Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Iako je s dnevnoga reda sjednice Gradskog vijeća skinuto izvješće o radu Turističke zajednice Grada za 2017. i 2018. godinu, vijećnica HNS-a Marina Vučkovič Matić pohvalila se kako je ta izvješća pročitala te kako je u njima naišla na podatak da će u 2020. kruzeri u Dubrovnik dovesti 100 000 putnika više pa je pitala gradonačelnika je li to ono smanjenje koje se već dvije godine najavljuje. Franković ju je upozorio da ga idući put ispravno citira.

-Kad gledate ili citirate moje riječi, radite to od početka do kraja kako sam i rekao, a rekao sam da je ključ ne imati istovremeno osam kruzera u luci. Nije ovdje riječ o ukupnim brojkama nego o istovremenim brojkama jer one su bile ključni i kritični problem našeg turizma. Kroz ove dvije godine puno se toga napravilo po pitanju istovremenih dolazaka kruzera. Autobusi koji dovedu izletnike iz drugih destinacija zapravo su taj jedan dodatni kruzer po broju gostiju. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako je tijekom sastavljanja liste dolazaka kruzera za 2020. bilo problematičnih zahtjeva od nekih kruz kompanija te dodao kako se o tim zahtjevima raspravlja s CLIA-om.

- Vjerujemo da će 2020. biti prva godina u kojoj će vrijediti pravilo o dva kruzera dnevno. Kad ljudi vide tri kruzera u luci ne razumiju da je treći tu jer je u „home portu”. Razumijem nepovjerenje građana i sjetite se što se dogodilo ovog ljeta kad je MSC-ov kruzer došao nenajavljen. Tad smo vidjeli onaj scenarij koji nismo mogli vidjeti zadnje dvije godine, a to su zakrčene prometnice i zagušene Pile i Stradun, a dvije godine se takvo što nije dogodilo. - kazao je Franković.

Predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž danas je ponovo reagirao na istupe mostovca Mara Kristića.

Napomenuvši u naslovu priopćenja, „ako čovjek ne zna prema kojoj luci plovi onda niti jedan vjetar neće biti povoljan”, Raguž je napisao:

Nekada je neznanje bilo sramota i skrivalo se daleko od javnosti. No, očito se vremena mijenjaju pa je biti neznalica gotovo pa poželjno. Tako, primjerice, možete biti pomoćnik direktora „Čistoće“ i apsolutno ne znati ništa o poslu za koji primate plaću. No, ni to nije dovoljno vijećniku i pomoćniku direktora Maru Kristiću. Ulazi u rasprave i uporno dokazuje kako nema pojma o onome što je tema rasprave.

Tako Kristić postavlja pitanje koliko otpada dolazi iz Luke Dubrovnik na Grabovicu. Zar on, kao pomoćnik direktora „Čistoće“ ne bi sam morao znati o kojim je količinama riječ? Da se raspita o podacima o otpadu na Grabovici, možda bi saznao da recimo Zračna luka Dubrovnik na Grabovici odloži više otpada nego Luka Dubrovnik s kruzera. A možda Kristić namjerava, nakon hajke i širenja dezinformacija o otpadu s kruzera, jurišati i na avione koji slijeću na Čilipe? Tako da, po njegovoj viziji,  Grad bude vraćen u 19. ili koje ranije stoljeće? Ili će mu uskoro zasmetati i otpad iz dubrovačke bolnice koji se odlaže na Grabovici, pa će predložiti i prestanak liječenja sugrađana? Zaista je samo nebo granica gluposti upakiranoj u brigu za okoliš.

Vrijedi se i zapitati što je Kristić s pozicije pomoćnika direktora „Čistoće“ učinio da se smanji količina otpada na Grabovici. Zašto nije osigurao kućanstvima, ugostiteljskim objektima i svima drugima kante da razvrstavaju otpad? I, konačno, nije li Kristića sramota da ga Luka Dubrovnik mora podučavati o selektiranju otpada?

