Prikazujem sadržaj po oznakama: kanalizacija

Dubrovčani se izgleda ove godine uopće ne kupaju, u moru, iako se neki ne kupaju ni doma, što se najbolje osjeti u autobusima javnog gradskog prijevoza, jer je more navodno opasno po život i nije to više ono čisto, bistro more u kojem smo se kao do jučer kupali. Danas, okupate li se npr. u Šulića ili na Dančama ne gine vam ležanje na infektologiji i to u bolnici za koju se, s obzirom na nedostatak doktorskog kadra, u šali kaže da čovjek uđe okomito, a izađe vodoravno. Nekima to baš i nije šaljivo, kao što nisu šaljive ni te silne objave o nezapamćenom onečišćenju mora u Dubrovniku, pa je ta „alarmantna” situacija pošla toliko daleko da su i strani mediji počeli upozoravati na šporko more i boleštine koje prijete odluči li se tko za odmor u Dubrovniku.

Tako je to kad se puno kaki, sve te fekalije moraju negdje izaći, ali para mi se da se više kaki po Facebooku i po medijima nego u zahode, a kako me pamćenje još uvijek dobro služi, sjetih se eto kako me mater, u ona doba kad su djeca još uvijek odrastala kao djeca, pa smo na kupanje išli i sami, vazda npr. upozoravala da ne idem na Banje – da se ne infetam. Kako mene moja, tako i ostalu djecu njihove matere, meni je 45, pa računajte kad su nas to matere upozoravale da radi šporkece ne idemo na određene plaže, u ona doba kad je more bilo kao čisto i bistro. Što se Banja tiče, one su doduše uvijek bile pune, jer što su stranci znali da pedeset metara dalje izvire kanala, a Banje su vazda bile Banje, mutno u plićaku, pa pogađaj je li od silne čeljadi ili od kanale i druge hale.

Zato smo se mi sa Svete Marije točali na Buži, gornjoj, prvoj, a vi iz Karmena ne čitajte dalje ako vam smeta što je prva. Točali bi se dakle kad ne bi plutala govna i šporkeca, a plutalo je nešto svaki dan, ovisno kurentu, ili hala ili kanala, ali nas matere nisu upozoravale da ne idemo na Bužu, jer to su ipak bila naša, domaća, svetomarijaška govna. Ova stranjska danas više smrde i opasnija su, puna boleština, naša govna bila su purificirana pa smo se mogli kupati u njima, ako bi bili nestrpljivi da pričekamo da ih more odnose dalje, ovisno o kurentu, Karmenašima i Porporelašima ili Pilarima koji su se kupali u Šulića i na Kolorini, a imali su i oni svoja govna koja su slali nama na Bužu. U Pilama se, fala Bogu nitko nije kupao, a pogodite zašto, vjerojatno zato što je sve bilo čisto i bistro.

E, a u Šulića kao dijete, u ona doba kad su naše plaže bile čiste nisam bio nešto raspoložen hodit, jer je Šulić bio više za ljubitelje katrana, ali bi se znali zaputiti s Buže na drugu bandu, plivajući prema Banjama, onim Banjama na koje su nas majke upozoravale kao Josip Broz pionire na domaće izdajnike i unutrašnje neprijatelje. Usput bi preplivali preko nekoliko kanalizacijskih ispusta, a na Porporeli izašli vanka da zaobiđemo more između Kaša i Porta, pa preko catare, bosi, što i nije bilo baš moguće, pa bi opet finuli u giblinu što je bio bolji izbor od opekotina na tabanima, makar taman u Kapetaniji iz Labirint bara potekla mješavina guz papira i onog što je prethodilo guz papiru.

Okupat se u giblinu nije bio dakle izbor, nego nužnost na putu do Banja preko Porta, Posata i Komarde, pa smo zato valjda one što su se kupali na Komardi gledali kao bjegunce s psihijatarskog odjela, jer ako smo mi morali skakati u more s catare, oni su imali izbor - ne kupati se u govnima na Komardi, ali su se isto kupali i ništa im nije smetalo niti im se što dogodilo.

Zato danas svakome smeta hala u moru i svi se nešto kao razboljevaju, jer nije više čisto i bistro kako je nekada, kako vidimo, bilo, pa ni na Dančama, Bellevueu i Libertasu gdje kurenti i valovi nikad prije nisu nanosili nakupine hale u onu uvalu između ta tri kupališta. E, tako je nekad bilo - kad bi se gađali avionima - kako na plažama oko Grada tako i na drugima, od Lapada do Orsule, gdje se i smeće iskrcavalo, Župe dubrovačke, Orašca i Elafita, sjevernije i južnije, ma gdje god prst stavite u more.

I eto, nakon što smo se desetljećima kupali u vlastitim fekalijama koje su izvirale na svakom koraku i nakupinama hale pazeći po spjađama da šugamane ne maćamo katranom, danas, kad je broj direktnih ispusta kanalizacije u more blizu plaža smanjen, a katran na dubrovačkom području puno rjeđa pojava, dok se u Portu čak može vidjeti i dno, danas kad nema više ni slavnog Radeljevića da kurenti iznose sav onaj smrad dalje prema plažama, problem je i diže se panika kad doplutaju tri brabonjka, pa uslijede upozorenja Zavoda za javno zdravstvo s kojima i inače možemo svi zajedno obrisati stražnjicu, jer je riječ o čistoj smijuriji.

