Prikazujem sadržaj po oznakama: konzervatori

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić održali su u četvrtak, 3. veljače radni sastanak s Tatjanom Lolić, načelnicom Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, Uprave za zaštitu kulturne baštine i njenim suradnicima u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.

Sastanku na temu zajedničkih projekata obnove kulturnih dobara sudjelovao je i pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Antun Baće te pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo.

Gradonačelnik Franković zahvalio je načelnici Sektora Lolić na kontinuitetu potpore koje Ministarstvo kulture, a napose Uprava za zaštitu kulturne baštine, pružaju Gradu Dubrovniku u nizu projekata, poput izrade konzervatorske podloge za proširenu buffer zonu, odnosno kontaktnu zonu svjetskog dobra Grada Dubrovnika, prvog takvog dokumenta u Hrvatskoj.

Istaknuta je i suradnja pri izradi i donošenju Plana upravljanja, monitoringu u cilju restauracije Orlandovog stupa, ali i kod zahtjevnih radova adaptacije nekadašnje palače u Ulici Ilije Sarake u novi objekt Osnovne škole Marina Getaldića, a za čije je izvođenje, sukladno konzervatorskim smjernicama i uputama, instrumentalna suradnja s konzervatorima dubrovačkog odjela i krovnog ministarstva. Sudionici sastanka složili su se da je navedeni projekt kompleksan zbog nužnosti očuvanja spomeničke baštine s jedne strane i potrebe da se buduća škola opremi sukladno svim suvremenim standardima koje takav objekt zahtijeva. Izraženo je obostrano zadovoljstvo što isti napreduje svojim tijekom.

Istaknut je i značaj početka izrade novog prostorno-planskog i urbanističkog okvira, odnosno sveobuhvatnih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a pokrenutih u ožujku prošle godine. Gradonačelnik Franković rekao je da se radi o dugotrajnijem procesu od izmjena i dopuna GUP-a, a koje je Grad u cilju očuvanja prostora od pretjerane gradnje donio također prošle godine te kako je okvirni plan ove gradske uprave čitav postupak završiti tijekom iduće dvije godine.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Ministarstvo kulture i medija RH predstavilo je danas u Lazaretima dokument „Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika“. Prezentirao ga je glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija Tomislav Petrinec, uz nazočnost pomoćnika ministrice Davora Trupkovića i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića.
 
Radi se konzervatorskoj podlozi za proširenu  buffer zonu, odnosno kontaktnu zonu svjetskog dobra  Grada Dubrovnika. To je prostor koji predstavlja predmet interesa u smislu očuvanja prihvatljivog okruženja svjetskog dobra  i u tom području se kontroliraju zahvati koji bi mogli imati utjecaj na postav svjetskog dobra. Proširena je u odnosu na prvotno ustanovljenu zonu iz 1994. godine i obuhvaća prostor od Gruškog zaljeva, odnosno Kantafiga i Batahovine pa sve do Svetog Jakova, odnosno pozicije rta Orsule te padine Srđa.
 
- Svjesni smo toga da je Dubrovnik zapravo već dosegao kapacitete izgradnje pogotovo u ovom vidljivom dijelu zajedničke vidljivosti sa svjetskim dobrom. Prema tome tu je potrebno svakako uložiti maksimalne stručne napore da daljnji razvoj grada bude u interesu očuvanja onih vrijednosti zbog kojih je ono upisano na listu svjetske baštine. - kazao je u ovoj prigodi Tomislav Petrinec.
 
Konzervatorska podloga predstavlja stručni dokument koji će dalje biti podloga Gradu za izmjene, dopune ili donošenje prostorno planske dokumentacije. Ona će biti dostavljena i UNESCO-u i bit će temelj daljnjeg praćenja stanja u prostoru.
 
Na izradi konzervatorske podloge radilo se od 2018. godine, u interdisciplinarnom timu stručnjaka Ministarstva kulture, na temelju monitoring misije koju je UNESCO proveo u Dubrovniku.
 
- Ovdje je odrađen jako veliki posao koji do sada na ovom nivou u vidu ovakvog dokumenta na području Republike Hrvatske nije izrađen i naše Ministarstvo ne bi ga moglo izraditi bez suradnje s Gradom Dubrovnikom. - rekao je pomoćnik ministrice kulture i medija Davor Trupković.
 
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zahvalio je Ministarstvu kulture i medija te svim konzervatorskim odjelima u Republici Hrvatskoj na predanom radu na ovom dokumentu.
 
