale su se prenamijene zemljišta, odnosno građevinske parcele, koje dolaze tik do moje zemlje, a koje vrijed 57 eura po kvadratu. - kazao je Miho Rozić za Dubrovnikpress.hr.

No, najbolje ili najgore od svega je to što Miho Rozić uopće ne želi novac! Naime, on se, govori, niti ne protivi izvlaštenju, ali se protivi načinu na koje se ono vrši, a novac, kaže, ne želi, već želi jednakovrijedno zemljište na kojem bi sa svojom obitelji nastavio uzgajati lozu i masline.

„Tijekom postupka, što sam, što preko svojih odvjetnika, od rujna 2019. do danas, tražio sam da mi se dio lokacije Mili, u naravi kamenito, nekultivirano brdo iznad uvale Prapratno, koje se proteže neposredno uz moje vinograde, a nosi oznaku čest.zem.25/1 k.o. Boljenovići, dodijeli u postupku izvlaštenja kao oblik naknade po odredbama Zakona o izvlaštenju, za oduzetih mi 40000 m2, u površini od 34.394 m2. na kojem bih imao mogućnost da nastavim s gradnjom suhozida, obradom tla i sađenjem novih sadnica visokovrijedne autohtone vrste loze, čime bi se ostvarili uvjeti da moj sin i moja obitelj nastavi živjeti na svom ognjištu.” - predlagao je Rozić što piše i u pismu predsjedniku uprave Hravtskih cesta.

Problem je nastao što mu, kazao je za Dubrovnikpress.hr, nitko nije odgovorio na prijedlog nagodbe za zamjenu zemljišta, a zbog svega je spreman ići na sudske istance Europske unije.

U otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću Miho Rozić je, između ostalog napisao kako je prijedlog nagodbe bio dostavljen i „svim relevantnim sudionicima izvlaštenja, kako Hrvatskim cestama d.o.o. tako i tadašnjem Ministarstvu državne imovine i Ministarstvu poljoprivrede te Državnom odvjetništvu”, ali...

„Moj zaključak je da, iz meni nepoznatog razloga, svatko od navedenih struktura izbjegava postupanje u skladu sa zakonom, logikom, strukom i životnim pristupom u odnosu na malog čovjeka, pa predlažem da se o ovom prijedlogu (zahtjevu), ukoliko to više ima smisla za nadležne strukture, razmotri mogućnost da se na miran i ipak obostran interes, a sve utemeljeno na zakonu i zakonskim postupcima, donese odluka nadležnih javnopravnih tijela RH i prihvati i naloži potpisivanje predložene nagodbe pred upravnim tijelom u postupku izvlaštenja.” - napisao je Miho Rozić predsjedniku uprave Hrvatskih cesta.

Prije tog zaključka, između ostalog Rozić je u istom pismu napisao:
„U postupku izvlaštenja, koji se vodi pred Upravnim odjelom za zaštitu okoliša, imovinsko-poravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije pod posl.br.KLASA:UP/I-943-04/20-01-67 izvlaštenjem mi se oduzima nešto više od 40.000 m2 poljoprivrednog zemljišta koja se nalaze u katastarskim općinama k.o. Boljenovići i u k.o. Ston. Sada imam ukupno 22 000 korijena visokovrijednih autohtonih vrsta loze i 210 stabala maslina od čega mi se izgradnjom ove dionice državne ceste uništava 6 000 korijena loze u punom biološkom naponu (dakle, otprilike 35 % nasada loze ) te 23 stabala maslina (tj. nešto manje od 15 % nasada maslina). Pored mog oca i sina, ja sam četvrta generacija vinogradara i vinara koji žive od uzgoja visokovrijednih autohtonih vinograda i maslina i proizvodnje daleko poznatih vina po kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti na ovom prostoru.

Moja obitelj je stoljećima vezana za ovu zemlju i način života i privređivanja, a oduzimanjem najkvalitetnije zemlje i uništavanjem nasada loze i maslina od kojih živim ja i moja obitelj, čini da se, kao potez očajnika, na ovaj način moram obratiti svim nadležnim strukturama, pa i sada Vama, u nadi da ćete sagledati moje argumente i prijedloge koje se odnose na ovaj problem.

Problem koji imam je meni velik kao Himalaja, a Vama minoran kao kamenčić u cipeli, stoga molim da odvojite malo vremena i pokušate sagledati ovu problematiku na objektivan način, uvažavajući poziciju malog čovjeka spram velikog državnog sustava.

Moja želja je da se izgradnja pristupne ceste za most Pelješac, kao projekt od državnog interesa odvija bez problema, uz napomenu da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine jedna tradicija i način života i posebno da se razbije obitelj na način da joj se onemogući opstanak na svom ognjištu i da mladi otiđu u svijet, noseći u sebi pečat bešćutnosti, bahatosti i nedostatka razumijevanja administracije s kojom sam se susreo u ovom postupku.” - napisao je također Miho Rozić u otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je zahtjev prema Hrvatskih cestama da se radovi koji se trenutno obavljaju na državnoj cesti D-8 (u četvrtak ujutro na predjelu Oboda) obavljaju u noćnim satima kako bi se izbjegle nesnosne gužve.

- Svjedoci smo kako je u tijeku asfaltiranje na cesti D-8 (Jadranska magistrala) na predjelu od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik. Zbog tih radova stvaraju se nesnosne gužve i na dnevnoj bazi imamo pozive brojnih sugrađana koji su nezadovoljni takvim stanjem. - naveo je načelnik Lasić.

"Zračna luka Dubrovnik u Čilipima ne može normalno funkcionirati, a ugrožen je i rad hitnih službi. Zbog svega navedenog, obraćam vam se sa zamolbom da ispitate mogućnost da se predmetni radovi obavljaju u noćnim satima ili u vrijeme kada su vršna opterećenja na prometnici najmanje. - naveo je u dopisu Hrvatskim cestama konavoski načelnik Božo Lasić.

DPP