Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Kruzeri po uplovljavanju u europske luke, sukladno europskim direktivama, moraju gasiti svoje motore i spajati se na lučku elektroenergetsku mrežu, a s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova u okoliš. Takav projekt u dogledno vrijeme trebao bi zaživjeti i u Luci Dubrovnik, jer Grad Dubrovnik radi na njegovoj realizaciji u suradnji s HEP-om koji već izrađuje projekt.

Kako funkcionira uvođenje tzv. shore power ili struje s kopna gradonačelnik Mato Franković imao se prilike uvjeriti prošle godine za posjeta luci u Los Angelesu, koja je također uvela napajanje kruzera strujom iz luke, a upravo s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš.

Kruzeri koji uplove u luku u zaljevu San Pedro tako imaju obvezu gasiti motore i priključiti se na tamošnju lučku elektromrežu. Amerikanci su inače dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću tada rekli kako su spremni pomoći Gradu Dubrovniku i staviti mu na raspolaganje svoja iskustva u realizaciji ovog projekta.

Dubrovački projekt, kojim bi se osiguralo da i Luka Dubrovnik kruzerima omogući korištenje elektromreže, čime se ne bi samo smanjile emisije plinova, već bi i luka na tome zaradila, već se razrađuje u suradnji s HEP-om.

Za nesmetano priključenje kruzera na lučku elektromrežu Luci je prethodno potrebno osigurati dovoljno struje, što će se realizirati na način da će elektrovod iz Lapada, točnije s Orsana morem provući prema samoj luci gdje će se izgraditi potrebna trafostanica.

Ovim projektom neće se samo osigurati dovoljno struje za područje luke već bi se riješiti problem opskrbe strujom Lapada. No, početak realizacije ovog projekta ovisi o HEP-u, odnosno vremenskom razdoblju u koje će izraditi projekt i projektnu dokumentaciju.

Dok ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo i dalje iz nekog samo njemu znanog razloga skriva broj putnika koji će ove sezone dovesti svaki od kruzera koji će uploviti u dubrovački akvatorij, „srđevci“ su izračunali, što uopće nije problem jer su podaci o kapacitetu svakog od brodova dostupni na Googleu koji, je li, sve zna i pamti, kako će u 2019. u odnosu na 2018. povećanje broja putnika s kruzera u Dubrovniku biti šest posto te da će u 2020. u odnosu na 2019. to povećanje iznositi 12 posto. I dok „srđevci“, iznoseći brojke ističu kako Grad nije dobio bitku s kruzerima, gradonačelnik Mato Franković ni ne ističe da je ta bitka dobivena, jer bitku, rekao je nedvano na sjednici Gradskog vijeća, nije ni vodio.

- Treba prikazati stvari onakvima kakve one jesu, 2017. Grad je bio pod iznimno teškom paljbom negativnog marketinga od brojnih svjetskih medija koji su isticali smrt Dubrovnika, da je to grad koji nestaje, umire, da je devastiran i trebalo je mijenjati taj negativan imidž jer je on dugoročno značio ogromnu štetu i za Grad i destinaciju. Nismo mi pobijedili niti smo vodili bitku s kruzerima, s nikim se nismo bili i nikome nismo prijetili nego smo razgovarali i rekli predstavnicima kruz kompanija da Grad kvalitetnim rasporedom može primiti veći broj kruz gostiju kroz godinu, ali ne koncentriranih u isto vrijeme. Da nismo razgovarali, 2018. bi bila promašena godina, označena kao godina fijaska, ali to se nije dogodilo jer je u 2018. generalno mišljenje o Gradu bilo pozitivno i to je prva godina da Pile nisu bile blokirane, da je Stradun bio prohodan. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako stanje u Gradu još uvijek nije idealno te najavio konkretne promjene za kruzere u 2020. godini.

- Je li stanje bilo idealno? Nije! Hoće li bit ove godine? Neće jer ne ide to preko noći, ali je ono za ovu sezonu značajno unaprijeđeno. Odredili smo limite i lučka pravila za 2020. prema kojima neće moći biti više od četiri tisuće putnika s kruzera istovremeno. To nije napravila ni dogovorila niti jedna luka na Mediteranu. Ma koliko to nekima možda izgleda nedovoljno, poslali smo u svijet pozitivnu sliku i to je bilo važno i nužno za Grad. Ja sam prolazan, ali bitan je Grad. - kazao je Franković i dodao kako se slika Grada ipak promijenila.

