laus banner 2021 2

Prikazujem sadržaj po oznakama: ivo klaić

Posljednjih dana puno se ususret lokalnim izborima priča o vezovima za barke u Dubrovniku, napokon je valjda nakon dugog, predugog niza godina u kojima se od strane političara uglavnom izbjegavala, ta tema došla na „dnevni red”. Dosad je u Dubrovniku gotovo sve ležalo na leđima Županijske lučke uprave Dubrovnik i ravnatelja Željka Dadića.

Naime, u Županijsku lučku upravu Dubrovnik najčešće se upire prstom iako mnogi niti ne znaju koja je jurisdikcija te ustanove, a ona je znatno manja nego što to zainteresirani građani zamišljaju. Naime, Županijska lučka uprava Dubrovnik upravlja samo Portom, Komunalnom lučicom Batala, predjelom od gruške Place do bivšeg Radeljevića, lučicom u Mokošici, uređenim dijelom Tenturije, a ima i jurisdikciju na pojasu Lapadske obale.

E baš oko te Lapadske obale nastao je nekakav, kao prijepor. Naime, u problemu oko vezova, koji muči brojne Dubrovčane, vlasnici plovila vezanih trenutno uz Lapadsku obalu ističu se kao oni koji imaju najveći problem, jer uskoro počinju radovi na tom predjelu i morat će maknuti svoja plovila. Pri tome svemu prstom se upire u Županijsku lučku upravu Dubrovnik jer kao ona bi trebala osigurati vezove. E pa ne bi, jer gospoda na Lapadskoj obali tu se vezana bez ikakvog ugovora s bilo kim, na mukte vezovima, a oni koji su imali ugovor sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik već odavno dobili su svoje mjesto na pontonima u Komunalnoj lučici Batala. Oni koji su trenutno na vezovima na Lapadskoj obali unaprijed su znali da će doći dan kada će radovi početi, no to im nije smetalo da se tamo stalno vežu.

To je bitno u kontekstu toga da je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković najavio kako će Grad nabaviti najmanje dva pontona kako bi počelo rješavanje problema vezova. Prvotna namjera je bila da se tamo smjeste plovila trenutno vezana uz Lapadsku obalu, ali to ne treba, a po svemu sudeći niti neće biti tako, jer zbog čega bi neko plovilo s Lapadske obale, samo zato što je vezano tamo, imalo prednost, odnosno vlasnik, nad nekim drugim tko je vezan npr. u Rijeci dubrovačkoj, također na vezu koje političari pogrešno zovu „nelegalnim vezovima”. Podsjetit ćemo još jednom: Sva plovila s Lapadske obale čiji su vlasnici imali uredan ugovor sa Županijskom lučkom upravom već su dobila svoja mjesta na pontonima na Batali.

Inače, na listi čekanja za komunalni vez je oko 700 plovila, još najmanje toliko vlasnika plovila nije ni predalo papire jer je to beznadno i sad bi netko tko se ubacio na Lapadsku obalu „na lijepe oči” trebao imati prednost nad nekim drugim, tko ima vez također „na lijepe noći”, samo zato jer je na Lapadskoj obali. Svi vlasnici plovila koji nemaju osiguran komunalni vez u istoj su poziciji, svima, ako je moguće, treba osigurati vez, ali pri redoslijedu dodjele ne može se bilo koga protežirati na takav način.

A što se tiče „nelegalnih vezova”. Nelegalni vezovi ne postoje. Naime, Lapadska obala javno je pomorsko dobro u općoj uporabi, a dio je u koncesiji. Drugim riječima, to znači da je dosad, prije no što počnu radovi, bilo tko na području koje je u općoj uporabi mogao doći i uz Lapadsku obalu, ukoliko ne postoji oznaka zabrane sidrenja ili ukoliko svojim sidrenjem ne ugrožava plovidbeni put, sidrati barku. Je li u moru betonski blok od 300 kilograma ili „mačak” od sedam kila, drugi je par rukava, ali nije nelegalno za sidro koristit betonski blok. Nitko nije blesav pa da ne zna da je betonski blok namijenjen za stalni vez, ali nije nelegalno. Dakle, nelegalni vezovi na područjima pomorskog javnog dobra u općoj uproabi ne postoje, postoje samo nelegalno podignuti mulići i slične konstrukcije, no, to je već druga tema.

Nelegalni vezovi ne postoje, ali, nevezano za Lapadsku obalu, postoji nered i nerad u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo i more kojeg vodi Ivo Klaić, a u kojem je jedno vrijeme bio i uhljebljen Maro Kristić, koji ovih dana puno voli diplit o vezovima, a dok je bio u tom odjelu nije bio sposoban ništa po tom pitanju učiniti kao ni njegov šef Ivo Klaić.