- Bit će nam lakše prilikom uvođenja izmjena GUP-a i PPU-a ovo implementirati u taj za nas iznimno važan dokument. Nadamo se da ćemo početkom iduće godine imati usvojen i Plan upravljanja povijesnom jezgrom koji se naslanja i na ovu podlogu. Napravljen je veliki korak i bliže smo rješavanju nekih budućih situacija koje smo vidjeli da su se događale u bliskoj prošlosti , a nadamo se da se one u budućnosti implementacijom ovog dokumenta više neće događati. - poručio je gradonačelnik Franković.
 
Istaknuo je i kako je bilo bitno maksimalno zaštititi prostor, ali istovremeno dobiti dokument koji će biti životan, čitljiv i nedvojben. On će također omogućiti da se u buduće neće trebati raditi HIA (studija utjecaja na spomeničku baštinu) za svaki projekt, osim za velike projekte, dok će sve ostalo biti obuhvaćeno kroz ovu konzervatorsku podlogu.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Nevjerojatno zvuči, ali istinito i dokumentirano više puta kako svaki put kada vijećnik Barač treba izabrati stranu Grad ili privatni investitor vijećnik Barač bira privatni investitor.- navode danas iz dubrovačkog HDZ-a u reakciji na priopćenje predsjednika dubrovačkog SDP-a Jadrana Barača koji je jutros, nakon što je Dubrovnikpress.hr objavio da su konzervatori prevarili i gradonačelnika i građane u „uvođenju reda” oko bankomata, o čemu možete čitati OVDJE, javnosti učinio dostupnim dokument u kojem je jasno vidljivo kako je jednoj tvrtki kao uvjet postavljeno to da bankomat mora smjestiti u unutarnji prostor, o čemu možete čitati OVDJE, dok se pretpostavlja, s obzirom da konzervatori taje kome su dali suglasnosti, kako mnogim drugima taj uvjet nije postavljen, posebice jer su gradski komunalci ispisali samo sedam kazni za objekte koji nemaju suglasnost konzervatora za bankomate.

Uglavnom u svom priopćenju Barač je jutros između ostalog napisao i kako konzervatori uopće nisu nadležni za izdavanje suglasnosti, pa je HDZ reagirao na taj dio njegova priopćenja.

„Vrlo vjerojatno će na ovu reakciju vijećnik Barač reći da HDZ opet manipulira međutim, podsjetimo kod teme vezane za naplatu koncesijske naknade za žičaru jedini vijećnik u Gradskom vijeću koji je bio na strani Excelsa nekretnine bio je vijećnik Barač.
Nadalje kod pitanja treba li Grad kupiti dionice UTD Raguse ili isto treba prepustiti da otiđe u privatne ruke zanimljivo jedini vijećnik koji je bio protiv kupnje navedenih dionica ponovno je bio vijećnik Barač.” - piše u priopćenju HDZ-a Dubrovnik.

„Kod pitanja bankomata na sjednici Gradskog vijeća zalagao se za uklanjanje bankomata, ali istovremeno je tvrdio kako će Odluka Grada biti neprovediva. Sada kada se Odluka Grada pokazuje i te kako provediva vijećnik Barač od jednom postaje zaštitnik svih onih koji su postavili bankomate u svoje prostore, a bez prethodne suglasnosti konzervatora. Isti onaj vijećnik koji bi trebao braniti i čuvati interese Grada po treći put iste te interese izdaje. Postavlja se pitanje tko je nagovorio vijećnika Barača da promjeni svoj stav i da postane zaštitnik nelegalno postavljenih bankomata u povijesnoj jezgri.
Možda bi se na svakoj sjednici trebala ponavljati prisega vijećnika kako bi Barač utvrdio gradivo te se u konačnici i on sam u budućnosti zalagao za Grad, a ne privatne investitore.” - napisali su u priopćenju iz GO HDZ-a Dubrovnik.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Uvjeti ili tzv. „suglasnosti“ Konzervatorskog odjela za postavljanje bankomata na pročelja zgrada u povijesnoj jezgri su se, unatoč opsadi upita medija i šire javnosti, skrivali „kao zmija noge”. Sudeći prema dokumentu do kojeg smo došli, jasno je i zašto. - navodi danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač nakon što je jutros Dubrovnikpress.hr objavio kako su konzervatori prevarili gradonačelnika Mata Frankovića i građane koji su ga podržali u borbi protiv pošasti bankomata, o čemu možete čitati OVDJE.

