Prikazujem sadržaj po oznakama: kriza

Budući da 31. ožujka 2021. ističu važeće odluke kojima je propisano oslobađanje od plaćanja ugovornih iznosa zakupnina za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika te iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama, gradonačelnik Mato Franković u utorak je održao sastanak s predstavnicima zakupaca.
 
Gradonačelnik Franković iznio je prijedlog da se mjere koje su na snazi produlje do kraja srpnja, što su predstavnici zakupaca prihvatili te će se na iduću sjednicu Gradskog vijeća uputiti Prijedlog zaključka o smanjenju svih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika za travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2021. godine za 99% ugovorenog iznosa, a kako bi se rasteretilo i pomoglo najugroženijim djelatnostima kojima je rad obustavljen uvođenjem epidemioloških mjera, što Grad Dubrovnik radi od samog početka korona krize.
 
Plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika prema istim uvjetima oslobodit će se i sve udruge i društvene organizacije.
 
Međutim, sukladno Prijedlogu zaključka od ovakvog aranžmana bile bi izuzete trgovine mješovitom prehrambenom robom na užem gradskom i prigradskom području, trgovine pekarskim proizvodima, ljekarne, zdravstvene ustanove i logopedski kabinet, tele operateri, poštanske usluge, državna tijela i državne institucije, popravci i servisiranje motornih vozila, visoko obrazovne ustanove RIT Croatia i Sveučilište u Dubrovniku, knjižare, frizerski saloni i političke stranke.
 
Također, prema prijedlogu Gradonačelnika, u istom razdoblju travanj-srpanj vrijedilo bi i potpuno oslobađanje od plaćanja zakupnina za javnu površinu svih zakupaca javnih površina u kategoriji - stolovi i stolice ispred ugostiteljskih objekata, kao i u kategoriji - kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga. Mjera se ne odnosi na kioske koji nisu u znatnijoj mjeri povezani s turizmom (trafike, trgovine, cvjećare, kiosci za igre na sreću).
 
Gradonačelnik Mato Franković također je ovom prilikom okupljenim predstavnicima zakupaca predstavio aktivnosti Grada i partnera poput Turističke zajednice i Zračne luke Dubrovnik na osiguravanju preduvjeta za aktivaciju gospodarskih aktivnosti u sezoni 2021., a koje uključuju i marketinške i druge aktivnosti na tradicionalnim emitivnim tržištima, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
 
S obzirom na trenutku epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i na području drugih zemalja, kao i na dinamiku cijepljena, ali i uvažavajući činjenicu da je interes s emitivnih tržišta za Dubrovnik jako velik, očekivanja Grada Dubrovnika za pokretanje turističkog prometa usmjerena su prema drugoj polovici lipnja.

dpp

Postoji nešto što se zove solidarnost. Svi zaposleni u Republici Hrvatskoj, htjeli ne htjeli, svakog mjeseca su solidarni, onog dana kada im poslodavci isplate plaće, a dio od tih plaća se uplati u državni mirovinski i zdravstveni fond. Kada bi sustav bio drukčiji, kada bi se ti novci uplaćivali samo u privatne mirovinske fondove i privatna zdravstvena osiguranja, kada bi dakle sami radnici isključivo odlučivali o tome koliko i gdje uplatiti, uz mentalitet na ovim prostorima, vjerojatno bi jedan fini dio njih dočekao starost bez penzije, a život, do prve ozbiljnije bolesti, proživio bez zdravstvenog osiguranja. S druge strane država ne bi imala za isplatu mirovina za koje ionako sredstva valja redovno nadokrešit, a ionako bijedan zdravstveni sustav srušio bi se do kraja.

I sad može netko reći, a što bi ja plaćao tisuće kuna u mirovinski fond ili u obavezno zdravstveno osiguranje da bi drugi imali mirovine i liječili se. Pa zato što postoji ta – solidarnost, koja se većine nas kad - tad u životu tiče, jer niti ćemo biti vječno mladi niti vječno zdravi.

