Prikazujem sadržaj po oznakama: konavle

Tijekom posljednjih nekoliko dana policijski službenici Policijske postaje Ston i Postaje granične policije Gruda pretragama dviju obiteljskih kuća pronašli su više zasađenih sadnica indijske konoplje i opremu koja služi za njezin uzgoj.

Pretrage su obavljene temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku. U prvom je slučaju 2. lipnja, u obiteljskoj kući na Pelješcu, pronađeno 19 stabljika indijske konoplje tipa Cannabis sativa, zasađene u posudama u prostoriji obiteljske kuće u kojoj je improvizirano i svjetlo s tri spojene žarulje. Kod korisnika kuće, 42-godišnjaka, pronađeno je i šest paketića marihuane.

Drugom pretragom obiteljske kuće u Konavlima, koja je obavljena 4. lipnja, u jednoj od soba pronađene su dvije zasađene stabljike indijske konoplje, a u vrtu kuće još osam stabljika. U kući je također pronađen šator za uzgajanje biljaka, ventilator, halogeni reflektor i metalna palica. Osim toga, kod 41-godišnjeg korisnika kuće pronađena i manja količina kokaina.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama 41-godišnjak i 42-godišnjak su pritvoreni.

dpp

Kako pokazuju nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o upisanim studentima iz gradova i općina u akademskoj godini 2021./2022. Općina Konavle je na osmom mjestu po broju upisanih studenata u prošloj akademskoj godini, a odmah za njom je na devetom mjestu Župa dubrovačka. To su ujedno, objavili su iz Općine Konavle jedine dvije općine uz Dubrovačko – neretvanske županije koje su se našle na listi deset općina s najviše upisanih studenata.

Najveći broj upisanih studenata u akademskoj godini 2021./2022. došlo je iz Viškova, 530, iz Podstrane 456, Brdovca 44, Matulja 386, Čepina 375, Nedelišća 366, Ivankova 314, Konavala 306, Župe dubrovačke 302 i Bistre 262.

dpp

Najveća novčana kazna na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan je u iznosu od 1.710 eura izrečena 56 - godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je 18. svibnja izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na Grudi.

„Utvrđeno je da je vozač upravljao vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1.81 g/kg. Vozač je prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.” - navodi policija u priopćenju.

dpp

Nakon što su trojica Albanaca, državljana Kosova (stari 40, 31 i 29 godina) pokušala u petak navečer ukrasti automobil na području Konavala bio je dovoljan tek sat vremena da ih policija, nakon neuspješne krađe, pronađe i uhiti, a „krunski dokaz” da se radi baš o tom trojcu bile su, neslužbeno doznajemo informaciju na razini scenarija kakve crne komedije – dva, tri broja veće cipele na jednom od uhićenih.

Uglavnom, nesretnom 51-godišnjem Konavljaninu još nesretnija trojica Albanaca iz dvorišta su odgurala automobil koji je bio nezaključan, prethodno obivši kontakt bravu na volanu. Uz to su probušili gume na ostala dva automobila koja su se nalazila u dvorištu kako vlasnik ne bi krenuo za njima. No, on ih je zatekao kako guraju automobil te povikao, oni su pobjegli, a on slučaj prijavio policiji.

Policajci Postaje granične policije Gruda ubrzo su, u roku od sat vremena i našli dvojicu osumnjičenih, a trećeg sat vremena iza.

„Nakon dovođenja u prostorije policije, nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da se radi o državljanima Kosova u dobi od 40, 31 i 29 godina koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, nakon čega su imali namjeru otuđiti spomenuto vozilo i njime se prevesti na zapadni dio Hrvatske.” - piše u izvještaju PU dubrovačko – neretvanske.

No, zanimljivo je kako je dokazano da se radi o osobama koje su pokušale ukrasti automobil. Naime, vlasnik automobila na nogama jednog od njih prepoznao je – svoje cipele, koje su također bile u dvorištu te su ukradene pri pokušaju krađe automobila. Nemamo informaciju je li vlasnik od Albanca preuzeo cipele koje su mu inače bile i za par brojeva velike. Uglavnom, Albanci su uhićeni i prepraćeni u zatvor.