Barač je došao i do interesantnog dokumenta, odnosno izdanih uvjeta od strane konzervatora jednoj tvrtki za postavljanje, tj. zadržavanje bankomata u kojima se navodi da mora biti u unutarnjem prostoru, dok su, s obzirom da je Grad izdao samo sedam kazni za objekte koji nemaju suglasnosti, konzervatori izgleda dali odobrenja drugim objektima koji imaju postavljene bankomate u vratima i izlozima (jesu li i koliko su suglasnosti dali, baš kao što Barač spominje na početku priopćenja, skriva se, o čemu možete također čitati OVDJE).

Dokument (Barač je precrtao ime tvrtke, op.a.) potvrđuje sve ono što Dubrovnikpress.hr piše od samog početka – niti jedan bankomat u povijesnoj jezgri ne može ostati u izlozima i vratima (ukoliko se konzervatori drže smjernica i istih kriterija za sve, op.a.)
konzervatoribankomatidok1
konzervatoribankomatidok2„U obrazloženju ove odbijene „suglasnosti“ jednoj tvrtki iz Dubrovnika vidljivo je kako se pri određivanju uvjeta Konzervatorski odjel pozvao na čl. 61. Zakona o zaštiti spomenika kulture koji utvrđuje nadležnost Konzervatorskog odjela, a ona je ishođenje posebnih uvjeta na zahtjev investitora radova na zaštićenom objektu u svrhu izrade glavnog projekta, tj. za dobivanje građevinske dozvole. Prema tome, Konzervatorski odjel uopće nije nadležan za izdavanje posebnih uvjeta za postavljanje bankomata u poslovnim prostorima, budući radnja postavljanja bankomata ne predstavlja zahvat za koji je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Međutim, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu postoji nadležnost utvrđivanja uvjeta za postavljanje urbanih uređaja na pročelja zgrada, i te uvjete utvrđuje Komunalni odjel, ali s takvim postupkom Konzervatorski odjel nema nikakve veze niti se ta zakonska regulativa odnosi na bankomate. Osim toga, iako se u naslovu dopisa konzervatora spominju posebni uvjeti, u samom dokumentu zapravo nema niti jednog uvjeta osim da bankomati moraju biti postavljeni unutar zatvorene prostorije (?).” - piše predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Nadalje, u aktu Konzervatorskog odjela ističe se kako postavljanje bankomata na pročeljima zgrada nije prihvatljivo obzirom da je u povijesnoj jezgri bez odobrenja nadležnog tijela postavljen „prekomjeran broj” bankomata. Postavlja se pitanje: koji od postojećih bankomata na pročeljima zgrada posjeduje ovakvu „suglasnost“? I kako uopće dobiti suglasnost za postojeće bankomate?

Naime, napominje se kako će Grad Dubrovnik ponuditi alternativno rješenje unutar jednog zajedničkog poslovnog prostora (!) gdje bi se smjestili uređaji različitih tvrtki. Ovaj ključni dio obrazloženja predmetnog akta dosada je bio nepoznanica kako samim građanima tako i gradskim vijećnicima.” - navodi u priopćenju Barač.

„Ovakve paušalne, jednostrane i neutemeljene tvrdnje predstavljaju vrhunac nezakonite sprege tijela lokalne samouprave i državne uprave. Uvode se neosnovane nadležnosti, izmišljaju postupci izdavanja odobrenja i prethodnih uvjeta, a sve u cilju ostvarivanja populističkih i neodrživih obećanja lokalnih vlasti i skretanja pažnje javnosti s konkretnih problema i komunalnog kaosa koji vlada Gradom u turističkoj sezoni. Jer, prema obrazloženim „kriterijima“ u priloženom dokumentu, niti jedan bankomat unutar zidina ne bi trebao dobiti tzv. „suglasnost“ Konzervatorskog odjela.” - zaključuje Barač.

„SDP predlaže regulaciju broja bankomata (a i ostalih sudionika na tržištu turizma) na ravnopravan, dosljedan i zakonit način. Naime, novčano poslovanje bankomatima dosada nije bilo zakonski uređeno. Ministarstvo gospodarstva bi trebalo propisati minimalne tehničke uvjete i kriterije za postavljanje bankomata, potom bi prilikom obrade zahtjeva Odjel za gospodarstvo Ureda državne uprave trebao razmotriti sve okolnosti i utvrditi ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta te donijeti rješenje o istome.” - predlaže predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

Objavljeno u Aktualno

Odavno veću farsu od „uvođenja reda” oko bankomata Dubrovnik nije vidio. Nema tako dugo, bilo je to početkom srpnja, da je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na konferenciji za novinare koju je održao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, preporučio vlasnicima prostora da raskinu ugovore s tvrtkama koje su postavile bankomate aludirajući na to da će gotovo nemoguće biti dobiti konzervatorsku suglasnost da bankomati i ostanu gdje su postavljeni.

