Prikazujem sadržaj po oznakama: mamci

Petak, 22 Travanj 2022 20:21

Kako pribaviti i čuvati volke...

Kao što smo prije tjedan dana pisali, puževi volci su odlični mamci za lov ovrate, posebice od proljeća do jeseni. No, dobar su mamac i za lov grujeva (ugora) i murine, sarka, fratra, pica, kantora, krupnih arbuna, čak i ovčica, smuduta, zubataca, hama... Pisali smo i kako ih nadijevati, a sada evo i sve o tome kako ih pribavljati i čuvati.

Volci čine velike štete ribarima jer jedu ulov u stajačicama i pridnenim povlačnim mrežama te vršama. Zato se mogu pribaviti od ribara, koji ih ponekad nude i na ribarnicama.

Ribolovci ih vlastoručno mogu pribavljati na više načina. Najlakše i najviše tijekom svibnja i lipnja, kad se skupljuju u hrpe zbog mrijesta. No, treba imati na umu da je sportsko - rekreativnim ribolovcima zakonom dozvoljen dnevni ulov od najviše dva kilograma, što nije malo jer je za dnevni ribolov dovoljno 10 do 15 komada.

Volci se sakupljati mogu gazeći po plitkom moru, ali je najčešće potrebno roniti. Ljušture volaka često su potpuno zarasle mahovnjacima i algama tako da ih je na obraslom dnu teško primijetiti. Najlakše ih je naći na blago položenoj obali, uz mješano kamenito - travnato dno na kome ima trpova.

dvozub220422

Osim rukom, skupljati se mogu za to posebno napravljenim alatom - dvozubom. Taj tradicionalni alat čini drvena drška dužine barem tri metra, snop gumica za domaćinstvo te dva zuba za osti. Posebno je pogodan za lov na većim dubinama, hodanjem po dnu, tako i iz plovila. Kad se kroz masku ili ribarsko okno ugleda, volak se dvozubom pritisne uz dno da ga zubi obuhvate, a onda se sve skupa pažljivo izvuče na suho.

Sa strmih stjenovitih, ozidanih lučkih obala te iz plovila volci se mogu loviti i primamljivanjem. Dovoljno je u mrežastu vreću od povrća staviti stučene dagnje ili otpatke hrane, kosti i mesa toplokrvnih životinja, ako je potrebno i kamen primjerene težine te sve konopom spustiti na dno. Nakon sat, dva vremena, vreću treba pažljivo izvuči te s njene površine poskidati volke koji su došli na gozbu, a koju najčešće ne prekidaju ni dok se podižu, čak i kad dospiju na suho.

Mamcima se može loviti i mrežnjakom. Taj stari i skoro zaboravljeni alat čini metalni okvir, najčešće oblika kruga, ali može biti kvadratnog, na kome je razapeta mreža ili pričvršćena mrežasta vreća. Okvir je s tri ili četiri vezice spojen s užetom namotanim na motovilo - plovak, kojim se alat spušta na dno i diže s njega. Za lov volaka dovoljan je okvir od žice debljine 5 mm, i dimenzija većih od pola metra, dok mreža mora imati što manje oko. Za razliku od lova vrećom, mamci u mrežnjaku trebaju biti što veći i žilaviji.

Do upotrebe volke je najbolje održavati na životu iako su i konzervirani te zamrznuti skoro podjednako dobri mamci. U mrežastoj vreći potopljenoj u more mogu se čuvati dan, najviše dva, jer će nakon toga pregristi vreću i osloboditi se. Tjedan dana živi u morem natopljenoj krpi mogu se čuvati u najdonjoj polici hladnjaka. Duže, praktično neograničeno, u moru se mogu držati smješteni u metalnoj ili plastičnoj šupljoj posudi pod uvjetom da se hrane. Za 20 - tak volaka tjedno je dovoljna jedna srdela ili slična ribica.
Veoma dugo čuvati se mogu usoljeni volci, obvezno bez kućica. Konzerviranje je najbolje izvesti pomoću malo krupne soli. Njome se pokrije dno posude, pa se stavi sloj mamaca, ponovo soli i tako redom dok se posuda ne napuni. Završiti treba s malo debljim slojem soli. Dva do tri dana poslije soljenja nužno je ocijediti salamuru. Posudu treba pohraniti na tamno i hladno mjesto pa će volci biti sačuvan od kvarenja do godinu dana.