Prijedlog odluke o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti linijskog prijevoza prva je od deset točaka dnevnoga reda sjednice Općinskog vijeća Općine Konavle koja će se održati u srijedu. Konavle će se naime s još četiri općine i Gradom Dubrovnikom funkcionalno spojiti u organiziranju linijskog prijevoza koji će obavljati Libertas. Sporazum s Libertasom nakon što ga ovlasti Vijeće, potpisat će konavoski načelnik Božo Lasić.

Nakon što općinsko vijeće usvoji prijedlog odluke o zajedničkom obavljanju knjižničarske djelatnosti, Dubrovačke knjižnice obavljat će tu djelatnost i na području općina Konavle.

Na dnevnom redu sjednice su i izmjene odluke o komunalnom doprinosu te komunalnim djelatnostima na području Općine te prijedlog Ugovora o financiranju i gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture - Marina Cavtat & Resort d.o.o.

Vijeće će donijeti i odluke o visini zakupnine za korištenje javnih površina na području Općine Konavle. Javne površine podijeljene su u dvije zone – prvu zonu stare jezgre Cavtata te području oko autobusnog kolodvora te drugu zonu, koja obuhvaća ostalo područje Konavala. Zakupnina za korištenje javnih površina za postavljanje kioska u kojima se prodaju prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, te pružaju jednostavne ugostiteljske usluge, mjesečno iznosi 660 eura u prvoj te 400 eura u drugoj zoni. Iznos zakupnina za korištenje javnih površina za postavljanje stolova, stolica, klupa i vitrina ispred ugostiteljskih objekata mjesečno po m2 u prvoj zoni iznosi osam eura, a u drugoj 6,75 eura. U slučaju da je ugostiteljski objekt otvoren i da posluje najmanje deset mjeseci u kalendarskoj godini, mjesečna zakupnina po metru kvadratnom javne površine od 1. siječnja do 1. svibnja te od 1. studenog do 31. prosinca kalendarske godine u prvoj zoni iznosi četiri, a u drugoj dva eura.

Zakupnina za korištenje javnih površina za postavljanje štandova, banaka, stolića i stalaka za prodaju neprehrambenih proizvoda, poglavito autohtonih hrvatskih suvenira, razglednica, publikacija, rukotvorina, umjetničkog nakita i sl., te za izradu, izlaganje i prodaju umjetničkih slika u prvoj zoni iznosi 530, a u drugoj 250 eura mjesečno.

Kako dosadašnji iznosi nisu bili adekvatni, povećavaju se zakupnine za korištenje javnih površina za prodaju šumskih i ostalih proizvoda s i/ili ispred teretnih vozila i dnevno će iznositi 50 eura u prvoj i 25 eura u drugoj zoni. Zakupnina za korištenje javnih površina za organizaciju promotivnih akcija dnevno će iznositi 50 eura.

U povodu obilježavanja 27 godina od tragične nesreće američkog vojnog zrakoplova nadomak Dubrovnika, danas je u Memorijalnoj kući Ronald Brown u Dubrovniku održana komemoracija. U knjigu žalosti riječi sjećanja upisali su Amy Lillis, voditeljica Ureda za politička i gospodarska pitanja Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, zamjenik župana dubrovačko - neretvanskog Joško Cebalo, Mario Curić u ime Općine Konavle i Ivan Maslać u ime Zračne luke Dubrovnik.

- Zaista cijenim trud svih uključenih u obilježavanje sjećanja na ovu tragediju. To je i dokaz istinske predanosti daljnjem razvoju dobrih odnosa naše dvije zemlje. - kazala je u ovoj prigodi Amy Lillis iz američkog veleposlanstva.

Gradonačelnik Mato Franković prisjetio se što je za Hrvatsku tada značio dolazak američkog državnog tajnika.