Hrvatska nikada nije bila u goroj ekonomskoj krizi, čini se ni u vrijeme Domovinskog rata kada su još uvijek postojale brojne tvornice. U međuvremenu državna ekonomija došla je u poziciju da je gotovo u potpunosti bazirana na broju turista, a turista nema.

Nastavi li se korona kriza, sasvim izvjesno, brojni će naši sugrađani za nekoliko mjeseci biti doslovno gladni.

Sit gladnome ne vjeruje, a političari i od jednog i od drugog redovno traže glasove. Kako gladnima nisu sposobni i inače pomoći, pojedini političari okreću se tako sitima, gladnima će obećavati u travnju, pred izbore. Tako je kmečanje o neisplati božićnica u Gradu Dubrovniku i gradskim tvrtkama već lagano preraslo u perverziju.

Dok drugi ostaju bez posla ili žive od minimalca, dok traže odgode rata kredita, a nastavi li se korona kriza, gubit će se i kuće i stanovi, gradske tvrtke, koje po tvrdnjama gradonačelnika stoje trenutno jako dobro, prema dijelu oporbe trebale bi potrošiti milijune kuna na božićnice, regrese i darove za djecu.

No, ne stoje svi dobro, evo, za primjer uzmimo samo Libertas gdje djelatnici žele 3.600 kuna ovog Božića, dio od božićnice, dio od regresa, dio od „uskrsnice” koju nisu dobili. Kažu, tako je po kolektivnom ugovoru. Dakle, njih 307 u tvrtki gubitašu trebali bi ovog Božića dobiti oko 1,1 milijun kuna, jer tako je, je li, po kolektivnom ugovoru. I boli njih briga što Libertas stvara gubitke, kolektivni ugovor je svetinja.

Ne znam je li po kolektivnom ugovoru ili po nekakvom balkanskom stečenom pravu, ali od tih 307 u Libertasu, pa dalje u ostalim gradskim poduzećima gdje stignemo do ukupne brojke, koju je sam gradonačelnik Franković iznio, od 1.193 zaposlena u Gradu i gradskim tvrtkama, najveći dio njih zaposlio se uz vezu ili stranačku iskaznicu, nemojmo se lagati ni praviti ludi. Poneko s iskaznicom HNS – a, netko s iskaznicom SDP – a, pa HDZ – a, DDS – a, DUSTRA – e i tako redom. Ili je tamo jednostavno jer mu tetka pozna Pera, a Pero pozna Đura, pa amo maloga/malu zaposliti, a posao nek mu/joj bude da primi plaću i svrne na izbore, slika listić.

U gradskim tvrtkama, baš kao i u gradskoj upravi itekako ima viška zaposlenih, ne znam je li u kolektivni ugovor uključeno i brojanje zjaka tijekom radnog vremena, ali znam da pojedinci uistinu nemaju ni obraza ni srama, a još manje one spomenute – solidarnosti, osim nametnute, jer plaće su im u krizi nešto manje, odlukom gradske uprave i poslodavaca.

Apsolutno da u gradskoj upravi, a još manje u gradskim tvrtkama, nisu svi ljudi uhljebi, ma kako god došli do svojih radnih mjesta. Veliki je broj vrijednih ljudi.

No, ipak... Neprilično je trenutku, a i inače, prolijevanje floskula u populističke svrhe kako eto sad mi ostali građani moramo biti jako zahvalni djelatnicima gradskih tvrtki jer oni rade da bi, evo citirat ću Natašu Garbičević iz HNS – a, koja danas pokušava priopćenjem pokupiti koji poen, „naše ulice bile čiste, voda uredno tekla špinama, djeca u vrtićima bila sretna i sigurna, a javni prijevoz i dalje funkcionirao”.