Naime Županija bi mogla i trebala, kad već trenutno ne postoji dostatan broj komunalnih vezova, na području koje ne vodi Županijska lučka uprava Dubrovnik, popisati plovila i pozicije koje nazivaju „nelegalnim vezovima” i svim tim ljudima omogućiti koncesiju na ta dva, tri metra obale i tu istu koncesiju naplatiti. Ali ipak je lakše pustiti vlasnike plovila da se tresu hoće li im netko danas – sutra doći s naredbom da uklone plovilo zbog ovog ili onog razloga, ne imati nikakvu odgovornost ako se plovila budu morala uklanjati, ne raditi ništa po tom pitanju, jer velike novčane koristi za Županiju ne bi bilo (ovakve koncesije su ipak „sića”), nego se potruditi i zaraditi plaću. U biti sve je lakše nego, ako se baš ono kao ne mora, raditi jedan dio posla zbog kojeg Županije i županijski odjeli postoje.

Objavljeno u Aktualno

Nakon niza sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predstavnicima Uprave Libertasa, predsjednik Radničkog vijeća u toj gradskoj tvrtki Ivo Klaić uputio je gradonačelniku dopis u kojem objašnjava zašto ni sindikati ni Radničko vijeće u Libertasu ne mogu prihvatiti prijedloge Uprave tvrtke o izmjenama Pravilnika o radu. Naime, izmjene ovog Pravilnika predložene su s ciljem stabilizacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta u korona krizi, no iz Radničkog vijeća u dopisu upozoravaju gradonačelnika kako se krše određena radna prava iz Zakona o radu.

Piše: Nikolina Metković

Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić u tom dopisu gradonačelnika Mata Frankovića upozorava kako se „sukladno Zakonu o radu, naknada plaće, kao i dodatak na radni staž, uvijek obračunavaju prema prosjeku plaće od zadnja tri mjeseca u koji ulaze i svi dodaci na plaću koje je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca, pa tako i dodatak na radni staž”. Stoga je, upozorava Radničko vijeće, „upitna odredba prema kojoj se za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine, radnicima neće obračunavati dodatak na radni staž već će svi imati jednaku naknadu”, a što, navodi Klaić, „upućuje na diskriminaciju starijih radnika”.

Kako je u korona krizi poslovanje Libertasa reducirano, tako su i smanjene potrebe za radnicima. No, otkaz nije dobio još nitko nego je dio radnika na počeku. Iz Radničkog vijeća navode kako „Zakon o radu ne određuje koji radnici će raditi a koji ne pa su moguće svakakve kombinacije, odnosno moguće je da radnik koji je po ugovoru o radu zaposlen na neodređeno vrijeme i radi u Libertasu već 20 godina, bude poslan kući, a da na tom istom radnom mjestu radi radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, ili koji se tek zaposlio, što je čista diskriminacija i nije u skladu sa Zakonom”.

libertas30092020 4

Klaić predlaže da se, umjesto „po modelu ovaj mi se radnik sviđa, a ovaj ne”, prednost da starijim radnicima te točno zna o kojim se radnim mjestima radi i na koji način će se obavljati posao, a što bi, naveo je, „trebalo dopuniti i precizirati kako bi u Pravilniku o radu, tako i u dodatku Kolektivnog ugovora”.

Između ostalog, Klaić u dopisu Frankoviću navodi kako „Radničko vijeće već dugo vremena nema izvješće od Uprave koje je do kraja prošle godine bilo redovno i iscrpno dostavljano” i traži da im se što prije dostavi kako „Uprava ne bi imala problema sa zakonom”. Traži i „detaljni prikaz o prihodu i rashodu za srpanj i kolovoz sa usporedbom za iste mjesece prošle godine te koliki je ukupni iznos subvencija države za navedeni mjesec”.

„U slučaju promjene dostavljenog prijedloga i u slučaju da sindikat potpiše navedene izmjene kolektivnog ugovora bez provedenog referenduma i detaljnog pojašnjenja na koji način i koji radnici će bit poslani kući, Radničko vijeće će bit primorano pozvati inspektora rada da utvrdi zakonske okvire za sve navedeno, kako za naredni period, tako i za protekle mjesece.” - navodi u dopisu gradonačelniku Matu Frankoviću predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Ivo Klaić.

Poslovanje Libertasa, čiji autobusi tri mjeseca zbog mjera i lockdowna nisu smjeli prevoziti putnike, ozbiljno je ugroženo, tvrtka trpi ogromne financijske gubitke. Promet tog društva u prvih osam mjeseci ove godine sveden je na 35 posto lanjskog prometa. Kako je reduciran broj autobusnih linija, tako je reduciran i broj radnika koji rade dok je drugi dio na počeku. Dijelu radnika plaće su smanjene za 10 posto dok drugi dio radnika plaće prima iz mjera koje je donijela Vlada.