Imao je Franković dobru volju da uistinu uvede red, no, Franković je od iste te Nine Obuljen Koržinek, odnosno konzervatora kojima je ministrica „šefica”, ostao debelo nasukan. Zamislite da Grad danas - sutra donese neku odluku kojom bi se većina stolica ugostiteljskih objekata morala ukloniti, a onda ugostitelji stave tronošce i u gradskoj upravi reču: "Sve je sad u redu." E, upravo tako postupili su konzervatori s bankomatima.

DOK SE PODACI O SUGLASNOSTIMA KRIJU JEDNOSTAVNA RAČUNICA OTKRIVA BAREM DIO ISTINE

Franković i građani Dubrovnika koji su u velikom broju podržali gradonačelnikov „rat” s tvrtkama koje su postavile enorman broj bankomata u povijesnoj jezgri, prevareni su od strane Ministarstva kulture i konzervatora, istih onih konzervatora koji su i do sada, prije nego što su „uvođenje reda” pretvorili u farsu, na osnovu tko zna čega nekom izdavali, a nekom nisu izdavali suglasnost za postavljanje bankomata. Kad su konzervatori u pitanju njihovi kriteriji i inače ne vrijede za svih isto, ne samo u slučaju bankomata.

Franković i njegovi PR-ovci pokušavaju spasiti što se spasiti da u odnosu prema javnosti, pa iz gradske uprave stižu priopćenja, koja većina medija prenosi bez ikakva propitkivanja, kako je počelo uklanjanje bankomata, no istina je, po svemu sudeći, sasvim drukčija. Četiri bankomata jesu dosad uklonjena od strane samih vlasnika, no s obzirom da Ministarstvo kulture i pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća odbijaju za portal Dubrovnikpress.hr dati podatke za koje su bankomate izdali suglasnost ili što već da mogu ostati gdje su i postavljeni, a taj podatak taje i u gradskoj upravi, do prave istine, odnosno dijela istine može se doći jednostavnom računicom upravio na osnovu jednog od priopćenja iz gradske uprave.

U tom priopćenju piše da su vlasnicima sedam objekata napisane kazne za bankomate ugrađene bez suglasnosti konzervatora. Ukoliko su to svi objekti koji su kažnjeni i koji će biti kažnjavani dok ne uklone bankomate, to znači da je oko trideset bankomata dobilo suglasnosti konzervatora. Rok od 30 dana u kojem su vlasnici prostora trebali ishoditi suglasnosti je prošao, komunalci su obišli Grad i utvrdili tko nema suglasnost pa se tih sedam objekata čini i kao konačna brojka. Daj Bože da nas iz Grada razuvjere da nije tako.

KONZERVATORI KRIJU PODATKE DA SAKRIJU SVOJU SRAMOTU, FRANKOVIĆ DA ZAKAMUFLIRA PORAZ

Točan broj bankomata sa suglasnostima ne možemo tvrditi s obzirom da niti je službeno objavljena točna brojka bankomata u povijesnoj jezgri, niti su iz gradske uprave u spomenutom priopćenju naveli podatak za koliko je bankomata napisana kazna, jer sedam objekata ne znači da je riječ o samo sedam bankomata.

Kako god, broj bankomata nije značajno smanjen niti će biti ukoliko je ovo uistinu kraj priče oko uvođenja reda koje se zapravo svelo na to da su s pojedinih izloga i vrata u koja su ugrađeni bankomata samo skinute dodatne naljepnice, i to ne svugdje, i pokoja svijetleća reklama, također ne svugdje, a bankomati ostali, odnosno, s obzirom na situaciju na terenu (koju možete vidjeti u priloženoj fotogaleriji) i samo sedam kazni, izgleda i dobili suglasnost konzervatora.

Inače, ukoliko bi se konzervatori držali strogo vlastitih smjernica, odnosno smjernica koje je izdalo Ministarstvo kulture, onda bankomatima ne bi bilo mjesta u povijesnoj jezgri, osim u unutarnjim prostorima, što je, sudeći po njegovim izjavama, mislio i gradonačelnik Franković. Ali dubrovački konzervatori još jednom pokazali su da Grad u očuvanju baštine na njih slabo može računati. Pojedinci tvrde da konzervatori nemaju velike ovlasti i da ih se bezrazložno proziva, a koliko te tvrdnje drže vodu pokazuje ovaj primjer u kojem su konzervatori imali itekakve ovlasti, ali ih nisu znali ili nisu željeli iskoristiti. Zato i taje podatke, da skriju svoju sramotu, misleći možda da smo svi mi ludi i ćoravi.