Najduže je moguće čuvati zamrznute volke. S njegovim zamrzavanjem nije nužno žuriti, ali je idealno zamrznuti ga do dva sata poslije uginuća. Kako bi se izbjegli brojni kasniji problemi, prije zamrzavanja od kućica oslobođene mamce treba pakirati pojedinačno, u aluminijsku foliju ili plastične kesice, kako se ne bi međusobno lijepili. Nakon toga ih po nekoliko treba spremiti u plastičnu kesicu pa iz nje istisnuti zrak.

Zamrznute volke u ribolov treba nositi u malom transportnom hladnjaku ili, ako ih je manje, u termos-boci. Neiskorištene, a odmrznute mamce nema svrhe ponovo zamrzavati. Prvo, zato što nesnosno smrde i drugo jer se više puta odmrzavani volci puno lošije drže na udici.

Objavljeno u esPRESSo

Tijekom veljače i prve polovine ožujka na našem dijelu Jadrana najveće su oseke. Osim toga, tada su sve češća i dulja razdoblja ugodnoga, mirnog, razmjerno toplog vremena, što donekle nalikuje ranoproljetnom. Prilika je to za relativno lako i ugodno pribavljanju morskih plodova po plićacima, na pjeskovitim među ostalim i prstavca, delicije ljudima i svim ribama. I da, kao što je i naslovu naglašeno, jer mnogi još ne razlikuju, ne prstaca, čiji je izlov zabranjen, već prstavca.

Radi se o tri međusobno vrlo slične školjke koje zbog sličnosti s poznatijim rođakom prstacem, najčešće nazivaju prstavac, lokalno šljanak, sviralo, kapalungo, katalana, frnagula, poletuša, baginja, cigaret, španjolet…

Najbrojnija vrsta, poznat još kao krastavac, naraste najviše- do 16 cm dužine i 0,4 kg težine, ali mu, kao i kod drugih, meso čini samo trećinu težine. Boja mesa mu je blijedo žuto crvena, a oklopa sivkasta do smeđa s tamnijim prugama prirasta.

Šljanci žive u do pola metra dubokim okomitim kanalima koje buše i u kojima se kreću potiskivanjem mora. Kako bi se mogli hraniti planktonom cirkulirajući more, te školjke buše i drugi kanal koji je skoro upola uži od onog u kome žive. Kanali su veoma blizu jedan drugome, a ponekad su i spojeni pa izgledom podsjećaju na broj osam. Potrebno je dosta iskustva da se pronađu otvori tih kanala. Posao donekle olakšava činjenica da ti otvori nikad nisu, kao ostali otvori u pjeskovitom dnu, urušeni, nego izgledaju kao rupe izbušene u tvrdom materijalu.

prtstavci 290121 1

Prstavca je teže izvaditi nego pronaći, posebno na dubinama preko jedan metar, kad se posao može obaviti samo ronjenjem. Raditi se može na više načina. Najvještiji rade najbržim načinom, pomoću jednozubog harpuna. Frangolar, kako se taj alat zove, tanka je metalna šipka dužine preko pola metra, s kukom pod zaoštrenim vrhom. Dobar frangolar se može načiniti od žice za varenje ili žice kišobrana.

Takvim alatom gađa se šljanak brzim uvlačenjem žice u širu rupu. Kada ga pogodi u tijelo, šljanak se zatvara i snažno stišće žicu tako da se poslije toga lako izvlači iz kanala. Ukoliko se dogodi da se promaši ili se pri uvlačenju uruši dio staništa, školjka se muljevito brzo zatvara i spušta na dno staništa. Za slijedeći pokušaj treba sačekati da se more izbistri, a školjka smiri i izbacivanjem urušenog materijala ponovo oformi kanal.

Manje vješti lovci do prstavaca, a usput i drugih brojnih dobrih mamaca, dolaze prekopavanjem pješčanih plaža. To se može raditi vilama i lopatom, najlakše onom čija je radna ploha duga 40-tak i široka do 10 cm. Za takav način pribavljanja mamaca najpogodnije su velike oseke.

