Prikazujem sadržaj po oznakama: lapadska obala

Svečano potpisivanje ugovora „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje“ održano je danas u gradskoj vijećnici. U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za  rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale potpisali su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

- Ovaj projekt samo je samo jedan mali segment jedne široke priče intermodalnog centra Dubrovnika, jedne nove urbane sredine, ali odnekud treba početi. Ovo je prvi veliki infrastrukturni projekt usred samog centra Grada u posljednje 42 godine. Lapadska obala će nakon rekonstrukcije dobiti dvotračnu cestu, šetnicu, rasteretit će se područje Lapada i bit će dodatni sadržaj građanima, ali i posjetiteljima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
 
Ovom prilikom gradonačelnik Franković osvrnuo se i na sredstva Europske unije kojima Grad dijelom financira velike investicije.
 
- U tijeku kampanje 2017. redovito smo isticali kako ćemo otkriti europske fondove, do tada je Grad povukao nula kuna. U posljednje tri godine do danas, potpisom ovog ugovora došli smo a na 200 milijuna kuna, a to je impresivna brojka. Nadamo se i novim projektima, znamo da možemo i više. U vrijeme krize, kada je teško financirati kapitalne projekte, pokazuje se koliko je važno koristiti ova sredstva. I danas je Dubrovnik jedno veliko gradilište, u tijeku je gradnja cesta, vrtića, ništa nije stalo iako su prihodi stali, ali upravo radi ovih sredstava stvari idu dalje. - rekao je gradonačelnik Franković koji se posebno zahvalio premijeru Andreju Plenkoviću na podršci koju daje jedinicama lokalne samouprave, kao i resornim ministrima.
 
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo zbog realizacije još jednog važnog projekta za razvoj Grada Dubrovnika. Podsjetio je na sjednicu Vlade održanu u Dubrovniku, naglasivši kako je u mandatu njihove Vlade ugovoreno 5,6 milijardi kuna vrijednih projekata u Dubrovačko - neretvanskoj županiji od ukupno 5,8.
 
- Od ovih 70 milijuna kuna, 60 milijuna je iz sredstava Europske unije, dok će ostalih desetak osigurati Ministarstvo prometa. Posebno mi je drago što se projekt uklapa u ukupnu politiku naše Vlade,  u partnerstvu, dijalogu i suradnji s gradom i županijom u kontekstu brojnih ulaganja i projekata koji su ove protekle četiri godine bili posvećeni razvoju krajnjeg juga Hrvatske. -  rekao je premijer Andrej Plenković.
 
Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric također je čestitao svima na realizaciji ovog projekta, a dodao je i kako je prošetao Lapadskom obalom koja zaista zaslužuje rekonstrukciju.

- Nadam se da će radovi što prije početi. Turisti će isto šetati tom šetnicom, njih u Dubrovniku godišnje ima dva milijuna, a prolazit će tuda i autobusi koji će se također nabaviti novcem EU fondova. - kazao je Petric.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u Dubrovniku podržala je projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika. Stopa financiranja iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70 milijuna kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 % sredstva financirat će se iz državnog proračuna. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Predizborna kampanja već se zahuktala, HDZ je prije nekoliko dana održao prvu „pressicu” u Dubrovniku ususret izborima, na kojoj su župan Dobroslavić i njegov zamjenik Cebalo te gradonačelnik Dubrovnika Franković i predsjednik Županijskog odbora stranke Bačić govorili o projektima, a SDP – ovce je posjetio predsjednik stranke Davor Bernardić i koordinator za X. izbornu jedinicu Arsen Bauk.

U nastavku „sezone” premijer i predsjednik HDZ – a Andrej Plenković, nakon što odradi posjet Zadru, danas poslijepodne obići će radove na Pelješkom mostu, a zatim će sudjelovati na proširenoj sjednici predsjedništva Županijskog odbora HDZ - a Dubrovačko - neretvanske županije i predsjednika Gradskih i Općinskih organizacija HDZ - a Dubrovačko - neretvanske županije koja će se održati u Orašcu.