- Tada je iznimno puno značio dolazak jedne ovako visoke delegacije u Republiku Hrvatsku, s obzirom da je to još bilo ratno vrijeme. Cilj tog dolaska bilo je jačanje odnosa između SAD-a i Hrvatske, kao i značajne investicije za poslijeratni razvoj Hrvatske, a danas, 27 godina kasnije, svjedočimo iznimno jakim vezama između dvije države i sve jačim investicijama u hrvatsko gospodarstvo. S dubokim poštovanjem prema gospodinu Ronaldu Brownu i njegovoj obitelji i prema obiteljima svih poginulih u ovoj tragičnoj nesreći, Grad Dubrovnik će se uvijek sjećati njih, kao i njihove želje da se što prije uspostavi mir i da se život u Hrvatskoj razvija onako kako se razvija danas. - rekao je gradonačelnik Franković.

Nakon komemoracije u Dubrovniku članovi delegacije, među kojima i gradski pročelnici Matilda Krile Prkoča i Dživo Brčić, na brdu sv. Ivan u Konavlima položili su vijence i svijeće na mjestu nesreće.

U padu zrakoplova na području brda Sv. Ivan, nedaleko od Zračne luke Dubrovnik, 3. travnja 1996. godine poginulo je 35 putnika i članova posade, među njima i tadašnji američki državni tajnik za trgovinu Ronald Brown.

dpp

Na području Općine Konavale krajem siječnja bilo je evidentirano 305 stanovnika s blokiranim računima. Prema podacima FINA-e njihova ukupna dugovanja su iznosila 3.347.665 eura.

Blokirani Konavljani su na dan 31. siječnja najviše dugovali takozvanim drugim vjerovnicima, a to su uglavnom telekomunikacijske kompanije, banke te kartičarske kuće i taj je dug iznosio 3.149.308 eura. Jedinicama lokalne samouprave, odnosno Općini i Dubrovačko – neretvanskoj županiji dugovali su 17.092 eura, dok je dug prema državi iznosio 181.265 eura.

Po broju građana s blokiranim računom Općina Konavle se nalazi na petom mjestu među gradovima i općinama iz Dubrovačko – neretvanske županije i to nakon Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Župe dubrovačke.

kšc

Jedna od manjih istarskih općina, Sveti Petar u šumi poznata je po proizvodnji suhomesnatih proizvoda. Njihove kobasice i pršuti poznati su izvan hrvatskih granice i ti su proizvodi priznati diljem Europe i svijeta.

Općinu Sveti Petar u šumi vodi načelnik Mario Bratulić, inače doktor znanosti iz područja biomedicine - veterinarsko javnog zdravstva i sigurnosti hrane te već duže vrijeme „pro bono” surađuje s nekoliko konavoskih OPG-ova kako bi im pomogao u pokretanju pogona za preradu suhomesnatih proizvoda.

Bratulić se u srijedu sastao s konavoskim kolegom Božom Lasićem. Inače te dvije općine su u listopadu 2020. godine potpisale Povelju o prijateljstvu. Načelnik Lasić mu se zahvalio na nesebičnom radu istaknuvši kako će na krajnjem jugu Hrvatske uvijek biti dobrodošao.

- Područje Svetog Petra u šumi ima uistinu dugu i kvalitetnu tradiciju proizvodnje kobasica i pršuta. Mario Bratulić, koji je i doktor znanosti i bavi se upravo tom tehnologijom i želi je pokazati i konavoskim OPG-ovcima, te ih uvesti u tu proizvodnju. Već je jedan OPG iz Ljute pred dobivanje certifikata za izradu tih suhomesnatih proizvoda. - rekao je konavoski načelnik Božo Lasić, dodajući kako se radi o uistinu izvanrednoj priči koja može doprinijeti i razvoju OPG-ova u Konavlima.

Diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u začetku su novi načini prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Proces se nešto sporije provodi na jugu Hrvatske. Jedna od jedinica lokalne samouprave koje su najdalje odmakle s novom organizacijom prikupljanja i otpada smeća svakako je i Općina Konavle. No, u provedbi projekta za uvođenje novog i kvalitetnijeg sustava po pitanju razdvajanja i zbrinjavanja otpada na području Konavala izgleda da su naišli na – nezainteresiranost Konavljana.