Izdan od konzervatora, kako ne bi morao priznati poraz u borbi protiv pošasti bankomata, tajeći podatke o broju izdanih suglasnosti i lokacijama bankomata za koje su te suglasnosti izdane, Franković nažalost usput također štiti i niškoristi iz Konzervatorskog odjela i ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek.

PARADOKSI I ZANIMLJIVA „RJEŠENJA”

Prije nego što pogledate fotogaleriju sa Straduna, Ulice od Puča i Široke ulice u kojima se malo toga promijenilo, vrijedi i zabilježiti posebno par paradoksa i zanimljivosti, što ne znači da se ta situacija neće promijeniti, ali u ovom trenutku izgleda groteskno.

Jedan paradoks stiže sa Straduna gdje su dva objekta, jedan pored drugog, imala ugrađene bankomate na isti način. U jednoj butizi (lijevo na fotografiji) bankomat je povučen unutar objekta i ispred njega je sad staklo tako da ga je nemoguće koristiti, a u drugoj butizi (desno na fotografiji) ostao je kao i prije.
dvabankomata2108
U Ulici od Puča jedan vlasnik prostora koji očito nema suglasnost konzervatora ili je možda tek očekuje bankomat je prelijepio folijom za zamatanje.
bankomatodpuca2 2108

Također u Ulici od Puča jedan bankomat ostao je u izlogu, ali je uvučen unutra nekih 20-tak centimetara, valjda to znači da je u unutarnjem prostoru.
bankomatodpuca2108

Prije no što povirite fotogaleriju važno je zapamtiti ove podatke iz kojih svatko ponaosob može zaključiti koliko su se i jesu li se ili ne konzervatori išprdali s građanima Dubrovnika:
- prema smjernicama može biti vidljiv samo operativni dio bankomata (ekran i tipkovnica)
- prema smjernicama postavljanje bankomata ne smije zadirati u povijesnu stolariju, a cijela priča oko bankomata krenula je upravo od slučaja postavljanja bankomata u vrata bivše butige „Kraša”
- prema smjernicama ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje dodatnih reklama, svjetlosnih uređaja, kao ni dodatnog osvjetljenja bankomata
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevinskom otvoru
- prema smjernicama postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima (ne navodi se slučaj kada je zaštićena cijela gradska jezgra, ali je u tom slučaju svaki objekt u povijesnoj jezgri također pojedinačno zaštićen)
- Grad Dubrovnik izdao je rješenja o kažnjavanju za samo sedam objekata jer nisu dobili suglasnost konzervatora, četiri bankomata su uklonjena

Objavljeno u Aktualno

Još krajem lipnja vijećnik SDP-a Jadran Barač uputio je Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku upit za kojih su devet bankomata na Stradunu konzervatori izdali suglasnosti. Zatražio je Barač i preslike tih suglasnosti. Iako se pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama, ovaj je SDP-ov gradski vijećnik ostao uskraćen za informaciju kojih to devet bankomata ima suglasnost. Naime, umjesto pročelnice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žane Baće, Baraču je odgovorio službenik za informiranje u Ministarstvu kulture, navevši kako se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

"Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ljubazno vas molim da mi navedete za kojih devet bankomata je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao suglasnost (molim dostaviti preslike suglasnosti)"- naveo je Barač između ostalog u svom upitu pročelnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žani Baći.

"Vaš podnesak ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama." - odgovorio je Baraču umjesto Žane Baće službenik za informiranje u Ministarstvu kulture te dalje naveo kako "Članak 18. stavak 5. Zakona propisuje da se traženje uvida u cijeli spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama".

Isti taj službenik za informiranje Barača je u dopisu naputio "da se za ostvarivanje svog prava obratite nadležnom Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku", odnosno istom onom odjelu kojemu je Barač i uputio ovaj upit.

Inače Barač uopće nije ni tražio uvid u spis već samo informaciju kojih devet bankomata ima suglasnosti te preslike suglasnosti.