U utorak će predsjednik HDZ – a i još uvijek aktualni predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovati i na svečanosti potpisivanja ugovora za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale kojeg će poptistai ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj SAFU - a Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

dm

Objavljeno u Aktualno

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske objavilo je poziv za financiranje projekta Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje.

„Stopa financiranja za projekt Lapadske obale iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70.000.000 kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 % sredstva financirat će se iz državnog proračuna.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Naime, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Grad Dubrovnik je demonstrirao potrebu i spremnost svog projekta, a budući da je putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad već dokazao da zna iskoristiti europska sredstva te uvažavajući činjenicu da su za prvu i drugu fazu radova ishodovane građevinske dozvole, radovi na rekonstrukciji Lapadske obale planirani su već u listopadu.

Važno je napomenuti kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj upravo u Gradu Dubrovniku podržala projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika.” - piše u priopćenju.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Imamo ishodovane građevinske dozvole za prvu i drugu fazu radova za rekonstrukciju Lapadske obale, žalbe su odbačene i radovi bi mogli započeti već listopadu, kazao je gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako će se Lapadska obala financirati sredstvima iz europskih fondova.

- U suradnji s Ministarstvom mora i Ministarstvom regionalnog razvoja Grad se priprema za natječaj na kojem će se prijaviti za financiranje projekta i vjerujemo da će taj natječaj vrlo brzo biti raspisan kako bismo ga financirali europskim novcem. Zato i čekamo s natječajem i mislimo da bi u listopadu mogla započeti gradnja ako proces prođe u redu, ako se uspješno prijavimo na europske fondove, a vjerujem da hoćemo jer smo dokazali da znamo kako povući novce. - rekao je Franković, dodavši kako se aktivno radi i na 3. i 4. fazi projekta rekonstrukcije Lapadske obale..

- Radovi će se na Lapadskoj obali odvijati fazno, a prve dvije faze moramo završiti kako bi to područje i ljudi koji u njemu žive mogli normalno funkcionirati. - kazao je Franković.

Inače, prve dvije faze radova obuhvatit će rekonstrukciju ceste od Ekonomskog fakulteta do Batale dok bi se tijekom treće i četvrte faze rekonstruirala prometnica od hotela Lapad do Pošte Lapad. Lapadska obala zamišljena je kao dvosmjerna prometnica zbog čega je nužno rekonstruirati dio raskršća kod Pošte kao i raskršće na Batali.

Objavljeno u Aktualno

Građevinski kontejneri koje je tvrtka Laguna trade Franja Pašalića postavila tijekom gradnje marine na Lapadskoj obali nedavno su konačno odvezeni.

Pašalić je kontejnere na koncu maknuo svojevoljno, a dosad mu je ispisan niz kazni, točnije prekršajnih naloga od strane gradskih komunalaca. On se na te naloge žalio, ali kontejneri i ostaci materijala nakon izgradnje marine ipak su odvezeni.

Laguni trade inače je koncesija na području parkinga ispred Kazbeka istekla još 1. siječnja 2019. godine, no Pašalić je odbijao osloboditi taj prostor te se „natezao” s Gradom.

lapadskapsalickontejneri0801 1

dm

Objavljeno u Aktualno

Rekonstrukcija Lapadske obale već se dugo najavljuje, no radovi bi konačno trebali započeti u listopadu sljedeće godine. Naime, Gradsko je vijeće za prvu i drugu fazu radova u proračunu za 2020. godinu osiguralo 40 milijuna kuna.

Radovi na rekonstrukciji Lapadske obale, kad započnu, izvodit će se fazno, odnosno kroz četiri etape.

U prvoj fazi radit će se na rekonstrukciji ceste od Batale do Ekonomskog fakulteta dok će druga faza obuhvatiti radove od Ekonomskog fakulteta do hotela Lapad. Treća i četvrta faza radova odnose se na prostor prema benzinskoj pumpi na Orsanu te od pumpe do Pošte Lapad.