Ovim ću završiti ovu polemiku jer nam dolaze Svi sveti, pa ako Kristić već ne poštuje žive neka barem poštuje pokojnike.

Željko Raguž,
predsjednik Uprave Luke Dubrovnik

DPP

Sezona kruzera još nije niti završila, a Luka Dubrovnik po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima te broju putnika koje su ti brodovi dovezli i dalje ostaje prva kruz luka na hrvatskom dijelu Jadrana. Naime, u prvih osam mjeseci ostvareno je 466 kružnih putovanja inozemnih brodova po hrvatskom Jadranu, što je 15 putovanja više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Do početka rujna kruzeri su na hrvatsku obalu dovezli 733 tisuće putnika što je sedam posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Dubrovnik je i dalje najposjećenija kruz destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana s 339 uplovljavanja kruzera u prvih osam mjeseci ove godine. Split kao destinacija kruzerima je tek upola zanimljiv kao Dubrovnik. Naime, Split je u prvih osam mjeseci posjetilo 175 kruzera, a Zadar čiji je novovoizgrađeni terminal Gaženice tamošnja lučka uprava dala u koncesiju konzorciju koji je trebao graditi putnički terminal u Luci Dubrovnik, posjetilo je tek 77 kruzera. Hvar je posjetio 71, Korčulu 66, a Šibenik 46 kruzera.

Iako je već listopad, kruz sezona u Dubrovniku ne jenjava pa tako do kraja mjeseca gotovo da i nema dana kad u Luci neće biti i po nekoliko kruzera. Brodovi na kružnim putovanjima u nešto manjem broju uplovljavat će i tijekom studenoga i prosinca, a posljednji veći kruzer - Costa Deliziosa uplovit će 28. prosinca. Kad je u pitanju uplovljavanje kruzera 2020. očekuje se da će njihov interes za Dubrovnik biti jednak ovogodišnjem.

Već od iduće sezone shuttle prijevoz putnika s kruzera prema povijesnoj jezgri, odnosno Pilama preuzet će Libertas koji je za tu namjenu od Gradskog vijeća dobio zeleno svjetlo za operativni leasing putem kojeg će nabaviti tri "harmonike" kojima će vršiti shuttle prijevoz, a za istu će namjenu Libertas nabaviti još tri ista takva autobusa.

Gradonačelnik Mato Franković nedavno je tako istaknuo kako su se predstavnici kruz kompanija usuglasili da se putnici s njihovih brodova u Grad prevoze "harmonikama".

Inače, od 1. siječnja 2021. kruzeri koji će uplovljavati u Dubrovnik, ovisno o kapacitetu putnika plaćat će turističku pristojbu. Temeljem odluke Gradskog vijeća ta se pristojba kreće od dvije tisuće kuna za brodove kapaciteta do 200 putnika dok će najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćati kruzeri kapaciteta od 3 001 putnika na više.

Gradsko vijeće usvojilo je Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, pojednostavljeno rečeno kruzerske takse. Pristojba će iznositi do 40 tisuća kuna po brodu, o čemu je Dubrovnikpres.hr već pisao OVDJE.

Inače, gradonačelnik Franković se narugao s izlaganjem „srđevca” Nikše Selmanija koji se pohvalio kako „ovog ničeg ne bi bilo da nije bilo kandidacijske liste Srđ je Grad”.

- Koliko god se to nekome sviđalo ili ne sviđalo, kada se zapravo krenulo na e-savjetovanje oko pristojbe, Srđ je Grad je bio onaj koji je dao prijedlog, sve ovo skupa možete pratiti na Internet starnicama i vrlo lako je provjerljivo. - kazao je Selmani i izritirao gradonačelnika Frankovića.