Sve su to informacije koje su Baraču trebali dostaviti jer postoje razne metode kako se neke informacije mogu i trebaju dostaviti. Službenik za informiranje svakako bi ih trebao znati, osim ako od Barača i dubrovačke javnosti Ministarstvo kulture i dubrovački konzervatori nešto ne pokušavaju sakriti, a izgleda da se baš o tome radi.
baracodgovorministarstvo0608
Barač inače nije jedini koji je ostao uskraćen za odgovor na upit kojih devet bankomata ima suglasnosti da bi ostali na Stradunu, i Dubrovnikpress.hr ostao je uskraćen za odgovor, no kad za pravo na pristup informacijama ostane uskraćen gradski vijećnik, i medij, koji na tu informaciju imaju pravo, onda se očito s tim suglasnostima nešto ne valja ili se nešto u njima krije.

S pravom se dakle može postaviti pitanje što se to pokušava skriti od javnosti kad su u pitanju suglasnosti za bankomate izdane prije nego je Ministarstvo kulture dalo smjernice o postavljanju bankomata, zašto su od strane konzervatora informacije „konzervirane”, kao što su „konzervirane” i informacije na po kojoj osnovi i kome su izdane suglasnosti za postavljanje brojnih tendi u Gradu zbog kojih su izbužane fasade što konzervatorima očito nimalo ne smeta, jer ni na to pitanje konzeravtori nisu dali odgovor portalu Dubrovnikpress.hr. Više od dvije godine Ministarstvo kulture ne odgovara ni na „nezgodna” pitanja o (ne)zakonitostima u ugovoru Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Što se tiče bankomata, nije li i više nego jasno da su svi bankomati, pa i oni koji su već otprije imali suglasnosti, nepropisno postavljeni. Jasno je da bi svi ti bankomati sa suglasnostima trebali proći reviziju, kao što je jasno da stara pravila o postavljanju bankomata ne mogu biti na snazi nakon što je Ministarstvo kulture izdalo jasne smjernice za postavljanje bankomata. No, unatoč tim jasnim smjernicama u izlozima i vratima nekih od poslovnih prostora na Stradunu i dalje stoje po dva bankomata. Nitko ih ne uklanja pa ni na prostorima Zaklade Blaga djela koju vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Tim je više jasno da pravila, odnosno smjernice nisu za svih iste ili je za dobiti suglasnost za bankomat bilo potrebno nešto drugo.

Objavljeno u Aktualno

Počela je primjena Odluke o komunalnom redu, izvijestili su iz gradske uprave. Prema toj odluci vlasnici prostora moraju iz pročelja ukloniti bankomate ako za njih nemaju ili u roku od mjesec dana ne ishoduju suglasnost konzervatora.

Komunalni redari proteklih su dana utvrdili kako se u povijesnoj jezgri nalazi 41 bankomat od koji samo njih devet ima suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

I dok se čeka protek roka od 30 dana da vlasnici prostora za bankomate dobiju ili ne dobiju potrebno rješenje od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, isti taj odjel odbija portalu Dubrovnikpress.hr dostaviti odgovor na novinarski upit za kojih su devet bankomata i po kojim smjernicama izdali suglasnosti.

Nije ovo prvi put da iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ne odgovaraju na određene novinarske upite, kao što nije ni prvi put da se prilikom izdavanja raznih kriterija i suglasnosti ne vode istim kriterijima za sve one koji im i podnose zahtjeve.

Najbolji primjer su bankomati postavljeni na vratima knjižare Algebra na Širokoj ulici. Naime, ulazna vrata su zatvorena, a umjesto njih peči se bankomat, kao i u izlogu, uz odobrenje konzervatora, neslužbena je informacija s obzirom da konzervatori odbijaju dati službenu.

Jedan od razloga može biti i taj što je primjerice ovaj prostor u vlasništvu Blagih djela koje vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nina Obuljen Koržinek, ali osim toga može se postaviti i pitanje na koji način i po kojim kriterijima su i drugi bankomati dobili suglasnost, odnosno je li to već posao policije i DORH-a.

Uglavnom utvrđeni su i svi vlasnici 32 bankomata za čije postavljanje nije izdana potrebna suglasnost, a u tijeku je redovni postupak uzimanja iskaza na zapisnik na temelju kojih će Komunalno redarstvo pokrenuti upravne postupke ili protiv vlasnika ili protiv korisnika prostora te sukladno Zakonu o općem upravnom postupku za svaki bankomat donijeti Rješenje o uklanjaju u roku od 30 dana, ukoliko od dana dostave Rješenja ne ishoduju suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

No, kad se pogledaju smjernice koje su konzervatorskim odjelima diljem zemlje, pa tako i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku uputili nedavno iz Ministarstva kulture, a koje se odnose na bankomate, jasno je da niti jedan bankomat, uključujućim i one za koje su već izdane suglasnosti ne može biti postavljen u Gradu, odnosno povijesnoj jezgri.