Cesta duž Lapadske obale zamišljena je kao dvosmjerna zbog čega je potrebno dodatno rekonstruirati raskrižje na Batali kako i raskrižje kod Pošte Lapad,

Rekonstrukcija Lapadske obale inače je najvažniji prometni projekt aktualne gradske uprave na užem gradskom području, jer osim što je ta prometnica u iznimno lošem stanju, po završetku radova kao dvosmjerna cesta trebala bi značajno rasteretiti prometno zagušeni Lapad.

Prometnica duž Lapadske obale već je duži niz godina zapuštena, prvenstvo zbog nebrige struktura koje su se izmjenjivale na vlasti.

Njezinu rekonstrukciju najavljivao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić no nije odmakao dalje od video simulacije rješenja Lapadske obale. Iako je isticao kako radove nije mogao započeti jer mu je Vijeće, u kojem nije imao većinu, rušilo proračun, uspostavilo se da nije ni postojao projekt rekonstrukcije ceste duž Lapadske obale, kao što nisu bili riješeni ni imovinsko-pravni odnosi koji su preduvjet za početak bilo kakvih radova.

Objavljeno u Aktualno

Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika iz 2005. kao i njegove izmjene koje su se redovito proteklih godina usvajale na Gradskom vijeću, aktualnoj gradskoj upravi itekako zadaju glavobolje. Naime, tim je GUP-om omogućena izgradnja na parceli u Ulici doktora Ante Stračevića radi koje je došlo do oštećenja prometnice kroz Ulicu bana Josipa Jelačića, popularno zvanu Bourboun.

Istim je GUP-om omogućena izgradnja na Babinu kuku te stvoreni preduvjeti za daljnju izgradnju na području Solituda. U tom dijelu grada nije izgrađeno još ni pola objekata od onoga što je planirano, pa dok građani, gotovo svakodnevno vozeći u koloni prema Pošti iz pravca Solituda ili Orsana, krivca vide u lošim prometnicama, zapravo je krivnja na GUP-u. U gradskoj upravi pokrenut je postupak izmjena tog dokumenta, no on je dugotrajan i ne može se dogoditi preko noći, a dok novi GUP ne bude usvojen gradit će se po pravilima iz GUP-a iz 2005. godine.
solitudo0110
Kongresni centar i nova ugostiteljska škola planirani su na glavici Babina kuka, dok je u neposrednoj blizini na području Solituda planirana izgradnja novih hotelskih kapaciteta. Tako jedna Valamar još od prošle godine na skretanju za kružni tok kod kampa gradi naselje za sezonske radnike. U Solitudu su inače gotovo sve parcele prodane te se na njima gradi ili će se tek početi graditi zgrade s apartmanima.

Sva ta gradnja događa se upravo zahvaljujući GUP-u iz 2005. i svim njegovim izmjenama koje su potom usvajane, a da ni vijećnici, ali ni sve tadašnje gradske vlasti koje su se izmjenjivale tijekom izbornih ciklusa, uopće nisu vodile računa što će se, dok te silne betonjare budu nicale, događati u okolnom prostoru, konkretno kako će prometnice koje se nemaju kamo širiti, podnijeti taj silni broj automobila. Tako se novom gradnjom broj stanovnika Solituda gotovo udvostručio, a kad se tom broju domicilnog stanovništva u ljetnim mjesecima doda broj turista koji odsjedaju u privatnom smještaju, naravno da je taj dio grada zagušen te se iz njega gotovo pa ne može ni ući ni izići.

ORLANDA TOKIĆ: NISU ZGRADE POS-A PROBLEM U SOLITUDU, NEGO PRIVATNE INVESTICIJE

Da je gradnja u tom dijelu grada uzela maha te da je nesmetano odvijanje prometa u Lapadu velik problem svjesna je i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić. Naime, dok aktualna gradska uprava priprema projekte koji se odnose na izgradnju tri POS-ove zgrade u Solitudu i izgradnju dječjeg vrtića u javnom se prostoru polemizira kako će ta izgradnja potpuno zagušiti Solitudo. Tokić takve tvrdnje odbacuje.