- Ja razumijem kandidacijsku listu da oni nešto žele pripisati sebi, toliko ste bili bitni u tom e-savjetovanju, cijela Hrvatska vas je čula i onda je završilo e-savjetovanje, pošla je prva rasprava u Saboru u kojem nije uopće usvojen taj prijedlog. Dakle, kakve veze vi imate s ovim? Nikakve! - poručio je gradonačelnik Franković Selmaniju te nastavio:
- Ne znam kako vam to nije jasno. Vi ste imali prijedlog isti kakv smo i mi imali. Vaša sreća je što smo mi to uspjeli progurat, kod jednog ministra i kod drugog ministra, uskladit dva ministarstva, okupit gradove, Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadra na zajedničkom objedinjenom sastanku Ministarstva turizma i Ministarstva mora s prisutnim ministrima i čvrsto to uskladit i dogovorit. Lijepo sanjati, lijepi je maštati. Zamisli, vi ste nešto prijavili na e-savjetovanje i to je usvojeno. Ma dajte molim vas, nemojte bit neozbiljni. - kazao je Franković.

- Dakle, nije to usvojeno vezano za vas niti to kakve veze s vama ima. I molim vas prizemljite se i ti koji vam to tumače ne govore vam istinu, ja vam govorim istinu kako je bilo i što je bilo. I ne uzimam to samo sebi za kredit, jer da nisu svi ostali gradovi to podržali, ne bi uspjeli. Bili su tu ravnatelji lučkih uprava... I još jedan grad sam zaboravio, Vukovar. - rekao je Franković.

- Kakva lista birača Srđ je Grad?! Pa za vas zna šest i pol ljudi u Gradu Dubrovniku i to je to. I sad vi sebi smatrate: „Mi smo prijavili na e-savjetovanje...” Ma ljudi moji, kao da crtića se igrate. I pišete tu priopćenja po sto puta ponavljate onu mantru... A ima jedna stara komunistička. Kaže: „Sto puta izgovorena laž postaje istina.” A pošto vi tamo imate u vašim grupama neke sljedbenike druga Tita i one gore od njega, onda, vjerojatno vas uvjeravaju da to tako treba govorit. Mislim... Dosta nam je više isprazne te priče. Vi ste nešto uspjeli, ma dajte molim vas. - rekao je Franković
Franković je dalje kazao kako kada se prvi put pojavila ta ideja nije bilo ni njega u Gradskom vijeću, a da Srđ je Grad nije ni postojao.

Turističku pristojbu plaćat će i kruzeri koji uplovljavaju u dubrovački akvatorij, a nakon što Gradsko vijeće već na sjednici u ponedjeljak usvoji Odluku o visini pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u međunarodnom pomorskom prometu kad se brod nalazi na vezu, u luci ili sidrištu.

Tako će brodovi kapaciteta od 50 do 200 putnika plaćati turističku pristojbu od dvije tisuće kuna dok će ta pristojba za brodove kapaciteta od 201 do 500 putnika iznositi pet tisuća kuna.

Za brodove kapaciteta od 501 do tisuću putnika turistička pristojba iznosit će deset tisuća kuna. Za kruzere od 1001 do dvije tisuće putnika predviđena je pristojba od 20 tisuća kuna te pristojba od 30 tisuća kuna za kruzere s 2 001 do tri tisuće putnika.

Najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćat će najveći brodovi, odnosno oni kapaciteta od 3 001 putnika naviše.

Gradonačelnik Mato Franković proteklih je mjeseci govorio o naplati turističke pristojbe kruzerima, koju predviđa Zakon o turističkoj pristojbi, no odluku o naplati takve pristojbe mora prethodno usvojiti gradsko vijeće.

Turistička pristojba od brodova na kružnim putovanjima prihod je proračuna te bi se trebala koristiti u projekte poboljšanja javne i turističke infrastrukture te projekte i programe održivog razvoja.