LIKOVI IZ NJEMAČKE REPORTAŽE: NEĆU IH IMENOVATI, ALI ŽIVE OD TURIZAMA I PLJUJU PO SVOM GRADU

Nema svjetskog medija koji ne priča pozitivno o Dubrovniku kao gradu koji je počeo upravljati turizmom. Eminentne organizacije koje se bave turizmom hvale dubrovački model upravljanja destinacijom. Predstavnici UNESCO-a koji su nedavno bili u Gradu istaknuli su kako je ovo grad primjer jer je pokazao kako se othrvati od naslijeđenog bremena problema, jer postao je svjestan da je grad važniji od profita, ali nismo još tamo gdje trebamo biti i nećemo tako brzo biti. - rekao je Franković te nastavio kako mu smeta kad oni koji u Dubrovniku žive od turizma pljuju po to i po svom Gradu.

- Prije 10-tak dana je bila jedna reportaža u centralnom dnevniku u Njemačkoj na temu prekomjernog broja turista u destinacijama među kojima je Dubrovnik istaknut kao pozitivan primjer. I uhvate dva, tri građanina iz povijesne jezgre koji popljuju Grad do te mjere da ne možete vjerovati. Rekao mi direktor HTZ-ova ureda za Njemačku da je bio šokiran da jedan građanin tako priča o svom vlastitom gradu. I krenem tražiti taj dnevnik i nađem ga jer me interesiralo koji su to ljudi. Neću ih imenovati, ali ću vam reći da je svaki od njih privatni iznajmljivač, bavi se i živi od turizma i pljuje po svome Gradu. To je problem, ali mi ćemo i dalje pričati dobru priču. - kazao je Franković te naglasio kako bi se upravljanje turizmom i kruzerima bilo otelo kontroli da je kojim slučajem Luka Dubrovnik dana u koncesiju.
- Kad se htjelo prodati Luku kao jedan od najvažnijih resursa znali smo reći ne i oduprijeti se svim pritiscima, a bilo ih je. Da smo dali Luku u koncesiju mi ovdje danas ne bi o ničemu odlučivali. Oni bi radili za profit, bilo bi dva, tri milijuna putnika, no mi smo imali opciju reći da ćemo zaraditi manje, ali ćemo živjeti bolje i kvalitetnije i pružati kvalitetniju turističku uslugu. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako se kruzerima ne mogu u potpunosti zatvoriti vrata.

- Budimo mudri i nemojmo zatvoriti sva vrata iza sebe jer ne znamo kad dolazi idući problem i recesija. Razgovarali smo s kompanijama i dogovorili kruz takse za 2020. godinu. To smo postigli razgovorima jer ne razmišljaju svi gradovi u koje uplovljavaju kruzeri isto. Neki to gledaju s političke strane, razmišljaju kolika bi bila politička šteta za njihovu privredu kad bi smanjili broj kruzera. Da svi mi na Mediteranu razmišljamo isto, dogovorili bismo se za 5 i pol sekundi. – rekao je Franković na sjednici Gradskog vijeća.

- Mi smo svjesni da ćemo smanjenjem broja kruzera kratkoročno izgubiti, ali ćemo dobiti dugoročno jer varaju se oni koji misle da će se turizam zaustaviti, neće jer će prema procjenama u idućih 10 godina broj turista na svjetskoj razini porasti za 40 posto. Mi toga moramo bit svjesni i za to spremni kako bi Grad bio ugodno mjesto za život, a time i ugodniji za naše goste. - rekao je Franković.

Iako je Uskrs ove godine nešto kasnije, sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u dubrovački akvatorij započet će nešto ranije, odnosno već je počela, i to još u veljači uplovljavanjem Viking Jupitera, novog kruzera kapaciteta 930 putnika. U ožujku će u Dubrovnik uploviti 17 kruzera, a prvi najveći među njima je Costa Venezia. Novi brod talijanske kompanije Costa Croicere u Dubrovnik će uploviti već 6. ožujka.