Smjernice Ministarstva kulture su naime jasne, a o njima je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Da prema navedenim smjernicama zapravo niti jedan bankomat ne bi mogao biti u povijesnoj jezgri, pa tako ni oni koji imaju kakve takve suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, jasno je istaknuo i sam gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Naveo je tada naime i kako će bankomati koji imaju suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku morati proći revizijski postupak.

Nakon isteka od 30 dana, ako vlasnici/korisnici prostora ne postupe po rješenju izreći će im se novčane kazne koje, navode iz grada Dubrovnika, „za fizičke osobe iznose do dvije godišnje bruto plaće, odnosno 10 godišnjih bruto plaća za pravnu osobu. Istovremeno se pokreće i prekršajni postupak na način da će se prekršiteljima svakodnevno izricati prekršajni nalozi koji iznose 2.000 kuna za fizičku osobu, 5.000 kuna za obrt te 10.000+2.000 kuna za pravnu/odgovornu osobu, sve dok ne postupe prema Odluci o komunalnom redu”.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 19 Lipanj 2019 22:34

Vidi Grada, nema Grada!

Stradun je postao „Aleja bankomata”, a fokus javnosti usmjeren je na to kako bankomati nagrđuju vizure Grada. Ružni jesu, doduše da nema onih kričavih naljepnica po njima bili bi manje primjetni, no ako nisu vidljivi onda njihovim vlasnicima ne ispunjavaju svrhu u potpunosti, ali u isto vrijeme dok se raspravlja o tome koliko bankomati, uglavnom postavljeni u izlozima i vratima poslovnih prostora narušavaju vizure Grada, što je osnovni razlog zbog kojeg će Gradsko vijeće vjerojatno zabraniti njihovo postavljanje, postoji nešto što puno više i puno značajnije od bankomata uistinu, bez ikakve dileme, ne samo da narušava vizure Grada, već sam Grad čini „nevidljivim”, a to su gomile i gomile tendi i suncobrana.

Dok je bankomate još i moguće izbrojati, koliko je postavljeno tendi i suncobrana u Gradu puno je teže utvrditi. Inače, sasvim logično svaka od tendi u Gradu postavljena je na kamena pročelja, odnosno fasade, a za to je potrebna i suglasnost konzervatora. Pa kad se pogledaju odluka konzervatora da se pojedini bankomati, postavljeni u vratima moraju ukloniti zbog zaštite kulturnog dobra, onda to zvuči kao dobra sprdačina kad se vidi kako su postavljene tende.

E sad, treba li donijeti odluku o uklanjanju svih tendi i suncobrana jer apsolutno nagrđuju vizure Grada? Ako ćemo se „kurčit” i biti frajeri do kraja, onda bi trebali reći da treba, jer ako bankomati u vratima i izlozima narušavaju vizure teško je uopće i opisati što tim vizurama rade tende, koje se, usput rečeno, zavidaju u fasade, i suncobrani, pa smo umjesto riječi pripremili fotogaleriju.

Nema sumnje da bankomate treba maknuti, rješenje je ponuđeno i na stranicama Dubrovnikpressa, neka Grad ili Blaga djela ustupe jedan unutarnji prostor gdje će oni biti smješteni, a usput će i zaraditi, jer za postavljanje bankomata u Ulici od Puča nudi se i po 12 tisuća kuna, a na Stradunu po 17 tisuća i eto prilike da Grad ili Blaga djela, u nekom prostoru u kojem se može smjestiti desetak bankomata, svaki mjesec utrže 100 do 150 tisuća kuna.

A što s tendama i suncobranima? Izgleda da to uopće nikome nije problem jer od od stabla (bankomata) ne vide šumu (puno veći problem tendi i suncobrana) dok svi mi, zajedno s turistima koji su radi Grada i došli, gledamo Grad, a ne vidimo ga jer je pokriven tendama i suncobranima.