Prstavci ne podnose veliku koncentraciju soli. Zato ih se može loviti pomoću nje. U otvor staništa školjke treba istresti dva tri porstohvata soli ili je razmućenu pomoću pipete ubrizgavati u njega. Povećana slanost vode ubrzo prisili školjku da s dna svog staništa, kamo se spustila čim je osjetila podrhtavanje okolnog terena pod nogama ribiča, ispliva na površinu. Kada se pojavi na izlaznoj rupi, ribič pedalj ispod nje treba zabosti lopatu pod kutom od 45 stupnjeva prema staništu školjke. Tako onemogućuje njezin povratak na dno staništa, a zatim je lako hvata rukama.

Za razliku od prstaca, prstavca je lako otvoriti jer su mu oba kraja otvorena, bez oklopa. Između polutki treba gurnuti vrh kakvog sječiva i presječe stezni mišić pri kraju školjke, a potom se meso lako sastruže s ljušture.

Ukoliko se odmah ne koristi, šljanak se može konzervirati, poput drugih mamaca, najčešće soljenjem. No, to je najlošije rješenje jer sol nagriza i slabi ionako nejaku strukturu školjke. Najkvalitetniji način konzerviranja šljanaka, ali i svih drugih školjki jest pomoću šećera. Takvim načinom konzerviranja postižu se dvije prednosti u odnosu na konzerviranje solju: prvo, šećer ne nagriza meso školjke pa mu i ne smanjuje žilavost, a drugo, ušećereni mamac ne gubi boju pa je i zbog toga primamljiviji ribama.

Za konzerviranje iste mase školjki potrebno je jedan i pol do dva puta više šećera nego soli. Tako zaštićeni mamci mogu i na visokim temperaturama ostati uporabljivi do tjedan dana.
Jedina je mana ovakvog konzerviranja velika ljepljivost mamca, što znatno otežava mamčenje, posebice sitnih udica. Zato je najbolje šećerom konzervirane mamce neposredno prije mamčenja proprati u moru.

Za dugotrajnije čuvanje šljanke je potrebno zamrznuti. To je najbolje uraditi na način kojim se uklanja i najveća mana ovih mamaca, slabo držanje na udici. Za svaki mamac uzima se po jedan kompletirani privez (pjok) pribora kojim će se kasnije loviti. Poslije mamčenja on se zamrzava. Ako se radi o više mamaca, odnosno priveza, treba paziti da se pri zamrzavanju međusobno ne slijepe. Do mjesta ribolova privezi sa zamrznutim mamcima se nose u ručnim hladnjacima ili, ako ih je manje, u termos bocama. Na mjestu ribolova jedan po jedan se vade i montiraju na ostatak pribora. Tako se mogu i vrlo daleko odbaciti. U moru će se polagano odmrzavati i omekšavati te će se dugo i vrlo čvrsto držati na udici.

Nedostatak ovog postupka konzerviranje jest potreba dugotrajne pripreme i neophodnosti većeg broja priveza i udica, ali samo na takav način šljanci se mogu rabiti u surf-castingu, ribolovu vrlo dalekim bacanjem mamca.

Prstavac se u kanti s morskom vodom može na životu održati dva do tri dana. Uginuli, ali svježi se tijekom proljeća i jeseni van hladnjaka u dobrom stanju može održati do dva dana, zimi i tjedan, a tijekom ljeta niti jedan, a sve pod uvjetom da se drži u hladu i van domašaja sunca.

Na kraju, podsjećamo da prstavce, kao i ostale školjke, smiju skupljati samo posjednici ribolovne dozvole. Dnevno ih smiju skupiti najviše 2, a mušule 5 kilograma.

Objavljeno u esPRESSo

U najtoplijem dijelu godine većina riba, napose priobalnih, smanjuje aktivnosti po danu, osobito hranjenje. Intenzivnije tražiti i uzimati hranu počinju u vrijeme zalaska sunca. Ako je noć s mjesečinom, tijekom nje postižu vrhunac aktivnosti, dok se u vrijeme bez mjesečine najintenzivnije hrane u svitanje. Zato se u ovo doba godine najbolji udičarski ulovi postižu noću.

