Prikazujem sadržaj po oznakama: klimatske promjene

Diljem Europe, pa tako i na jugu Hrvatske do kraja 21. stoljeća doći će do evidentnih promjena u temperaturi zraka, količini padalina i srednjoj razini mora. Na temelju podataka Portala znanja o klimatskim promjenama Svjetske banke (Climate Change Knowledge Portal - CCKP) očekuje se da će Hrvatska postati toplija i podložnija sušama, osobito ljeti. Predviđa se povećanje temperature i smanjena dostupnost vode diljem Hrvatske tijekom ovog stoljeća. Ovi podaci objavljeni su u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi DUNEA-e.

Trendovi temperature pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj, s višim temperaturama na kopnu nego u primorju ili dalmatinskom području. Očekuje se najveći stupanj promjena u vrijednostima maksimalne temperature. Analiza podataka CCKP za scenarije visokih razina emisije pokazuje da bi se prosječne mjesečne promjene temperature mogle povećavati za 1,36°C do 2030 - ih te i za više od 4°C do 2090-ih. Temperaturni trendovi značajno će se povećati u ljetnim mjesecima, kao i u zimskim i proljetnim sezonama. Najveći porast minimalne temperature predviđa se sredinom stoljeća. Specifična „nove žarišta“ su u sjevernim i zapadnim područjima Hrvatske, sjevernim krajevima u Gorskom kotaru i istočnom dijelu Like tijekom zimskih mjeseci.

Obalna područja doživjet će najveću promjenu tijekom ljetnih sezona. U svim scenarijima, temperature u Hrvatskoj nastavljaju rasti do kraja stoljeća. Tijekom sezonskog ciklusa, porast temperature će se osjetiti od travnja do lipnja te ponovno u rujnu i listopadu. Povećana vrućina i ekstremni toplinski uvjeti rezultirat će značajnim implikacijama za javnost, poljoprivredni sektor i vodne resurse.

Kako je opisano u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi predviđa se porast temperature zraka u Europi i za 4,1 do 8,5°C za razdoblja od 2071. do 2100. godine u odnosu na razdoblje 1981. - 2010.

Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu – DHMZ, očekivani porast temperatura zraka u Hrvatskoj do 2040. je do 0,6°C za zimsko i do 1°C za ljetno razdoblje. U razdoblju 2041. - 2070. očekivani porast prizemne temperature zraka u Hrvatskoj je do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu za zimsko razdoblje, te do 2,4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a do 3°C u priobalju za ljetno razdoblje.

Modeli Europske agenicije za okoliš - EEA predviđaju povećanje godišnje količine oborina u velikim dijelovima srednje i sjeverne Europe do oko 30 posto i smanjenje u južnoj Europi do 40 posto u uspoređujući razdoblja od 1971. do 2000. sa 2071. do 2100. godine. Ljeti se smanjenje padalina proteže prema sjeveru. Na temelju regionalnog klimatskog modela DHMZ-a, promjene količine oborina u bliskoj budućnosti do 2040. godine vrlo su male i variraju ovisno o godišnjem dobu. Najveća promjena količine padalina može se očekivati na Jadranu u jesen uz smanjenje količine oborine od najviše cca 45-50 mm. U drugom razdoblju od 2041. do 2070. promjena količine oborina u gorskoj Hrvatskoj i u priobalju doseći će vrijednost od 45 - 50 mm.
Na temelju EEA, globalna srednja razina mora povećat će se za 0,28 - 0,55 m do 2100. godine, u odnosu na prosjek perioda 1995. - 2014. godine. Projekcija porasta razine mora tijekom 21. stoljeća na području Hrvatske iznosit će 0,4 do 0,5 m. Srednja razina mora u srednjem i južnom Jadranu povećat će se za oko 40 cm tijekom sljedećih sto godina, što je u skladu s IPCC i EEA prognozama.