I dok iz Lučke uprave Dubrovnik i dalje kriju kapacitete svakog od kruzera koji će se ove sezone ticati s dubrovačkom obalom, vrlo je lako provjeriti kako Costa Venezia, inače građena za kinesko tržište može primiti 5 260 putnika. Uoči početka sezone uplovljavanja kruzera redovito se u Dubrovniku zahukta i sezona odašiljanja priopćenja od strane određenih političkih organizacija koje zapravo baš tu turističku i kruzing sezonu koriste za svoj kao probitak, ne nudeći ništa novo, odnosno kao spasonosno rješenje od gužvi i prometnog kolapsa oko povijesne jezgre, još nisu ponudili nešto što već netko prije nije nije nudio kao rješenje.

Tako su tzv. srđevci po pojedinim pravovjernim medijima uoči sezone objavili priopćenje u kojem gradonačelniku Matu Frankoviću savjetuju da ih posluša, odnosno primjeni ono što predstavljaju kao njihovo rješenje ne bi li se smanjile gužve koje nastaju na Pilama. Sve bi to bilo super da rješenje koje pokušavaju prikazati svojim, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić već odavno nije ponudio i dijelom pokušao primijeniti u praksi, a prvi koji su mu se „smijali” bili su baš ti isti tzv. srđevci.

Dok tzv. srđevci Frankoviću nude centar za upravljanje posjetiteljima – dispečersku službu, zakup slotova i kupnju vinjeta, bivši je gradonačelnik Andro Vlahušić sve to još davno razradio i o svemu tome više puta govorio i polemizirao u javnosti. Uostalom, nije li gradska uprava za vrijeme Andra Vlahušića povećala naknadu za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama? Nije li Andro Vlahušić predlagao centar za upravljanje posjetiteljima u Klarisi dok se oporba svim tim idejama i prijedlozima protivila? I dok Vlahušićeve ideje „srđevci” Frankoviću nude kao svoje, spasonosne, kao rješenje prometnog kolapsa na Pilama Vlahušić vidi u ograničavanju prometa oko povijesne jezgre, ističući kako problem nisu kruzeri već upravo organizacija prometovanja shuttle busova, taksista, ali i pješaka.

- Meni je drago da se „srđevci” koriste mojim idejama i projektima, samo mi je čudno da su im svi ti projekti danas dobri, da predlažu njihovu realizaciju, a nije bilo tako davno da su ih kritički odbacivali. Centar za upravljanje posjetiteljima bio je u potpunosti razrađen projekt, ali zbog političkih okolnosti nije realiziran. No i „srđevci” i HDZ moraju shvatiti da naš problem nisu kruzeri koji uplovljavaju u Dubrovnik i putnici koji stižu na tim brodovima. Problem je organizacija prometa na kopnu, nered koji u pojasu oko povijesne jezgre stvaraju autobusi i taksisti. To je ključni problem koji treba riješiti i koji se može riješiti, ali se aktualna gradska vlast ustručava riješiti ga, a oporba nema hrabrosti ponuditi ga kao rješenje. - kazao je Vlahušić.

- Svi oni koji predlažu rješenja, pa čak nudeći i ona koja sam ja davno ponudio ne shvaćaju osnovni problem Grada. Oni ne mogu shvatiti zašto su vrata od Pila široka 2,5 metra. Ne mogu shvatiti da su ona te širine napravljena ciljano, u obrambene svrhe, da neprijatelji koji su napadali Dubrovačku Republiku ne mogu lako prodrijeti. Tako danas kroz ta vrata široka 2,5 metra ne može u jednom trenutku proći veliki broj turista i zato je kao rješenje ponuđena traka koja regulira smjer kretanja, a koju je aktualni gradonačelnik rastegnuo do samog ulaza u Grad, do vrata od Pila. - kaže Vlahušić pa pojašnjava:
- Nije važno imamo li u jednom danu pet, sedam ili devet tisuća putnika s kruzera jer svi bi oni mogli ući kad bi promet oko povijesne jezgre tekao kapilarno, a jedini način da se tako odvija je zatvaranje prometa preko Ilijine glavice i preko Boninova gdje se nalazi Vila Čingrija koja je kupljena na moju inicijativu. Da je promet zatvoren, da Libertas, koji će kad tad to morati, preuzme transfere putnika s kruzera, da imamo uređenu pješačku zonu, tada bi turisti u Grad ulazili jedan po jedan, a sve dok to nemamo, dok ne riješimo stvarni problem u prometu, ulazit će u velikim grupama kao što ulaze i sada i imat ćemo kaos i nered u prometu oko povijesne jezgre i traku na vratima od Pila. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako su veći problem gosti u stacionaru koji stižu avionima i troše znatno manje od putnika s kruzera.