Naime, vrlo mali broj Konavljana se javio tvrtki Čistoća i zelenilo Konavle za preuzimanje spremnika koji bi trebali biti „na kućnom pragu“. Iz konavoske komunalne tvrtke obavještavaju korisnike kako nastavljaju s podjelom spremnika na kućni prag, sukladno odluci o načinu prikupljanja otpada na području Općine Konavle.

„S obzirom na to da jako nizak broj korisnika koji su se prijavili za spremnike molimo neprijavljene da se što prije očituju te da se prijavnicom definiraju veličine spremnika koje žele zadužiti.“ – stoji u obavijesti iz konavoske komunalne tvrtke koja kreće s uklanjanjem spremnika s javnih površina.

Kako smo već pisali konavoski komunalci već su podijelili oko 1.200 čipiranih kanti za otpatke za 400 korisnika, a planiraju za još 700 korisnika osigurati 2.100 kanti i to kapaciteta od 60, 120 i 240 litara.

Direktor tvrke Čistoća i zelenilo Konavle Pavo Arbulić u rujnu nam je rekao kako će se kante za miješani komunalni otpad podijeliti i po ostalim kućama po Konavlima. On je tada najavio kako će odvoz kanti biti s kućnog praga, ali će u Cavtatu, na Obodu i Zvekovici ipak morati staviti polupodzemne kontejnere, kako bi sve izgledalo urednije kao što je slučaj s već postavljenim spremnicima u staroj gradskoj jezgri i pored OŠ Cavtat.

Sada iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle ističu kako prvi korak provedbe novog načina prikupljanja otpada kreće iz smjera Zvekovice prema Banima. Konavoski komunalci najprije će maknuti spremnike za smeće na javnim površinama u selima Uskoplje i Gabrili.

„Kako se korisnici usklade nastavit će se širiti novi način odvoza. Plan je do Uskrsa pokriti cjelokupno područje Gornje Bande Konavala, uključujući i korisnike u Konavoskom polju.“ – ističu iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle napominjući kako će određene promjene nastupiti po pitanju odvoza za Močiće, gdje će se promijeniti raspored odvoza reciklažnog otpada, dok miješani komunalni otpad ostaje na istom rasporedu.

„Ponavljamo, svi korisnici neka se što prije prijave kako bi se mogli preuzeti spremnici te komposter, jer će ČIZK u narednim tjednima eliminirati spremnike sa svih javnih površina ostalih sela.“ – poručuju iz konavoskog komunalnog poduzeća.

Ususret svetom Vlahu u Zavičajnom muzeju Konavala Antonia Rusković Radonić održala je pregledno izlaganje o Konavljanima u sklopu procesije sv. Vlaha nekad i danas.

- Festa sv. Vlaha jedina je festa koju Konavljani slave izvan Konavala. Festa je utemeljena nakon što je u 10. stoljeću sveti Vlaho proglašen zaštitnikom Grada, a odvija se preko tisuću godina te je kao takva od 2009. pod zaštitom UNESCO-a. Narodne nošnje su njezin neizostavan dio, što je vidljivo iz Rješenja o zaštiti nematerijalnog dobra te iz arhivskih priloga, fotodokumentacije i umjetničkih prikaza. Narodne nošnje u ovome kontekstu bila su odijela stanovništva Republike, potvrda prisutnosti na danu velikoga parca, kao i na sveukupnim Vlasićima. Konavoke i Konavljane putem vrela pratimo u Festi nekoliko prošlih stoljeća, no kako je i u kojem obujmu sudjelovanje ljudi iz Konavala u gradu bilo, pitanje je za neka buduća istraživanja. Isprava u kojoj se utvrđuje „Sloboda sv. Vlaha" (Franchisia Sancti Blasii) iz 3. veljače 1190. godine dozvoljava svima, dužnicima, bjeguncima, zločincima, tri dana prije i tri dana poslije svetog Vlaha da borave u Gradu, svi su tih dana oslobođeni progona. Istovremeno ova Festa na istom mjestu okuplja sve društvene slojeve, crkvene dostojanstvenike, državne službe, patricijat, gradske bratovštine, seoska bratstva, pomorce, žene, sav puk grada i okolice. - kazala je Rusković Radonić.