- Na području Solituda postoje planovi za daljnju izgradnju, a hoće li se ona dogoditi ili ne ovisi o investitorima. Često se kao problem naglasak stavlja na tri zgrade POS-a sa 90 stanova koje namjeravamo graditi u Solitudu. Zgrade POS-a nisu problem već su veliki problem privatne investicije koje se grade ili će se graditi. - govori Orlanda Tokić.
orlanda0110
- Nemojmo zaboraviti kako je u tijeku izgradnja smještajnih jedinica za sezonske radnike Valamara i mnogi od njih, kad ta gradnja bude gotova, doći će sa svojim vozilima i naravno da ćemo imati veliki pritisak na kružnom toku. Valamar na Babinu kuku te Solitudu ima još zemljišta za izgradnju dodatnih kapaciteta, a na glavici Babina kuka planiran je kongresni centar te ugostiteljska škola, jer, mijenjao se GUP, pa je izmijenjena zona za školu. Nisu to mali sadržaji i u GUP-u su već dugi niz godina. Niti jedan od tih projekata neće niknuti na gradskom zemljištu niti su u ingerenciji Grada, a mi smo fokusirani isključivo na tri zgrade POS-a koje se planiraju i zbog kojih će se navodno začepiti ulaz i izlaz iz Solituda. - kazala je Tokić, naglasivši kako gradska uprava već ima gotove projekte za prometno rasterećenje Solituda, a čija bi realizacija uskoro trebala započeti.

- Znajući za sve ove planove, krenuli smo rješavati probleme u Solitudu i znate da se iz tog naselja prije pola godine nije moglo izaći. Ja živim na Babinom kuku i puno sam puta, nakon obavljene spenze, u Solitudu zapela u koloni kod kružnog toka u kampu. Ove su godine gužve znatno manje jer smo stanovnicima Solituda omogućili izlaz iz naselja preko Orsana. - kazala je Tokić.

OSTVARI LI SE PLANIRANA GRADNJA NA BABINOM KUKU NI DVOSMJERNA LAPADSKA OBALA NEĆE POMOĆI

Prometnica preko Orsana inače je do sredine devedesetih bila dvosmjerna cesta, a aktualna gradska uprava radi na projektu prema kojem bi se tim dijelom ceste opet moglo voziti u dva smjera.

- Omogućavanje izlaza preko Orsana itekako je utjecalo na odvijanje prometa u tom naselju, a nadam se da ćemo uvesti dvosmjerno prometovanje dijelom ceste u Orsanu čim nađemo rješenje za parking na tom prostoru pa će i ulaz i izlaz iz naselja biti olakšani. - kazala je Tokić.

Inače, Grad je još prošle godine najavio rekonstrukciju kružnog toka kod kampa u Solitudu te proširenje prometnog traka za Babin kuk. Planirana je i rekonstrukcija Ulice Vatroslava Lisinskog kroz koju prolazi prometnica za autokamp, odnosno izlaz iz Solituda.

- Odjel za promet ima gotov projekt i u idućoj godini planiramo sanaciju kružnog toka kod kampa i treću traku za izlaz za Babin kuk. Planirano je i uređenje pješačkih površina u Ulici Vatroslava Lisinskog s izlazom na Ulicu Iva Dulčića. To su izrađeni projekti, odnosno mali zahvati koji će olakšati život stanovnicima Solituda. - kazala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.
lapadska0110

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić ipak naglašava kako je pravo prometno rješenje za Lapad, a time i Solitudu, zapravo rekonstrukcije ceste duž Lapadske obale, planirana kao dvosmjerna cesta na kojoj bi radovi trebali započeti iduće godine.