Krenuli smo stoga u đir kako bi to možda učinio neki turist. Kad se prođe kroz Vrata od Ploča u prvih dvadeset koraka umjesto vizure Porta ukažu se suncobrani i to još s reklamom za „Janu”, a takvih reklamih po Gradu je još puno.trgoruzja1906

A kad se dođe na Stradun u oko ubodu suncobrani od „Cele” od kojih se ne vidi cijela jedna banda Straduna, a ako dolazite iz pravca Pila ne vidi se crkva svetoga Vlaha. Malo dalje naravno postavljeni su i suncobrani „Orlanda” koji također nagrđuju vizuru najljepše i najveće ulice u Gradu.
stradunsuncobrani1906

Sa Straduna može se poći na Prijeko. Turisti su nekad voljeli slikavati uske dubrovačke ulice koje vode sa Straduna na Prijeko i Peline, ali danas rijetko koju imaju razloga slikati, jer se one jednostavno – ne vide.
pogledasastradunanaprijeko1906

A kad kročite na Prijeko onda šetnja tom ulicom izgleda kao šetnja tunelom, a ne gradskom ulicom, jer ulica je na pojedinim dijelovima u potpunosti prekrivena tendama.
prijekotende1906

Naravno, ni pogled s Prijekoga prema Stradunu nije puno bolji, kroz većinu ulica Stradun se s Prijekoga jedva nazire.
prijekopoglednastradun1906

Ni s druge bande, kad šetate Stradunom, nije puno bolje.
pogleadsastradunamorskabanda1906

Široka ulica, koja se odavno „suzila” posebna je priča, a kad se dođe iza Roka situacija je jednaka, dok se npr. s placete ispod Ulice od Domina nebo ni ne vidi.
izarokaoddominasiroka1906
Skalini od Jezuita možda su i najljepši skalini u Gradu, našli su se na tko zna koliko razglednica, bili su motiv za tko zna koliko fotografija, no danas ih nije moguće lentrat, jer se ne vide. Kad se njima uspnete ne vidi se ni Gundulićeva poljana, odnosno Zelena placa, nad njom je pravi cirkuski šator.
pogledanzelenuplacu1906

Kad se spustite nazad i krenete desno prema Pujiškoj placi trebali bi ugledati Katedralu, ali ugledate gomile tendi i suncobrana, a Katedralu možete vidjeti između njih.
pujiskaplaca1906
Dalje bi put nekako logično vodio u Porat, a prilazeći vratima od Peskarije kakav turist bi se možda i okrenuo nazad misleći da je pogriješio jer se more od suncobrana ne vidi. Kad se dođe na Peskariju dočekaju vas otvoreni sucobrani i zatvoreni suncobrani, otvorit će se u vrijeme objeda, i one „kućice Ivice i Marice”, koje također valjda ne narušavaju vizuru Grada. Ni ispred Kapetanije nije bolje, a još se k tome možete diviti betonskim grastama koje pripadaju ipak negdje drugo, a ne u Porat, tj. u Grad.
porattende1906
Naravno, zatražili smo odgovor od konzervatora na pitanje kome su sve dali suglasnost za postavljanje tendi i po kojim smjernicama su se povodili. Odgovor s nestrpljenjem očekujemo.

Osim priloženih fotografija, u fotogaleriji pogledajte kako bi izgledala šetnja jednog prosječnog turiste koji želi napraviti koju fotografiju Grada, a da to nije samo Stradun.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je portal Dubrovnikpress.hr objavio tekst u kojem je, temeljem izjave gradonačelnika Mata Frankovića, koji je odgovarajući na vijećničko pitanje na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako se u Širokoj ulici još nije pristupilo sanaciji krovova oštećenih za olujne bure, koja je krajem veljače poharala dubrovačko područje, jer Grad nije dobio rješenje konzervatora o podizanju stupića koji brane prolaz vozila, reagirala je pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća.

Osobno nazvavši redakciju portala Dubrovnikpress.hr, Baća je kazala kako su konzervatori „odmah izdali potrebno rješenje”, istaknuvši da njezine tvrdnje provjerimo kod Zavoda za obnovu Dubrovnika.

I ustinu, sramota nije na konzervatorima već na Zavodu za obnovu Dubrovnika i Gradu Dubrovniku koji su zahtjev konzervatorima poslali tek 6. ožujka, iako je bura bila 22. veljače, a konzervatori su odmah i odgovorili.

Uz zahtjev, konzervatorima je dostavljen i troškovnik te opis potrebnih radova s fotodokumentacijom postojećeg stanja. Pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća rješenje za uklanjanje stupića Zavodu je izdala isti dan, ali radovi nisu isti dan i započeli, nego se čekalo i čekalo i čekalo, došla je i sjednica Gradskog vijeća, gradonačelnik, kojeg očito nisu informirali o tome, je rekao što je rekao, a dobro da se i dočekalo.

Sreća u nesreći je da nakon olujne bure nije pala jača kiša, a da se kojim slučajem to dogodilo, štete na objektima čiji su krovovi oštećeni svakako bi bila znatno veća pa je inertnost nesporna jer nema objašnjenja zašto je sve teklo tako sporo.

N.Metković

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019