Ističući nadalje kako su su Konavle ušle u sastav Republike početkom 15. stoljeća ona kaće kako „ostaje za doznati jesu li ljudi s našeg područja u nekom drugom obliku sudjelovali u Festi i prije nego su Konavle ušle u sastav Republike”.

- Početkom 15. stoljeća utemeljena je tradicija Kandelore, odnosno otvaranja Feste koja također u svom sastavu sadrži narodne nošnje kao dio ceremonije. U kontekstu konavoske narodne nošnje upravo Kandelora i Festa čine veliku razliku. Naime, Kandelora je rezervirana za oblačenje gradskih djevojaka i djevojčica u konavosku robu. Običaj je to kojem svjedočimo zasigurno posljednjih 100 godina. Djevojke i djevojčice uvijek će na Kandelori biti obučene samo u košulje te će sudjelovati u prinosu darova zemlje i otpuštanju golubica. Tim djevojčicama sv. Vlaho postaje jedini dan u godini kad se oblače u konavosku robu, premda ne moraju nikako biti povezane s Konavlima. S druge pak strane, u procesiji sv. Vlaha sudjeluju Konavljani u svom svečanom, najsvečanijem ruhu. Ovisno o vremenu o kojem govorimo svečano je ruho mogla biti svečana konavoska nošnja, civilno svečano odijelo ili pak praksa novog starog kojoj svjedočimo posljednjih tridesetak godina. - kazala je Antonia Rusković Radonić, te naglasila:

- Upravo novo staro izaziva tolike prijepore i rasprave što je upravo, a što nije, kako treba, a kako se ne treba oblačiti. Otvaraju se pitanja oblačenja male djece, beba, dječaka, momaka i odraslih. Javljaju se pitanja o pravilnim vezivanjima pasova i kurđelica, pravilnim i nepravilnim dužinama odijela, pitanja o lažnom sjaju replika starinskih odijela, a najviše o pitanju oglavlja ženskih nošnji. Naime, konavoska nošnja vrlo je informativna te svojim cijelim sastavom govori o statusu, dobi i običajnom obliku žene koja je obučena. Konavljani su još uvijek osjetljivi na izbor oglavlja prilikom oblačenja u procesiji zbog statusne određenosti koje oglavlje ima. Upravo na ovu temu pokrenula se i rasprava koja na kraju nije dala zaključak. Novo staro oblačenje vrlo teško može zadovoljiti standard koji očekujemo od obučenog stanovnika Konavala iz 1890., 1920., 1930., 1950. ili 1970., a istovremeno znajući da se svi navedeni međusobno donekle razlikuju. Nošnja je živo biće koje se mijenja u svojim površnostima, pojavnostima, dok elementarni dijelovi ostaju nepromijenjeni. Ti elementarni dijelovi imaju svoja pravila koja su ista u svim razdobljima, a očituju se u izboru slojeva donjih i gornjih odijela i dozvole da se određeni dijelovi nošnje nose u određenoj životnoj dobi. Uz to, Konavlima je „uprav" ono na što se najviše energije usmjerilo, što je najbolje utijano, najčuvanije, najšesnije jer ipak je za parca. Svatko nosi ono što ima, a tko nema staro, ima ljubav i želju koja sjaji iz svih nepravilnosti koje primjećuju rođeni Konavljani, KUD-ovi i struka. Za novo staro to je otprilike dovoljno, a sve ostalo je jedna velika slika ponosa i ljubavi prema precima i baštini koja ne umire i kad je na smrt osuđena. - riječi su ravnateljice Muzeja i galerija Konavala Antonie Rusković Radonić.

U sljedeću srijedu, 8. veljače u 18 sati u Zavičajnom muzeju Konavala nastavak je razvijanja teme o oblačenju konavoske nošnje pod naslovom „Konavoska nošnja u perspektivi Jelke Miš”.