Ljutiti su danas bili Dubrovčani zbog prometnog kolapsa i ogromnih gužvi u Vratima od Grada, gradonačelnik Mato Franković prozvao je Lučku upravu Dubrovnik jer je dopustila uplovljavanje jednog kruzera mimo predviđenog itinerara, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo kruzersku kompaniju MSC i turističke agencije, prema kojima je također bio oštar i Franković, koji je još u sve uklopio i CLIA-u (Međunarodno udruženje kruzerskih kompanija) uputivši im dopis da krše dogovore s Gradom.

Uglavnom, prometni kolaps i gužve stvorili su se navodno zbog tog jednog kruzera „viška” koji je uplovio ranije nego što je bilo predviđeno pa su se putnici s dva kruzera iskrcavali istodobno, a prijevremeno pristajanja MSC-ovog kruzera u grušku luku, prema izjavama Blaža Peza, odobreno je na inzistiranje te kompanije radi „sigurnosti putnika”. O kakvim se sigurnosnim problemima radi, ako ih je bilo, nitko nije pojasnio.

I onda se zaigrao ping – pong odgovornosti, Franković je prebacio na Peza, inače bliskog suradnika, a Pezo na MSC i turističke agencije tvrdeći kako Lučka uprava nije zadužena za organizaciju iskrcaja.

Možda Lučka uprava nije zadužena za organizaciju samog iskrcaja, ali je zadužena za dopuštenja uplovljavanja i samim tim dopuštenja početka iskrcaja. Naime, Lučka uprava danas je mogla odobriti uplovljavanje, ali je mogla i spriječiti prijevremeno iskrcavanje putnika, odnosno zabraniti ga do dogovorene satnice, pa bi sve išlo po planu bez obzira što je kruzer pristao mimo predviđenog termina. Ako to Lučka uprava ne može uraditi ili u Lučkoj upravi to nisu sposobni, a zatvorimo onda i luku i Lučku upravu, ne trebaju nam, nek ostane bokun obale uz koju akostava i iskrcava se kako je kome drago i kao ga je volja. Tako ispada u današnjem slučaju.

Što se tiče samih putnika MSC kruzera, oni ne bi bili ničim oštećeni da su ostali još malo na brodu, jer ako su prema planu trebali uploviti kasnije, nalaze li se na brodu nasred mora ili u luci, putnici MSC-a ne bi ništa izgubili. No, Lučka uprava Dubrovnik danas je očito zakazala ne uspjevši kontrolirati vrijeme iskrcaja putnika, i to je problem, jer MSC i turističke agencije trebaju slušati onog koji upravlja lukom, a ne da se ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo deboto pravda njihovom neposlušnosti.

Sidrenje kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada u budućnosti će biti u potpunosti zabranjeno, najavio je to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na današnjoj konferenciji za novinare uz dvije godine mandata.

Franković je istaknuo kako je Grad u zadnje dvije godine učinio puno po pitanju uređenja kruzerskog prometa.

- Ako se itko uhvatio u koštac, ne u Dubrovniku, nego u svijetu, s kruz kompanijamam, onda je to ova gradska uprava. Napravili smo uistinu veliki napredak u odnosima i mislim da to svi vide. - kazao je Franković.

- To što netko ne želi vidjeti, meni je žao. Potpisivat povelje s gradovima koji nisu napravili niti jedan posto onog što smo mi napravili je nekad i smiješno. - poručio je Franković tzv. srđevcima dodavši kako je smiješno upoređivati Veneciju i Dubrovnik.

- Uspoređivati nas s Venecijom u kojoj je dnevno po deset kruzera i koja nije imala snage napraviti ono što je Dubrovnik napravio i ono što će napraviti je smiješno. Ispred nas je 2020. kada će biti maksimalno četiri tisuće posjetitelja. To nije napravila ni jedna jedina destinacija u svijetu osim nas. Uvažavam svačije mišljenje, a cijela javnost vidi pomak, neki ne žele vidjeti. Ako smo u jednom periodu imali pet do deset, a sad maksimum dva kruzera, u kritičnom periodu se pojavljuje treći plus home port, a home port nije problem, onda mi žao što to neki nazivaju marketinškim trikom. Nemamo idealnu, ali je pozicija puno bolja nego prije. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Idemo prema tome da se zabrani sidrenje kruzera ispred Lokruma, da tu u budućnosti budu manje brodice i barke, a nikako da bude sidrište za velike brodove. Dakle, poštivat ćemo odluku UNESCO-a, ali i to ima svoj put. - kazao je Franković.