Ma zaboga niti sam im zahvalan niti sam nezahvalan, s obzirom da je riječ o javnim tvrtkama mogu biti jedino zadovoljan ili nezadovoljan kako obavljaju svoj posao za koji, a to je ono što je najvažnije – na svoj tekući račun redovno dobiju plaću. Dakle, rade taj posao da bi za njega bili plaćeni, a ne iz humanitarnih pobuda pa da im mi zahvaljujemo.

Prekinimo stoga jednom više bljutit o nekakvoj zahvalnosti i nezahvalnosti ljudima koji su plaćeni da rade to što rade. Što bi bilo tko od nas trebao više biti zahvalan npr. čistaču ulice od prodavačice u Konzuma?!

Je li tko od lokalnih političara uopće pitao jesu li djelatnici u privatnom sektoru dobili božićnice, „uskrsnice”, darove za djecu, regres? Najlakše je doslovno prdit ludijeh o gradskim tvrtkama i navodnoj zahvalnosti zaposlenicima, umjesto da bude upravo obratno, da ti oporbeni političari, koji uglavnom dolaze iz stranki koje su kao socijalno nastrojene, a u socijal - demokratskim strankama solidarnost je itekako bitan pojam, pokažu da razumiju što je ta – solidarnost.

Možda Franković na kraju i popusti, možda dopusti isplatu božićnica, ali u konačnici za gradske tvrtke i ne radi se samo o solidarnosti, riječ je jednostavno o poslovnom procesu, jer ako novca sad ima pa i za božićnice, ne znači da će ga sutra biti, a još uvijek je valjda bolje redovno primati plaću nego jednokratno božićnicu. Zaposleni u gradskoj upravi i tvrtkama će je i dalje primati, i mogu se lupat nogama u guzicu od sreće, jer s druge strane, zaposleni u privatnom sektoru nemaju tu „privilegiju” da znaju da će im i za par mjeseci primanja „sjesti” na tekući i trenutno žive u potpunoj neizvjesnosti. Zato je cjelokupno natezanje oko božićnica jednostavno - neprimijereno, eto da ne kažem gadljivo.

P.S.
Onako tek usput... Nego, gdje su bili svi ti silni zagovaratelji isplate božićnice dok su u svim gradskim tvrtkama djelatnici dobivali božićnice, a radnici Vrtlara prst u oko.

„Gradonačelnik Mato Franković uputit će poseban zahtjev za sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem i resornim ministrima, kako bi se u ovoj financijskoj krizi situacija u Dubrovniku i okolnim općinama sagledala izdvojeno od ostalih.” - naveli su danas iz Grada Dubrovnika u priopćenju.

Kako pišu iz gradske uprave, „kada se podvuče crta na kraju turističke sezone jasno je da su financijski najviše izgubili upravo Dubrovnik i okolne općine – Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston”.

dm

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poprilično dobro nosi se i vodi Grad u krizi zbog pandemije korona virusa. Na samom početku kritizirali su ga ugostitelji, oporba prijetila napuštanjem sjednice Gradskog vijeća koju je na koncu on sam prekinuo, dok su ga s druge strane tek čekali pravi problemi koji su se valjali prema Dubrovniku jačanjem epidemije korona virusa.

Ipak, u vrlo kratkom razdoblju sa suradnicima je osposobio sustav civilne zaštite, osmišljen je i program pomoći socijalno ugroženima i gospodarstvenicima, ali i program ušteda.

O tome i nadanjima kada bismo mogli izaći iz krize gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govori i u intervjuu za Dubrovnikpress.hr.

Logično je da već na sljedećoj sjednici, elektronskoj u travnju, možemo očekivati rebalans proračuna. Gdje će se rezati?
- Da, već na idućoj sjednici Gradskog vijeća doći će do rebalansa proračuna, ali ne kako bi korigirali sve iznose nego kako bi osigurali sredstva za socijalne mjere koje sam nedavno predstavio. Samo u tom dijelu će doći do rebalansa proračuna, do onog što možemo nazvati pravim rebalansom doći će u svibnju kada budemo raspoređivali višak sredstava koji smo ostvarili u 2019. godini. Imamo višak od 27 milijuna kuna i to ćemo onda naravno poraspodijeliti kroz proračun na sve one gubitke koje ćemo sada bilježiti, odnosno koje smo već počeli bilježiti.