Naime, kako drukčije nazvati nego smijurijom izvještaje o mjerenju kakvoće mora, koji se daju svako sedam dana dok se situacija u moru može i mijenja svakih par sati, a koje, kao kakav – takav pregled situacije, objavljuju svi mediji, uključujući i Dubrovnikpress.hr. A koliko su ti izvještaji realni pokazuje baš nedavna objava na portalu Dubrovnikpress.hr kako danima u isto vrijeme svakog dana poslijepodne na plaži u Lozici doplutaju fekalije, ali, gle čuda, u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Lozica nije bila na popisu plaža gdje je čistoća mora nezadovoljavajuća. Jbga, ne plutaju govna u radno vrijeme za uzimanje uzorka. Realno, izmjeriti pravo stanje kakvoće mora na stotinu i nešto plaža na kojima se uzimaju uzorci skoro je pa nemoguće, osim ako djelatnici ZZJZ-a neće „kišat” na svakoj od tih sto i kusur plaža svaki dan po cijele dane.

Jednako tako ako smo realni, kazat ćemo da u priobalnom pojasu danas, barem što se kanalizacije tiče, ako već nije bolje, a ono, situacija sasvim sigurno nije gora nego što je bila prije 10 ili 40 godina. Gori su jedino ljudi kojima i dlaka na onoj stvari smeta ili možda nisu gori, već samo prije 40 godina nije bilo Facebooka da se po njemu kaki više nego u more i diže panika, niti je bilo javnih objava mjerenja kakvoće mora koje skoro pa ničem ne služe, ako se uopće „kakvoća mora za kupanje” i mjerila, pa se čeljad manje i opterećivala, a više bezbrižno kupala puštajući govna da ih more nosi.

Svaki dan, odnosno svako poslijepodne između 16 i 17 sati u moru na plaži u Lozici dopluta šporkeca, najvjerojatnije fekalije, upozoravaju čitatelji Dubrovnikpressa. To se događa posljednjih dana, a o svemu su obaviješteni nadležni te se očekuje da će Vodovod utvrditi uzrok ovog problema.

Do tada, bez obzira na nedavno izvješće Zavoda za javno zdravstvo kako je more na svim plažama odgovarajuće za kupanje, budite oprezni ukoliko namjeravate ići na kupanje u Lozicu.

D.M.

Vodovod Dubrovnik objavio je natječaj za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici, Malom Zatonu i Orašcu. U sklopu ovog 60 milijuna kuna vrijednog projekta izgradit će se više od 28 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje na području ovih naselja, kao i potrebni pripadajući objekti i priključci.

Realizacijom ovog projekta dijelovi Grada od Mokošice do Orašca napokon dobivaju kanalizacijsku mrežu.

Tako će biti izgrađeno ili rekonstruirano 10,7 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda različitih profila, 17,6 kilometara mreže odvodnje, dvije kanalizacijske crpne stanice te više od 350 vodoopskrbnih kućnih priključaka s priključnim vodovima.

Za sve dijelove ovog projekta, koji je podijeljen u dvije grupe: izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje Mokošica, Štikovica i Mali Zaton te izgradnju sustava Orašac, Vodovod je već ishodio građevinske dozvole. U sklopu prve grupe tako će biti izgrađen sustav kanalizacije i vodoopskrbe Stara Mokošica, sustavi kanalizacije Štikovica i Mali Zaton te vodoopskrbe Štikovica i CS Palata 2 do CS Štikovica, dok se druga grupa sastoji od sustava vodoopskrbe VS Orašac – VS Zaton i sustava kanalizacije Orašac.

Očekivano vrijeme početka radova je po završetku ovogodišnje turističke sezone, dok se dovršetak svih radova očekuje krajem 2022. godine.

Veći dio projekata koji se planiraju realizirati ovom investicijom sastavni su dio Aglomeracije Dubrovnik i predstavljaju razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnika te će se sredstva za njih osigurati iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.

DPP

Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika izdao je 15. travnja lokacijsku dozvolu za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Koločep. Investitor je Vodovod Dubrovnik, a nakon ishođenja dozvole, pristupilo se izradi glavnog projekta. Procijenjena vrijednost investicije je 12 milijuna kuna.

Projekt će obuhvatiti izgradnju 3,5 kilometara gravitacijskih kanala, 1,5 kilometara tlačnih cjevovoda, tri crpne stanice, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta. Trenutno na Koločepu ne postoji kanalizacijska mreža, već se sva odvodnja otpadnih voda svodi na individualne crne i septičke jame te nekoliko direktnih ispusta u more. Predviđa se izgradnja jedinstvenog kanalizacijskog sustava koji bi bio zajednički za naselja Donje i Gornje Čelo.

Projekt kanalizacijskog sustava Koločepa treće je u nizu ulaganja u komunalnu infrastrukturu Elafita, nakon ranije dobivenih dozvola za sustav Lopuda i Suđurđa, a očekuju se još i dozvola za Luku Šipansku. Izgradnja kanalizacijske mreže na Elafitima jedan je od najznačajnijih investicija u razvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Dubrovnika i važan preduvjet razvoja ovog područja.

DPP