Prikazujem sadržaj po oznakama: konverzija

Dok premijer Andrej Plenković i ministri u Vladi prijete privatnim trgovcima zbog povećanja cijena koje su se dogodile „zaokruživanjem” nakon prelaska na euro, u dubrovačkom Sanitatu ne mare baš puno za riječi predsjednika Vlade. Naime, Sanitat je bez odluke Gradskog vijeća, koje određuje cijene, poskupio parking u prvoj zoni u kojoj inače ne vrijede mjesečne karte. Također, Sanitat je povećao i cijenu na parkingu na Pilama. Dogodilo se to konverzijom na eure kada su u Sanitatu u spomenutim slučajevima cijene jednostavno „zaokružili” na više.

Tako je dosadašnjih 5 kuna u prvoj zoni umjesto ispravnih 0.66 eura zaokruženo na 0.70 eura (5,27 kuna), a na parkingu na Pilama dosadašnjih 20 kuna po satu zaokruženo je na 2,7 eura (20,34 kuna).

No, kakvom se zapravo matematikom vodila direktorica Sanitata Klaudia Barčot nije sasvim jasno. Da se na njen račun našalimo, nije ni mogla ostvariti neku karijeru u privatnom, bankarskom sektoru, s matematikom koju je Sanitat primijenio pri preračunavanju cijena pa ne čudi da je došla u gradsku tvrtku. Mogla je doduše Barčot za savjet pitati predsjednika nadzornog odbora Pera Vićana, njemu matematika bolje ide.

Naime, matematika u Sanitatu je bila takva da u tzv. „nultoj” zoni parking na Pilama sada košta spomenutih 2,7 eura, a u istoj zoni, u Ulici branitelja Dubrovnika, 2,65 eura što i jest najtočnija moguća konverzija.

Jednako tako 5 kuna u prvoj zoni postalo je spomenutih „zaokruženih” 70 eurocenti, a istih 5 kuna u trećoj zoni preračunato je na 66 eurocenti, što i jest najtočnija moguća konverzija.

Također Sanitat nije svugdje ni istaknuo cijene u eurima, ponestalo im valjda naljepnica.

No, da ne bude da je Sanitat samo poskupio parking netočnom konverzijom, jedan parking je čak i pojeftinio, ali to dodatno govori kakva je konfuzija bila u glavi direktorice Barčot i njenih djelatnika kada su se traljavo određivale cijene u eurima. Tako je na parkiralištu ispod Žičare, na donjem platou, cijena određena na 1,3 eura što je za 21 lipu manje od donedavnih 10 kuna.

Neće naravno niti Sanitat propasti zbog tih par centi manje na Žičari, niti građani zbog par centi više u prvoj i „nultoj” zoni, tek je sprdačina da u istoj zoni postoje dvije različite cijene, a da dosadašnjih 5 kuna ne vrijede isto u različitim zonama, jednaka onoj po kojoj se biraju direktori gradskih poduzeća.

Udruga Franak dočekala je dugo iščekivanu presudu Vrhovnog suda RH po izvanrednoj reviziji broj Rev-2868/2018 kojom je Vrhovni sud utvrdio kako korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima.

Vrhovni sud RH tako nedvosmisleno utvrđuje:
- Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EURO ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.
- Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).
- Potrošač ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju.
- Pogrešan je zaključak nižestupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.

Ta presuda, i zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda, znači da svi korisnici kredita koji su imali ugovorene kredite u švicarskim francima i koji su ih sukladno tzv. „Zakonu o konverziji“ konvertirali u euro kredite, bez obzira jesu li ti krediti još u otplati ili su zatvoreni, imaju pravni interes te imaju pravo tražiti sudsko utvrđenje ništetnosti kako bi na temelju toga tražili povrat svog novca.

„Presuda Vrhovnog suda RH uistinu je još jedan od kolosalnih uspjeha Udruge Franak, i rezultat je ustrajnog rada i niza aktivnosti koje je Udruga poduzela kako bi dokazala da baš svi korisnici kredita u švicarskim francima, otplaćeni, neotplaćeni, konvertirani, imaju pravo na sudsko obeštećenje i pravo na povrat svega nezakonito stečenog novca od strane banaka. Banke su godinama nepošteno i nezakonito poslovale u Republici Hrvatskoj te se Vrhovni sud RH pokazao profesionalno i stručno, na visini zadatka, presuđujući u skladu s pravom Europske unije i presudama Suda Europske unije, posebice u skladu s nedavno donesenom presudom C-118/17, slučaj Dunai, kojom je utvrđeno da niti jedan zakon ne može umanjiti zaštitu zajamčenu pravom EU te da ugovori u švicarskim francima ne mogu opstati.” - pišu iz Udruge Franak.

Predmet u kojem je Vrhovni sud donio tu odluku vodila je odvjetnica Patricia Đurić. Udruga Franak naglašava kako zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. pa zbog toga svi korisnici kredita moraju do toga datuma podnijeti svoje tužbe na sud kako dio koji se odnosi na kamate ne bi zastario nakon čega novac koji se odnosi na preplaćene kamate više ne bi mogli potraživati.

DPP