Znači, Grad Dubrovnik trenutno nije u minusu na računu?
- Grad nije u minusu, Grad je u plusu i možemo plaćati sve svoje obveze još uvijek bez ulaska u minus. Mi smo se pripremili, zatražili smo otvaranje minusa po računu od strane OTP banke, istovremeno smo zatražili jedan beskamatni zajam, što nas i pripada, od HBOR – a u iznosu od 40 milijuna kuna. Tako bi mi bez problema mogli funkcionirati idućih par mjeseci. Naravno, ući ćemo u minus, jer jasno je da se proračun ne puni u onoj mjeri i intenzitetom kojim bi se trebao puniti. Čak i kad se isključe svi turistički prihodi, proračun se ne puni onako kako bi trebao jer je gospodarstvo u stagnaciji, jer je sve u stagnaciji tako da i fizičke osobe sporije plaćaju nego što se očekuje, ali je sve to skupa i razumljivo. Mi smo gledali sve varijante. Varijanta A je da se sve skupa završi do 30. lipnja i mi bi tada imali nekih 40 milijuna kuna minusa, što nam ne predstavlja neki veliki problem jer bi onda sezona nakon toga iznijela sve skupa i u konačnici bi kraj godine dočekali s nulom ili eventualno nekim blagim plusom.

Drugim riječima, još uvijek postoji nada u sezonu ove godine.
- Postoji, ako sve završi do 30. lipnja. Ako se ovo nastavi onda moramo ući u potpuno drugi način rada, a to je maksimalno smanjena potrošnja, prebacivanje svih djelatnika Grada Dubrovnika na minimalac, uključujući naravno i sve dužnosnike, svi bi imali identične plaće. Praktički se onda plaćaju samo nužni, neopohodni troškovi.

NISMO UMANJILI PLAĆE ZAPOSLENICIMA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM, NE BI BILO KOREKTNO

Smanjenje plaće od 10 posto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama je mjera koju su građani pozdravili, ali zamjera Vam se što niste išli na model da se onima koji imaju veće plaće više i digne, a onima koji imaju manje plaće da se digne manje ili ništa.
- Nismo ipak svima isto umanjili plaću. Deset posto je umanjeno svima osim onima sa srednjom stručnom spremom. Za te ljude nismo radili nikakve korekcije, ni na razini Grada ni na razini ustanova. Smatrali smo da to ne bi bilo korektno. Umanjenje od 10 posto je bilo najlakše provesti u brzini, jer ovdje je bila bitna i brzina, jer ako bi išli u kolektivna pregovaranja i nove koeficijente, za sve to skupa bi nam trebalo sigurno nekoliko mjeseci. Kad se linearno smanjuje, onda ja imam mogućnost da kao gradonačelnik to i uradim i za to mi ne trebaju nikakva kolektivna pregovaranja.
No, mi nismo samo umanjili plaće 10 posto. Mi smo u krizi ukinuli i kolektivna prava, po pitanju prekovremenih sati, više se ne mogu plaćati prekovremeni sati, po pitanju nagrada na plaće, ne mogu se više isplaćivati, po pitanju regresa koji se trebao isplatiti u lipnju, a neće se isplatiti. Dakle, značajan dio tih prava smo u ovom trenutku ukinuli. Kako jedan dio ljudi radi od kuće onda samo za taj dio ljudi ukinuli i pravo na 250 kuna za prijevoz tako da smo i tu uštedjeli. Uštedjeli smo zapravo prilično velike novce na tim kratkoročnim mjerama. To će biti dovoljno do konca lipnja. No, kad prođe lipnja onda ćemo vidjet kako možemo dalje.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i točke mjera za pomoć gospodarstvu. Koje bi mjere, od onih koje ste predstavili, izdvojili?
- Svima onima koji su najmu, a kojima je onemogućeno poslovanje zbog odluka Stožera Civilne zaštite RH pomoći će se s 2500 kuna mjesečno da plate najmaninu. Zatim, pedeset posto smanjujemo najam gradskih prostora. Svjesni smo činjenice da, ukoliko se kriza nastavi i nakon lipnja, dakle i dalje ostanu zatvoreni objekti, kako nećemo moći naplaćivati najmove, ali s druge strane, ukoliko krene dobro, spremni smo u jednom trenutku odreći se i ovih 50 posto kako bi svi ljudi mogli raditi i normalno završiti ovu financijsku godinu. Ali, iznimno nam je važno sada naplatiti ovih 50 posto najmova. Zato što nam to omogućava da možemo financijski pratiti sve ove socijalne programe koje imamo, a oni su teški 17 milijuna kuna. Jedno bez drugoga ne može, jer naši prihodi su se uistinu sveli na minimum minimuma.