Osim noćnih grabljivica poput gruja i murine, koje se hrane i u potpunoj tami, po mjesečini se mogu loviti i brojne druge ribe, od najcjenjenijih smuduta i ovrate, preko fratra, sarka do ukjate, širuna, lokarde, iglice, ovčice, arbuna, bukve, cipola, šarpine, škrpuna… Sve se one najuspješnije love dobro vidljivim, svjetlucavim mamcima.

velikicrv1206

Od svih brojnih mamaca koji su posebno pogodni za noćni ribolov jer svjetlucaju, kod nas je najpoznatiji veliki morski crv. Osim što od svih mamaca najintenzivnije i najduže nakon smrti svjetluca, taj crv ima i krv intenzivnog mirisa joda, što također privlači ribe. Za noćni ribolov ga je najbolje uzdužno razrezati i mamčiti tako da mu najsvjetliji dio, iznutrica, bude s vanjske, vodljive strane. Iako je dosta žilav, da bi se tako pripremljen bolje držao na udici treba ga obmotati elastičnom niti tako da poprimi oblik kobasice.

golistrcaljac1206

Drugi crv koji je odličan mamac za noćni ribolov je „bibi“, goli štrcaljac. No, za razliku od velikog crva, njemu je fosforoscentna samo unutrašnjist, i to znatno manje intenzivno. Stoga je za noćni riibolov poželjno odrezati jedan njegov kraj i preokrenuti ga poput čarape tako da mu unutrašnjost bude vani. Kao i velikog crva, i nadjenutog štrcaljca je najbolje obmorati s elastičnom niti. Mamčenje je najlakše obaviti pomoću cjevčice, a ne igle za mamčenje. Kao i kod velikog crva, unutrašnost štracaljca s vanjske strane mamca oslobađa mirisne sokove koji privlače ribe.

Specijalisti za lov ovrate u noćnom ribolovu nakon nadijevanja i vezanja štrcaljca u njega špricom ubrizgaju tekućinu koja je iscurila tijekom mamčenja. Tako postignu da crv nabubri i izgleda prirodnije, ali i duže mami mirisom.

Osim ovih, svjetlucaju, ali manje intenzivno, još neki kod nas dostupni crvi. Najpoznatiji među njima je korejski, koji je namamčen, dugo živahan, a i ispušta tjelesnu tekućinu osebujnog i jakog mirisa. Zbog toga mu je prije mamčenja dobro odstraniti glavu, kako bi, osim mrdanjem, ribe primamljivao i mirisom.

Od uvoznih, osim korejskog za noćno udičarenje su posebno dobri još „Maxiblue“ i „Rag“ crv.

muzgavac1206

Uz crve, postoji još jedna skupina morskih organizama koji svjetlucaju pa su zato posebno pogodnih za noćni ribolov. To su glavonošci. Ponajprije najmanje cijenjeni mamci među njima - lignjun i muzgavac. Osim što najintenzivnije svjetluca, lignjun i najintenzivnije miriše od svih glavonožaca.

Bez obzira na vrstu, da bi bio dobar za noćni ribolov s glavonošca treba oguliti kožu, a da bi što intenzivnije mirisali, nakon toga ga je dobro malo izložiti plamenu. Tako pripremljeni krak hobotnice, koji se može umočiti i u maslinovo ulje, odličan je mamac za noćni lov najcjenjenijih riba poput ovrate, zubaca, smuduta... Dokazano dobar mamac za noćni lov ovrate, ali i sarka te fratra je oguljeni muzgavac bez krakova. Podjednako dobri za tu namjenu, ali i čekanje smuduta su sitne sipe te trake izrezane od krupnih. Rezati ih je najbolje s trbuha sipe jer ona na tom dijelu ima najviše luciferena, svjetlucave tvari.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 08 Veljača 2019 12:35

„Bioworms“ i „Biosticks“ mamci

Sve manje naših ribolovaca osobno pribavlja i priprema, a sve više kupuje mamce. Zato je posljednjih godina na našem tržištu naglo porasla ponuda, ne samo svježih nego i na razne načine konzerviranih mamaca, a nedavno su se pojavili i biološki umjetni mamci. O kakvim se i koliko dobrim mamcima radi?