Dubrovnikpress.hr inače je jutros objavio napis o utjecaju kruzera na podmorje u lokrumskom kanalu koji možetew pročitati OVDJE.

Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.

Usvojivši Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, Gradsko je vijeće autobusima putničkih agencijama koje u Grad dovode izletnike, onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom. Kako su to dani kada je Gradu najviše posjetitelja s kruzera, „srđevci” prozivaju gradonačelnika Mata Frankovića da je odluku mijenjao upravo zbog zbog povećanja broja uplovljavanja kruzera koji generiraju dolazak velikog broja posjetitelja u povijesnu jezgru, dok se u javnosti pokušava stvoriti slika kako je smanjen broj kruzera.

I dok „srđevci” smatraju kako je favoriziranje kruz turizma za Grad pogubno, očito je kako su se u pokušaju da se nametnu kao stručnjaci u području turizma skroz pogubili. Naime iz tabora „srđevaca” izašao je novi prijedlog prema kojemu bi Grad trebao razvijati zdravstveni turizam.

„Srđevci” svoj prijedlog još nisu obrazložili pa nije jasno kakav bismo to vid zdravstvenog turizma trebali razvijati. Bez konkretnih prijedloga njihova je inicijativa u najmanju ruku smiješna, ali to obično bude tako kad par vodiča među njima umisli da su najveći stručnjaci za turizam.

Kao turistička luka na Mediteranu Dubrovnik će baš zbog svoje baštine i povijesti uvijek biti zanimljivo odredište brodovima na kružnim putovanjima. „Srđevcima” tako konačno mora postati jasno da se Dubrovnik neće odreći tog segmenta turizma, kao što im mora postati jasno da problem Dubrovnika nisu kruzeri jer naše su ceste začepljene i u danima kad kruzera nema nigdje na vidiku. Stoga ni ne čudi što i neki od gradskih vijećnika „srđevcima” počeli spočitavati kako ih je silno filozofiranje o turizmu dovelo u kontradikciju.

Gradonačelnik Mato Franković pak podsjeća tzv. srđevce kako su turisti u Grad dolazili i dolazit će i dalje prvenstveno zbog njegove bogate povijesti i kulturno - povijesne baštine.

- Razvoj turizma u Dubrovniku temelji se na njegovoj kulturi i kulturno - povijesnoj baštini. Na tim vrijednostima počiva dubrovački turizam i sve ono što činimo, činimo kako bismo očuvali te vrijednosti i omogućili našim posjetiteljima da Dubrovnik dožive na pravi način. Izletnici, gosti iz privatnog i hotelskog smještaja, posjetitelji s kruzera, svi oni u Grad dolaze zbog jakog branda Dubrovnika koji se 99,9 posto temelji na njegovoj kulturno - povijesnoj baštini. - kazao je Franković odgovorivši „srđevcima” što misli o tome da se Dubrovnik treba bazirati na zdravstveni turizam i podsjetio na vrijeme poraća u Dubrovniku kada su se ulagali veliki napori ne bi li se gosti vratili.

- Ja dolazim iz turističke branše i svoj sam radni vijek počeo baš u turizmu kad je bilo najteže, u tom vremenu poraća, i kad nas je krenulo, NATO je bombardirao Srbiju i pred tu sezonu sve je pošlo nizbrdo. Bilo je to vrijeme kad smo s veseljem dočekivali svaki kruzer, a bivši gradonačelnici primali kapetane u salonima jer željeli smo što više jer nismo imali ništa. Bio sam tada u jednoj od agencija koje je odvela prve goste u Crnu Goru i ne možemo mi goste s kruzera otjerati. - rekao je Franković te naglasio kako je kruzera manje u odnosu na posljednju godinu, dvije.