- Ključ cijele priče je Lapadska obala, iako u nekim projekcijama i razgovorima s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, čak ni Lapadska obala neće biti dovoljna ako se realiziraju svi projekti planirani u Lapadu. - kazala je Tokić, dodavši kako će rekonstrukcija Lapadske obale, odnosno dvosmjerno planirani promet tim djelom Lapada, zahtijevati i rekonstrukciju okolnih raskrižja, poput kružnog toka na Pošti Lapad za kojeg bi većina vozača željela da nikad nije ni izgrađen jer na propusnost na tom dijelu prometnice, osim semafora itekako utječe i mali radijus tog kružnog toka.

- Rekonstrukcija Lapadske obale dovest će do rekonstrukcije kružnog toka na Pošti Lapad, a bit će potrebna i rekonstrukcija prometnice na Batali i dolazimo na tzv. crnu točku, odnosno prometnicu kod Robne kuće Minčeta kao i rekonstrukciju dijela prometnice Gruža. - kazala je Tokić.

Prometnica ili kružni tok oko Robne kuće Minčeta, kako ga je nazivao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, za čijeg je mandata promet na tom dijelu Grada i okrenut, zaista jest crna točka jer nije samo opasna već je često i začepljena, posebno traka prema Gružu. Rekonstrukcija te prometnice svakako je jedan od projekata koji gradska uprava tek treba predstaviti javnosti.

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik kao investitor ishodio je prvu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale, putem Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Investicija se procjenjuje na oko 40 milijuna kuna, a obuhvaća prostor od lučice Batala do Ekonomskog fakulteta.

Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekta Grada Dubrovnika u ovom desetljeću, nakon čije realizacije će se riješiti gorući problem prometnih gužvi te uspostaviti nova regulacija prometa iz smjera Lapada, s obzirom da projekt u konačnici predviđa dvosmjernu cestu Lapadskom obalom.

Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u prethodnom razdoblju, zadovoljen je tako osnovni preduvjet za realizaciju ovog projekta koji bi u budućnosti trebao rasteretiti promet iz smjera Babinog kuka prema Gradu i Gružu. Njime je, uz rekonstrukciju i proširenje ceste, obuhvaćena i odvodnja, pročišćavanje oborinskih voda, fekalna odvodnja, elektroenergetski sustav s javnom rasvjetom i telekomunikacijskom mrežom. Cijelom dužinom prometnice s lijeve strane predviđen je nogostup, dok je desnom stranom prometnice predviđen zeleni pojas i šetnica te urbano opremanje, s uzdužnim i kosim parking prostorima na određenim dijelovima.

U postupku je i ishođenje druge građevinske dozvole za nastavak Lapadske obale, do raskrižju kod benzinske crpke, a ukupna dužina novoprojektirane prometnice iznosi oko 840 metara.

Slijedi natječaj za izvođača radova, koji bi, prema sadašnjim planovima, trebali započeti do kraja godine. Grad Dubrovnik planira dio radova sufinancirati bespovratnim EU sredstvima.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Predstavnicima Jaspersa i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture gradonačelnik Mato Franković predstavio je projekt budućeg intermodalnog urbanog centra Grada Dubrovnika, koji obuhvaća prostor od Batahovine do Robne kuće Minčeta. Nakon što su predstavnici Europske komisije ovaj projekt, koji bi trebao uvelike promijeniti sliku Gruža kakvu poznajemo, ocijenili prihvatljivim za financiranje u razdoblju od 2021. do 2027. na Gradu je da izradi konačni projekt i pripremu svu potrebnu projektnu dokumentaciju kao preduvjet za njegovu realizaciju.

Dok u gradskoj upravi ozbiljno rade na ovom projektu, drugi projekt u neposrednoj blizini čeka na realizaciju, i vjerojatno će, kad započne rekonstrukcija Gruža, on već biti gotov. Riječ je o rekonstrukciji Lapadske obale. Gradonačelnik je nedavno izjavio kako je ishođenje građevinske dozvole za Lapadsku obalu pri kraju.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako bi radovi na prvoj fazi rekonstrukcije Lapadske obale trebali započeti pri kraju 2019. godine
- Postupak ishođenja građevinske dozvole za prvu fazu rekonstrukcije Lapadske obale je u tijeku i očekujemo tu građevinsku dozvolu u roku od mjesec dana. Naravno da radove ne možemo niti ćemo počinjati tijekom sezone, a tu je i postupak javne nabave koji trebamo provesti nakon što ishodujemo građevinsku dozvolu. Svi ti postupci traju, ali rekonstrukcija bi, prema mojim optimističnim predviđanjima, trebala početi najranije u listopadu, ali računajmo da će to biti u razdoblju od listopada do prosinca. - kazala je Tokić.