Kao što im i ime kazuje, ti se mamci proizvode od prirodnih tvari pa ne zagađuju okoliš. No, sastojci su im kompliciranom tehnologijom spojeni na način koji ne postoji u prirodi zbog čega se mogu nazvati umjetni. Najveći i najkvalitetniji proizvođač ovih mamaca je japanska tvrtka „Marukyu“ pa je predstavljanjem njenih proizvoda naše ribolovce najlakše upoznati s novom vrstom mamaca.

Tri osnovna sastojka čine biološke umjetne mamce - koncentrat malih oceanskih kozica, riblje brašno i plankton. Spojeni u kompaktnu masu i oblikovani u valjke raznih promjera proizvode se pod imenom „Bioworms“ (biološki crvi). Na našem ih tržištu nema, ali ima tih mamaca druge generacije „Bioworms 2“, koji su puno kvalitetniji.

„Bioworms 2“, kako se nazivaju, osim mirisom i ukusom uzore oponašaju i izgledom i, što je još važnije, građom tijela. Žitka im je unutrašnjost ovijena žilavijom opnom, zbog čega se izvrsno drže na udici. Opna je perforirana pa kroz nju u vodu izlaze miomirisi, sporije ali znatno duže nego kod crva prve generacije. Za razliku od crva prve generacije, ovi se ne smiju rezati, zbog čega se proizvode u raznim dužinama, 13, 20 i 30 mm. Ako ni toliki nisu dovoljno veliki, mamčiti se mogu i skupno.
biosticks0802tekst3„Marukyu“ mamci najnovije generacije naziva su „Biosticks“ (biološki štapić). Kao i oni prve generacije, valjkastog su oblika i utisnuti o prozirno crijevo, ali imaju tvrdoću dovoljnu da pri istiskivanju zadrže valjkasti oblik i na udicu se postavi poput crva. No, mogu se oblikovati i poput klasične smjese - tijesta (pastele) da bi se oblikom i veličinom prilagodio ribi koja se želi loviti. Izgledaju poput klasične smjese, ali su zapravo vrlo žilavi, gotovo gumenasti.

Za razliku od „Bioworma“ prve i druge generacije, „Biostick“ se ne mora čuvati u hladnjaku jer nije kvarljiv, ali se mora držati podalje od izvora svjetlosti i topline. Tako ljeti, po najvećoj vrućini dovoljno ga je držati u hladovini. Otvoren „kobasicu“ moguće je ponovo zatvoriti tako da joj se kraj omekša na plamenu i stiskom zalijepi.
biosticks0802tekst2„Biostick“ se u dužini od oko 14 cm proizvodi u promjerima od 4, 6 i 8 mm, što odgovara bilo kojoj udici. Upotrebljava se tako da se odreže jedan kraj crijeva, pa s drugog pritiska da izlazi koliko treba, a onda odreže. Prednost mu je što ga prstima ne treba pritom dirati kao „Bioworms 2“.

Uvijek spremni za upotrebu, ovi mamci mogu se koristiti u mnogim tehnikama ribolova. Najbolje rezultate daje u lovu bulentinom, čak i riba poput kijerne, škrpine, pagra, kantora. U takvom lovu velika mu je prednost žilavost zahvaljujući kojoj dugo odolijeva napadima malih i proždrljivih ribica. No, u ribolovu iz plovila može se koristiti i ostalih tehnikama - na parangalu, za lov riba puštanjem mamca u struju mora u pola dna, ali i u lovu vrnuta i polande u gornjim slojevima mora.

Dugački komadi ovih crvi pokazali su se veoma uspješni u penduližanju svih grabljivica, od najmanjih širuna i ukjata do velikih poput orhana.

S obale se također može koristiti raznim tehnikama - plovkarenjem, čak i vrlo dalekim odbacivanje, u lovu sa svih vrsta obale… Odličnim se pokazao u lovu ovčice, trlje, vrlo dobre cipola, bukve, ukjate, vrnuta, širuna.. Njime se uspješno love i sarak, fratar, ovrata…

Objavljeno u esPRESSo

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019