- Broj kruzera je u značajnoj mjeri smanjen u odnosu na prije dvije godine. Nema više po sedam, osam kruzera u jednome danu, Broj uplovljavanja sveli smo na razumnu brojku koja će bit još razumnija iduće godine. UNESCO sve naše poteze ističe kao primjer jer drugi zatvaraju oči, strahujući od financijskih gubitaka. - kazao je Franković.

- Ništa ne ide preko noći, turizam je osjetljiv i treba partnerski i sa svima zajednički stvari dovoditi u red i mislim da smo u tome dosad prilično uspjeli. Nismo ni na 50 posto posla, ali idemo u dobrom smjeru. - rekao je Franković i prokomentirao izmjenu Odluke o zaustavljanju na Pilama kojom se agencije koje dovode izletnike u povijesnu jezgru onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom.

- To je jasna poruka agencijama, četvrtkom i subotom ne možete doći jer je Grad prebukiran, odnosno na limitu pružanja kvalitetne usluge jer svaki dodatni autobus smanjuje tu kvalitetu usluge. Znamo kako je bilo kad je bilo pet kruzera u jednome danu, tko je tada zadovoljan, ali ljudi u luci vide tri kruzera i kažu "Mato laže", ali ljudi ne znaju da su od ta tri kruzera u luci, dva u posjetu, a treći je u home portu, dakle njegovi gosti dolaze s aerodroma, ulaze u brod i kreću na putovanje. - rekao je Franković.

- Nemojmo gledati na kruzere kao na neprijatelje, nije to dobro, oni su dio naše ponude i imaju utjecaja na gospodarstvo. Svaki gost s kruzera potroši u Gradu po 50 eura. Pa nije to malo. Mi želimo te goste i mislimo da su dobri i kad posjete Grada, osjete njegovu vrijednost i ljepotu na pravi način, oni će se vratiti, odsjesti će u privatnom smještaju ili u hotelu i nema većeg i jeftinijeg marketinga od toga. - rekao je Franković.

Danas je na dubrovačkim prometnicama testiran zglobni autobus, a kako je na sjednici Gradskog vijeća najavio gradonačelnik Mato Franković dva takva autobusa Libertasa dogodine bi mogla preuzeti posao prijevoza putnika s kruzera u gruškoj luci do Pila. Franković tvrdi da će to rasteretiti gradske prometnice za čak 30 posto.

- Već iduće godine će prestati postojati shuttle busevi koje će voziti. To više neće biti moguće.- rekao je Franković te istaknuo kako će taj prijevoz preuzeti Libertas, od čega će koristi imati i Grad i Libertas.

- Grad je u suradnji s Libertasom pokrenuo nabavu niskopodnih autobusa, popularnih harmonika koje mogu prevesti 120 putnika. Nabavljamo dva autobusa i oni će isključivo služiti za prijevoz putnika s kruzera iz Luke. Shutlle busevi više neće voziti i tako ćemo smanjiti opterećenost gradskih prometnica za više od 30 posto. - rekao je Franković

Dok tzv. harmonika autobus već obavlja probne vožnje po dubrovačkim prometnicama, gradonačelnik ističe kako je s kruzerskim kompanijama već dogovoren prijevoz njihovih putnika Libertasovim niskopodnim autobusima.

- Razgovarali smo već s predstavnicima kruzerskih kompanija i njima odgovara takav vid prijevoza putnika. Dakle, ovim modelom prijevoza putnika povećat ćemo prihode Libertasa i smanjiti dotacije iz proračuna te smanjiti gužve na cestama jer dva autobusa su puno manje nego njih šest ili sedam. - kazao je gradonačelnik Franković.