Koliko ljudi trenutno radi u gradskoj upravi?
- Jedna trećina ljudi dolazi u gradsku pravu na posao, ostali rade od doma i onda će se tako mijenjati svakih 14 dana.

ZAUSTAVLJAMO PROJEKTE TENIS DVORANE I AZILA ZA ŽIVOTINJE, NASTAVLJAMO SAMO ONE ZA KOJE MOŽEMO DOBITI EUROPSKA SREDSTVA

Koje ćete projekte zaustaviti?
- Od onih koji su bili spremni naglasio bih tenis dvoranu u Lapadu za koju smo sad trebali izabrati izvođača radova, za azil za životinje nećemo u ovom trenutku ni raspisivati javnu nabavu jer novaca nemamo da bi to uopće financirali. Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik privremeno ćemo staviti sa strane, ali što se tiče doma umirovljenika u Gružu tu smo završili javnu nabavu, imam osigurana kreditna sredstva, tako da ćemo s tim sigurno ići. Za druge projekte orijentirat ćemo se sada sto posto na europska sredstva. Čekamo hoćemo li dobiti zeleno svjetlo za Lapadsku obalu i ako se to dogodi idemo s tim projektom. Također idemo s park & ride sustavom koji je dio velikog europskog projekta za koje također čekamo zeleno svjetlo. Dakle u niti jedan projekt nećemo ući ukoliko nisu osigurani europski novci.

U svemu što se događa često je spominjana riječ „reset”. Je li ovo uistinu dobra prilika za „reset”, da se u budućnosti bolje upravlja i povijesnom jezgrom i općenito turizmom u Dubrovniku.
- Ja mislim da je ovo sjajna prilika upravo za to. Ne smijemo podleći onoj priči da ćemo mi, kad se turizam vrati, odjednom napraviti ponovo ono ludilo, ekspanziju svega da bi vratili dugove i minuse. Ne! Mi moramo odmah krenuti gospodariti kao da se ništa problematično nije dogodilo i moramo vraćati priču na ono što cijelo vrijeme govorimo – Grad po mjeri građana i turizam po mjeri građana. Dakle, ovo nam je izvrsna prilika da neke stvari stavimo na mjesto.

Imate li već neke ideje kako to napraviti?
- Imam, sigurno da imam. Najvažnija stvar je gospodarenje javnim površinama i upravljanje brodovima na kružnim putovanjima. Ne smijemo više nikad dozvoliti vipe od dva broda istovremeno...