- Brojne analize i istraživanja koja su rađena pokazala su kako putnici s kruzera u trgovačkom centru Grada, dakle u povijesnoj jezgri u prosjeku troše 60 eura po glavi, ali gosti koji dolaze zrakoplovima, koji odsjedaju u hotelima i privatnom smještaju, neće toliko potrošiti. Jasno je da je potrošnja gostiju iz privatnog smještaja i hotela, a koji su mahom stigli zrakoplovima manja nego potrošnja putnika s kruzera jer putnici s kruzera za tri sata boravka u Gradu potroše 60 eura, a ostali gosti znatno manje, posebno ovi u apartmanskom smještaju. Svatko onaj tko ima namjeru ograničiti broj dolazaka putnika s kruzera u Grad nije normalan ili je što bi narod rekao kre...n. Oni troše znatno manje. Svi oni koji imaju trgovine ili restorane u povijesnoj jezgri znaju koliko troše putnici s kruzera, a koliko gosti iz privatnog smještaja i hotela koji su došli zrakoplovima. Dakle, trebalo bi smanjiti broj zrakoplova koji dnevno slijeću u dubrovačku zračnu luku. Zašto Franković ne naredi Zračnoj luci Dubrovnik, Luetiću i Maslaću da smanje broj slijetanja na pistu ZLD? Ne može jer nad njima nema ingerencije kao što je ima nad Pezom, kojemu je naredio da smanji broj uplovljavanja kruzera. - kazao je Vlahušić.

- Jedini način da se neredu u prometu stane u kraj je zona ograničenog prometovanja od Zagrebačke ulice i zabrana prometovanja preko Boninova s organiziranom pješačkom zonom. Drugog rješenja nema i to je zapravo ta buffer zona koju je predložio UNESCO i koju sam ja s UNESCO-m ispregovarao i dogovorio. - rekao je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo sudjelovali su na sastanku u Ministarstvu turizma na temu izmjena Zakona o turističkoj pristojbi, odnosno prijedlogu naplate turističke pristojbe putnicima na kružnim putovanjima. Predstavljajući prijedlog ministar Gari Cappelli pojasnio je kako je riječ o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije. Jedinice lokalne samouprave mogle bi same odlučiti žele li uvesti ovu pristojbu i u kojem iznosu. Predstavnici gradova i lučkih uprava podržali su ovaj prijedlog.
 
Podržao ga je i gradonačelnik Franković koji je istaknuo kako ova pristojba zasigurno nikoga neće odvratiti od dolaska u Dubrovnik, a da će Grad i građani svakako imati koristi jer bi se već s pristojbom od dva eura po gostu s cruisera mogla ostvariti dobit od oko 12 milijuna kuna koje bi Grad uložio u ceste na svom području. Gradonačelnik Franković je istaknuo i da je bitno dovoljno na vrijeme obavijestiti cruise kompanije kako bi novu pristojbu mogle ukalkulirati u buduću cijenu te je zaključeno kako bi se s provedbom ovog prijedloga moglo krenuti 2021. godine.
Jedno od pitanja bilo je i kako operativno provesti naplatu, a gradonačelnik Franković je predložio da se to obavlja putem cruise agenata, kojima bi gradovi izdavali račune.
 
Ostalo je otvoreno pitanje naplaćivati pristojbu po gostu ili po brodu, s tim da bi brodovi bili razvrstani u kategorije sukladno broju putnika.

DPP