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka. Srednja godišnja temperatura nad europskim kopnenim područjima u posljednjem desetljeću bila je između 1,94 i 2,01°C veća nego u predindustrijskom razdoblju. Godina 2020. bila je najtoplija godina u Europi od početka instrumentalne evidencije prema svim korištenim skupovima podataka, s rasponom anomalije između 2,51°C i 2,74°C iznad predindustrijskih razina. Posebno visoko povećanje srednje temperature zraka uočeno je u istočnoj Europi, Skandinaviji i na istočnom dijelu Pirinejskog poluotoka. Najviša razina zatopljenja predviđa se u sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Skandinaviji i kopnenim područjima mediteranskih zemalja, dok se najmanje zatopljenje očekuje u zapadnoj Europi, posebice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, zapadnoj Francuskoj, zemljama Beneluksa i Danskoj.

Prema rezultatima talijanskog RegCM-a za područje Hrvatske predviđa se povećanje temperature zraka u svim razdobljima i sezonama. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti nego. U razdoblju do 2040. godine na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C . U drugom razdoblju buduće klime od 2041. do 2070. Godine očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1,6 °C na jugu, a ljeti do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 °C u priobalnom pojasu.

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 10 Siječanj 2022 02:35

Ekstremni toplinski prosjek čeka nas svake druge godine

Gotovo svaka zemlja mogla bi do 2030. doživjeti ekstremno vruće godine svake druge godine, prema novom istraživanju od četvrtka koje naglašava ogroman doprinos najvećih svjetskih zagađivača klimatskim promjenama.

Studija, koja je izradila modele, kombinirala je podatke o dosadašnjim emisijama i obećanjima pet najvećih zagađivača - Kine, SAD-a, Europske unije, Indije i Rusije, danima prije klimatskog summita COP26 za smanjenje zagađivanja kako bi se napravila predviđanja zatopljenja po regijama do 2030. godine.

Znanstvenici su otkrili kako se očekuje da će 92 posto od 165 proučavanih zemalja doživjeti svake dvije godine ekstremno visoke godišnje temperature, definirane kao iznimno topla godina koja se dogodila jednom u stotinu godina u predindustrijskoj eri.

Alexander Nauels iz Climate Analytics, koji je koautor studije objavljene u časopisu Communications Earth and Environment, rekao je da je to samo po sebi "vrlo upečatljivo".

"To samo pokazuje koliko je hitno i kako idemo u svijet koji je mnogo topliji za sve", rekao je za AFP.

Kako bi utvrdili razmjere doprinosa pet najvećih svjetskih zagađivača autori su pogledali kakva bi bila slika bez njihovih emisija od 1991., kada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prvi upozorio vlade na klimatske promjene, kao posljedicu djelovanja čovjeka.

Otkrili su da bi se udio zemalja pogođenih ekstremno vrućim godinama smanjio na oko 46 posto.

Voditeljica istraživanja Lea Beusch, s Instituta za znanost o atmosferi i klimi na sveučilištu ETH u Zürichu, rekla je da je studija pronašla "jasan otisak" djelovanja najvećih zagađivača na regionalnoj razini.

"Mislim da je to vrlo važno, jer obično govorimo o apstraktnim količinama emisija, ili globalnim temperaturama, za koje znamo, ali ne možemo baš osjetiti", rekla je.

"Regionalne klimatske promjene mnogo su bliže onome što ćemo doživjeti - doživjet ćemo ovo zagrijavanje u našoj zemlji i ovu sve veću učestalost ekstremno vrućih godina."

Znanstvenici su pronašli najveći utjecaj, u smislu učestalosti ekstremno vrućih godina, u tropskoj Africi.

"Budući da je ovo regija koja tradicionalno ima prilično nisku temperaturnu varijabilnost iz godine u godinu, čak ju i umjereno zagrijavanje koje će doživjeti, u usporedbi s drugim regijama, doista izbacuje iz poznatih klimatskih okvira", rekla je.

No, dodala je da je najveći ukupni porast temperature u sjevernim područjima visoke geografske širine, koja se zagrijavaju brže od tropskih.

Autori su naglasili da bi se predviđanje učestalosti ekstremnih godina moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja.

Prema sadašnjim planovima, emisije bi se povećale za 13,7 posto do 2030., prema UNFCCC tijelu za klimatske promjene, kada se moraju smanjiti za otprilike polovicu kako bi granica zagrijavanja iz Pariškog sporazuma od 1,5 C bila ostvariva.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019