Dobro, ali i inače ste bili na tom putu.
- Jesmo, ali sada možemo ići i malo restriktivnije. Što se tiče ostalog ovo nam je dobra prilika i da izmijenimo GUP što ćemo i učiniti, u listopadu bi sve to trebalo biti završeno ako uspijemo održati javnu raspravu, ovisi koliko će dugo trajati ove mjere oko korona virusa. U taj GUP unijeti ćemo puno tekstualnih odredbi koje će onemogućiti divljanje u prostoru. Mislim da će sve skupa sada doživjeti jednu mjeru koju je davno trebalo napraviti, ne samo po pitanju prostora i turizma nego i po pitanju načina življena s mišlju da se može živjet od dva apartmana, od toga uživat, a drugo ništa ne raditi. Mislim da će se ljudi malo i po tom pitanju resetirati i postati svjesni da se ne može na taj način živjeti.

NE OČEKUJEM TRAJNO SMANJENJE BROJA APARTMANA

Očekujte li smanjenje broja apartmana, odnosno da će dio tih nekretnina ući na tržište dužeg, a ne turističkog najma.
- Mislim da se neće smanjiti broj apartmana, on će ostati isti, svi oni koji su uložili u apartmane, a to su većinom građani Dubrovnika, nešto malo ima ljudi sa strane, i dalje će se baviti turističkim najmom. Očekujem ipak da će određeni broj nekretnina privremeno ući na tržište dužeg najma, ali kad se turisti vrate sve će se ponovo preokrenut.

Izjavili ste kako neće raspravljati s oporbom dok traje kriza zbog korona virusa. Je li u ovom trenutku oporba korektna ili ne?
- O onom igrokazu koji su oni željeli napraviti na prošloj sjednici Gradskog vijeća u niti jednoj jedinoj sekundi oni uopće nisu razmišljali ni pričali o socijalnoj kategoriji, o ljudima koji su ostali bez posla, ljudima koji su otjerani preko noći na berzu rada, dakle oni uopće nisu govorili o tome, oni su govorili samo o tome kako treba oprostiti plaćanje javnih površina. To im je glavni moment bio. To je ono što je mene i ljudski pogodilo.
Dakle, od stranaka koje su više lijevog spektra, od kojih očekuješ nekakvu socijalnu notu, ta socijalna nota je izostala i osala je jedino ona kapitalistička; ajmo prvo smanjiti najam javnih površina ugostiteljima ili im potpuno oprostiti, pa ćemo vam ona mi ostati na sjednici. Inače, to je bilo u vrijeme kada je kriza tek počinjala, nije bilo jasnih pokazatelja što će se dogoditi dalje. Zato sam ja tada rekao da postoje naši sugrađani koji su ostali bez posla ili oni koji su radili svega par dana, prije toga bili na berzi rada, iskoristili svoja prava, a kad se pojavila naznaka krize, ostali bez posla i sad nemaju nikakav primanja i pitao što ćemo s njima? I ti ljudi imaju neke obveze, kredite, a nemaju ni lipe prihoda i azto je trebalo razmišljati o njima, a ne o ugostiteljima. Zato je meni jako drago da smo osmislili ovaj naš socijalni program koji upravo tim ljudima omogućava mjesečno tri tisuće kuna od Grada Dubrovnika i aki je potrebno još 1500 kuna za plaćati podstanarstvo, da im bar na neki minimalan način pomognemo.

KADA NEŠTO ZATVORIMO, RADIMO TO ZBOG ZDRAVLJA GRAĐANA

Je li s pretjeralo u pojedinim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa, npr. s tim da se stave punktovi između Grada i susjednih općina, a u poziciji smo da smo omeđeni državnim granicama pa i ne možemo baš puno daleko.
- Meni je teško ocjenjivati sve te mjere jer iz svoje pozicije nemam cijelu viziju svih ostalih pojava koju oni gore vide. Oni sigurno znaju pluseve i minuse određenih mjera koje donose. Očito je to bilo nužno potrebno da se zaustavi širenje virusa.