Kako bi se prevladala kriza i očuvala radna mjesta u toj gradskoj tvrtki duge tradicije, gradonačelnik se s Upravom i predstavnicima dvaju sindikata u Libertasu nekoliko puta sastao s ciljem postizanja dogovora.

Da je stanje u Libertasu financijski iznimno teško, nakon nedavnog sastanka sa sidnikatima i Upravom, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr i sam gradonačelnik Franković te rekao kako je predstavnicima sindikata ponuđeno nastavljanje programa smanjenje plaća prema kojim je ona svima koji rade umanjena za 10 posto, dok bi za one koji ne rade iznos plaće do kraja godine bio fiksan, odnosno iznosio bi 4 000 kuna.

Franković je tada naglasio kako je osnovni cilj i Grada i Uprave očuvati radna mjesta te na pitanje što misli o najavi sindikata da među članstvom provede referendum na kojem bi se izjasnili o iznosima plaća, odgovorio je kako je taj postupak korektan, kao što je korektan i njegov prijedlog o iznosima plaća. Rekao je tada Franković i kako će se iznosi otpremnina onima koji idu u mirovinu, a posebno radnicima koji su u Libertasu odradili puni radni staž, ipak nešto korigirati, u odnosu na prvotne iznose otpremnina koje je nudila Uprava.

libertas30092020 2

Da se rasprava o poslovanju Libertasa za 2019., a u sklopu koje su vijećnici s direktorom tog društva Antom Vojvodićem i gradonačelnikom Mato Frankovićem mogli razgovarati i o uvjetima poslovanja Libertasa u ovom aktualnom trenutku, nije banalizirala na samom početku pitanjem vijećnice SDP-a Tatjane Šimac Bonačić zašto su pojedine autobusne linije ukinute i da je većina vijećnika i među oporbenim i među vladajućima spremna normalno razgovarati i ekonomski pismena, možda bi se na protekloj sjednici Gradskog vijeća izrodilo neko konkretno rješenje za Libertas u trenutku ove velike ekonomske krize. No njih ni za financijsku sliku Libertasa kao ni za prava i budućnost 241 zaposlenog u toj gradskoj tvrtki zapravo nije ni briga. Njima je jedino važno da svi autobusi voze kao što su vozili do polovice ožujka, odnosno prije pandemije. Kako, nitko ne pita.

Libertas, koji je u 2019. prevezao 9,8 milijuna putnika i ostvario 89,4 milijuna kuna prihoda, u tekućoj godini dosegao je tek 35 posto prošlogodišnjeg prometa.

Slika tog društva je takva da ni u idealnoj 2019. nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One jesu u 2019. bile manje nego prethodnih godina, ali su i dalje iznosile visokih 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

Rashodi za plaće i dalje su previsoki te su u 2019. iznosili 42,4 milijuna kuna u koje je uračunat i isplaćeni višak radnih sati vozačima, u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna.

Libertas inače posluje pod rizikom tekuće likvidnosti, nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom.

libertas30092020 1

Libertas, iako tvrtka s dugom tradicijom, čiji su problemi počeli zamjenom zemljišta, odnosno vrijedne negdašnje Remize za puno manje vrijedno zemljište negdašnjeg GP-a u Komolcu, a za što nikad nitko nije odgovarao, zapravo je već odavno spreman za restrukturiranje. U Libertasu je već davno trebalo provesti dubinsku analizu poslovanja.

Da bi se Libertas doveo u red njegovu bilancu trebalo bi prvo izraditi bez „turizam efekta”, odnosno nužno je potrebno izračunati promet koji to društvo ostvaruje od svojih građana i žitelja na područjima susjednih općina koje opslužuje u normalnim uvjetima bez korone. Prihod koji ostvaruje od turista trebalo bi odvojeno analizirati.

Garniture koje su se u posljednjih 15-tak godina izmjenjivale u upravi Libertasa, probleme u ovom društvu nisu ni pokušavale riješiti već su se isključivo oslanjale na vladajuće garniture, a oni na vlasti često poslovanje neke tvrtke podređuju svojim političkim ciljevima.

Libertas jest tvrtka koja je kao javni prijevoznik zapravo servis građana, no to ne znači da ne treba ostvarivati dobit, biti likvidna i stabilna i ovisiti o gradskim subvencijama, koje, sad se to najbolje vidi, mogu i izostati, ukoliko gradska uprava nije odgovorna, a takve su bile sve prethodne jer kad se zbroje i oduzmu sve Libertasove brojke s pravom se postavlja pitanje treba li tvrtka koja ne može poslovati bez subvencija i minusa po tekućem računu, gotovo cijeli prosinac autobusima koji prometuju prema Pilama, građane voziti besplatno da bi se netko mogao hvaliti kako je Stradun za Zimskog festivala pun ljudi.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020