- Prva faza radova obuhvaća rekonstrukciju prometnice od Batale do Ekonomskog fakulteta. Cijeli projekt je zahtjevan, ali nam njegova realizacija predstavlja izazov. Inače, u postupku smo ishodovanja dozvola i za drugu fazu radova na Lapadskoj obali. - kazala je Tokić.

Inače, gradska je uprava, kad je u pitanju rekonstrukcija Lapadske obale, uvažila zahtjeve stanovnika tog područja, a koji su se odnosili na minimalne korekcije trase ceste, a u tijeku je i rješavanje imovinsko pravnih odnosa s državom koja je Gradu u konačnici dala suglasnost za prelazak preko čestice koja se vodila kao „općenarodna imovina“.

Rekonstrukcija Lapadske obale zapravo bi trebala riješiti sve prometne probleme Lapada jer će prometnica duž nje biti dvosmjerna cesta koja će imati izlaz i na Batali. Gradonačelnik Mato Franković nedavno je istaknuo kako taj projekt nije spriječilo rušenje proračuna u prosincu 2016. već da za njegovu pripremu koja prethodi provedbi, kad se poštuju zakonske procedure, treba proteći i nešto vremena.

Objavljeno u Aktualno

Osim što zna nanijeti štete, nije bura sasvim loša, dapače, dobra je za pojedine stvari, recimo odlična je za sušiti pršute i pancetu, a dobro dođe i za raščistiti smeće po moru koje nanese južina. Očisti ona i smeće koje nije donijelo jugo.

Pa kad se već tako za smeće na Lapadskoj obali, odnosno strehe, nadstrešnice ili kako god već onu nakaradu na mulima buduće marine nazvali, nisu mogle zakonski pobrinuti institucije i vlast, a vlasnik Franjo Pašalić je, blago rečeno, poručio da ga boli ona stvar što o izgledu marine misle Dubrovčani, u čiji je Grad došao stvarati profit, pobrinula se majka priroda.

Tako je orkanska bura u noći s petka na subotu otpuhala i porazbijala dio nadstrešnica na Lapadskoj obali i mulu iza Orsana, odnosno Veslačkog kluba Neptun. Dogodilo se zapravo ono što su svi koji imalo bolje poznaju ovo područje govorili da će se dogoditi, tj. da će ih prva ovakva bura raspizdit. Samo su to vlasnik Marine Frapa Franjo Pašalić i projektant koji je nadstrešnice predvidio, to previdjeli ili nisu željeli čuti. Kakvog se mentaliteta pokazao Pašalić ne bi čudilo i da, nakon što je priroda pokazala svoju moć, on ne odluči pokazati da je moćniji pa popravi i zadrži strehe za kojem niti jednom nautičaru nije jasno čemu uopće služe, osim da svijetle poput luna parka.

Eto u moru loših vijesti o udarima orkanske bure i jedna dobra. A dobra je ne zato što je netko zločest i želi da susjedu crkne krava, već zato što bi vlasnik marine Franjo Pašalić mogao konačno shvatiti da nadstrešnicama na mulima nije mjesto, a to da su ružne, nije mu bilo jasno ni dosad, pa što bi bura tu promijenila. Pašaliću je ova šteta zapravo dobro došla da se opameti, jer da je kojim slučajem marina već otvorena šteta bi bila puno veća, naravno ne na nadstrešnicama već na brodicama. Na koncu, Pašalić se ovaj put i dobro izvukao jer dijelovi nadstrešnica koji su letjeli okolo nisu nekog i ozlijedili.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 4 od 5

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020