Je li bilo nužno potrebno zatvoriti šetnicu rutom starog vodovoda? To su vam građani poprilično zamjerili.
- Pa jesu, ali isti ti građani nisu svjesni činjenice da kad njih stotinu gore odjednom šeta, a upravo se to događalo, da je onda njihovo zdravlje ugroženo. Ne radimo mi to zbog sebe i nekih naših fiks ideja, nego upravo zbog građana. Da se građani pridržavaju odredbi i drže socijalnu distancu, iako moram kazati da najveći broj naših sugrađana to poštuje, onda ne bi bilo potrebe za djelovanjem civilne zaštite. Kad mi moramo skoro svaki dan ponovo stavljati trake na dječja igrališta, kada tamo nađemo majke s djecom, kada moramo tjerati ljude da ne idu u grupama itd. ne radimo to mi zato što tako volimo, to nam je samo još jedan dodatni posao, ali to radimo zbog zdravlja naših sugrađana. Vidimo da se virus kod nas ne širi kao u nekim drugim zemljama, Italiju da i ne spominjem, i da mjere socijalnog distanciranja daju rezultate. Mislim da se možmo strpiti tih 14 dana. Neće se nikome ništa dogoditi ako ne šeta 14 dana.

Koliko je bilo teško organizirati civilnu zaštitu?
- Dobra stvar je da smo mi započeli organizaciju civilne zaštite prije nekih godinu i pol dana i tu se odradili svi oni administrativni poslovi, od pitanja tko želi uopće biti dio civilne zaštite, tako da je dobro da smo mi imali bazu, naručile su se bile uniforme, oprema... Imali smo glavnu bazu, a onda je na nama bilo da napravimo tzv. zapovjedništvo po kotarima, što smo relativno brzo i napravili, a veliki broj napih sugrađana se dodatno javljalo da želi biti dio civilne zaštite, ali nismo mogli svih angažirati. Po ptrebi se mogu uključiti drugi, ali ja se nadam da za to neće biti potrebe, no bitno da za ubuduće imamo jasnu bazu podataka. Sve je dobro dok dobro ide, ali kad se ne daj Bože nešto dogodit onda vam treba ljudstvo treba vam brza reakcija.

Poruka građanima je...
- Još jednom pozivam sve naše sugrađane da ostanu kod kuće koliko god je to moguće, pogotovo naše starije, a svima onima koji imaju potrebe za šetnju ili da prošetaju kućne ljubimce, kažem to možete napraviti ali samo držite razmak, držite udaljenost jedni od drugih, nemojte se grupirati, a posebna poruka je majkama s djecom da ne idu na dječja igrališta, jer u ovom trenutku ona predstavljaju ugrozu jer se upravo tamo možete zaraziti virusom, ne uklanjajte trake, što više stojite doma više ste sigurni.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je danas sastanak s predstavnicima strukovnih udruženja gospodarstvenika koji posluju na području Grada Dubrovnika, na temu izvanredne situacije u Dubrovniku uslijed pojave globalne pandemije koronavirusa.
 
- Svjesni smo stanja u kojem se nalazimo i provodimo sve potrebne mjere kako bismo osigurali maksimalnu zdravstvenu zaštitu svih naših sugrađana. To nam je u ovom trenutku prioritet. – naglasio je uvodno gradonačelnik Franković, naglasivši kako se vrlo pažljivo prati epidemiološka situacija u našoj i svim ostalim županijama te će se sukladno procjeni nadležnih epidemiologa donositi daljnje odluke i upute.
 
Sve sektorske organizacije stavile su svoje resurse na raspolaganje Gradu Dubrovniku i Općoj bolnici Dubrovnik kako bi se osigurali najbolje mogući uvjeti za građane vezano za zdravstvenu ugrozu, od kuhanja namirnica starijim i ostalim ugroženim sugrađanima, prijevoza robe i ljudi i slično.
 
Sve gradske službe su opremljene i spremne provoditi upute nadležnog županijskog Stožera civilne zaštite, odnosno Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, izvijestio je prisutne gradonačelnik Franković. Naglasio je kako istovremeno, osim zdravstvene ugroze, Gradu prijeti i gospodarska nesigurnost.
 
- Jedan smo od najranjivijih gradova po pitanju financijske stabilnosti obzirom da naše gospodarstvo počiva na turizmu i povezanim djelatnostima. Stoga ćemo u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske provesti sve mjere sukladno programu vlade a kad ova kriza prođe spremni smo odustati od dijela investicija i novac uložiti u oporavak gospodarstva našeg grada. – rekao je gradonačelnik, istaknuvši kako je svaki sektor jednako ugrožen.
 
Predstavnici sektora pojedinačno su iznijeli trenutnu problematiku poslovanja, ideje i očekivanja, s obzirom na neizvjesnost daljnjeg tijeka epidemije. Izrazili su spremnost na konstruktivne razgovore i suradnju s gradskom upravom po pitanju planiranih mjera.
 
- U suradnji sa gradom Dubrovnikom nakon prolaska zdravstvene ugroze napraviti će se model financijske pomoći gospodarstvu grada Dubrovnika koji bi na godišnjoj razini iznosio 100 milijuna kuna. – rekao je gradonačelnik Franković.

dpp

Čim je započela kriza zbog pandemije korona virusa „skočili” su ugostitelji, odmah su počeli povlačiti za rukav i pritiskati gradsku vlast kako će im se pomoći, hoće li im Grad ukinuti naplatu javnih površina, smanjiti davanja itd.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković inače je kazao kako će se o pomoći svim sektorima gospodarstva, ne samo ugostiteljima, razmišljati na koncu lipnja, odnosno kad se vidi kakve će sve posljedice imati aktualna pandemija korona virusa i kako će se sve razvijati do kraja lipnja. Drugim riječima, ukoliko se pandemija smiri i situacija normalizira, neće ni biti razloga za ekstra mjere pomoći gospodarstvu iako će gubitaka naravno biti. No, ne mora se svake godine raditi s dobiti, a odgovorni poduzetnici koji su mogli ostvariti dobit proteklih godina izvući će se tim „viškovima”. To je svijet gospodarstva, a ugostitelji, i inače uz cjelokupni turizam privilegirani dio poduzetništva, valjda to baš ne razumiju najbolje. I sam gradonačelnik je na jednom nedavnom sastanku zaključio: „Ponašaju se kao da smo oni postoje!”

Valjda nema poduzetnika zbog kojih Dubrovčani, i opravdano i neopravdano, više njorgaju od ugostitelja i - građevinara. No, postoji u ovoj krizi oko korona virusa jedna ogromna razlika među njima. Naime, za razliku od ugostitelja, pohvalna je reakcija građevinara na krizu i priopćenje koje je pak uputila Strukovna grupa građevinara pri HGK ŽK Dubrovnik.

A u svom priopćenju, koje bi mogli slijediti i ugostitelji, građevinari navode:

„U svjetlu najnovijih događaja oko korona virusa kao i poduzetih i najavljenih mjera od strane gradske vlasti smatramo korektnim i potrebitim izraziti našu punu podršku prema racionalnom korištenju javnih sredstava. Svjesni smo da će ovi događaji ostaviti traga i na našu gospodarsku granu i da ćemo svi, više ili manje, podnijeti određene gubitke. Koliko i u kojoj mjeri, to sada nije moguće predvidjeti.

Ono što svakako moramo je dati podršku institucijama na svim razinama kako bi čim efikasnije suzbili epidemiju i prebrodili nadolazeći period. Od državnih vladajućih struktura očekujemo da vodi brigu i oko nas poduzetnika čije poslovanje je ugroženo ili će biti ugroženo pojavom korona virusa.

Pod ovim najprije podrazumijevamo mjere koje je HGK predložila nadležnim institucijama. U tom smislu pozivamo sve poduzetnike da razmišljaju na način što u ovom trenutku oni mogu napraviti za društvo, a čvrsto vjerujemo da će i država povesti brigu kroz razne mjere pomoći poduzetnicima.” - piše u priopćenju Strukovne grupe građevinara.

D. Mladošić