laus banner 2021 2

Prikazujem sadržaj po oznakama: maro kristić

Subota, 01 Svi 2021 18:45

Prosvjetljitelj

Slučajnost ili tek uobičajeno političko lešinarenje na kakvo smo od Mara Kristića navikli?

Naime, na redakcijski mail danas je pristigla poruka s e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. screenoshotom s Facebook profila osobe koja se predstavlja kao Donje Čelo. Profil nije javan, pa stoga valjda zato i screenshot umjesto linka. Tako ta/taj/to Donje Čelo u tom postu piše kako su mještani prikupili gotovo 200 potpisa da se poništi lokacijska dozvola za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na Kalamoti. Mještani, kako piše u tom postu, nisu zadovoljni trasom priljučka. Priloženih potpisa nema, kao ni konkretnih imena tko je tu peticiju organizirao, što je konkretno sporno itd.

Bio bi to još jedan u nizu mora sličnih e-mailova kakve mediji redovno dobijaju, da se, osim i po neobičnosti screenshota sa zatvorenog FB profila, ne izdvaja po još nečem – nekako slučajno ili ne, danas je također priopćenje o istom navodnom problemu, s istim zahtjevom, objavio i kandidat Mosta za gradonačelnika Dubrovnika Maro Kristić.

Naime, Kristić je ovih dana u svojoj kampanji obilazao Elafite pa je doplovio i do Kalamote i puf eto ti na; gdje Kristić prođe eto odjednom mase silno zabrinutih građana kojoj najveći dubrovački politički konvertit otvara oči. Niti ne znaju koje probleme imaju dok im Kristić ne kaže.

Na Kalamoti uistinu možda i postoji problem s trasom navedenog projekta, iako s druge strane ne treba smetnuti s uma da se nije rodio tko bi narodu ugodio, ali zato je tu Maro Kristić, on će reći sve da građanima ugodi, za glas na izborima, naravno. Tako prosvjetljitelj Maro Kristić redovno obilazi npr. i gradilišta gdje daje „saučešća” građanima koji se smatraju nečim oštećeni dok upitne projekte u kojima privatne interese imaju članovi njegove obitelji prikazuje kao projekte od javnog interesa.

Političko lešinarenje po gradilištima i sličnim lokacijama, kao u ovom primjeru Kalamote, modus je operandi Mara Kristića, a je li i u ovom slučaju riječ o tome ili se neka udruga ili pojedinac uistinu baš eto slučajno isti dan kad je i Maro kristić uputio priopćčenje, odlučio obratiti medijma s istom temom, neka svatko zaključi ponaosob.

Objavljeno u Aktualno

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika večeras je prihvatilo odluku čiji je značaj jednak jutarnjem prdcu. Naime, gradski vijećnici bavili su se moratorijem na kredite poslovnih banaka građanima zbog COVID krize iako ni poslovne banke ni krediti s Gradskim vijećem nemaju nikakvu dodirnu točku, a kamoli da vijećnici mogu utjecati na to hoće li neka banka nekome produžiti ili uopće omogućiti moratorij na kredit.

Tu točku dnevnog reda inače je predložio mostovac Maro Kristić, a razdragani vijećnici koji populizam vole jednako koliko i Kristić zdušno su je prihvatili i na koncu bez rasprave, jer zapravo o ničem nisu imali ni raspravljati, izglasali, pazi sad, „Prijedlog zaključka o potrebi produljena moratorija na kredite gospodarstvenika i građanstva”.

Njihov glas i „dokument” kojeg su izglasali u ovom slučaju ima jednaku važnost i vrijednost koliko i toaletni papir kojim su jutros obrisali stražnjicu. I to doslovno, ne metaforički.

Oni će to poslati fino u Sabor, predsjedniku države možda, a onda će u Saboru, predsjedničkom uredu i bankama svi pasti na guzicu kad vide taj dokument i brže bolje, ne samo produljiti i uvesti moratorij na kredite, nego građane još i osloboditi kamata, ako ne već i cijelih kredita, samo da dubrovačke gradske vijećnike ne boli glava od te silne zabrinutosti za građane.

Kakvo gubljenje vremena ne bi li svi zajedno ususret izborima dobili koji glas više. No, nije stvar u tome što su vijećnici to izglasali, stvar je u tome što oni misle da su građani kompletni idioti i da ne vide koliko je njihova namjera „prozirna”.

Objavljeno u Aktualno

Posljednjih dana puno se ususret lokalnim izborima priča o vezovima za barke u Dubrovniku, napokon je valjda nakon dugog, predugog niza godina u kojima se od strane političara uglavnom izbjegavala, ta tema došla na „dnevni red”. Dosad je u Dubrovniku gotovo sve ležalo na leđima Županijske lučke uprave Dubrovnik i ravnatelja Željka Dadića.

Naime, u Županijsku lučku upravu Dubrovnik najčešće se upire prstom iako mnogi niti ne znaju koja je jurisdikcija te ustanove, a ona je znatno manja nego što to zainteresirani građani zamišljaju. Naime, Županijska lučka uprava Dubrovnik upravlja samo Portom, Komunalnom lučicom Batala, predjelom od gruške Place do bivšeg Radeljevića, lučicom u Mokošici, uređenim dijelom Tenturije, a ima i jurisdikciju na pojasu Lapadske obale.

E baš oko te Lapadske obale nastao je nekakav, kao prijepor. Naime, u problemu oko vezova, koji muči brojne Dubrovčane, vlasnici plovila vezanih trenutno uz Lapadsku obalu ističu se kao oni koji imaju najveći problem, jer uskoro počinju radovi na tom predjelu i morat će maknuti svoja plovila. Pri tome svemu prstom se upire u Županijsku lučku upravu Dubrovnik jer kao ona bi trebala osigurati vezove. E pa ne bi, jer gospoda na Lapadskoj obali tu se vezana bez ikakvog ugovora s bilo kim, na mukte vezovima, a oni koji su imali ugovor sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik već odavno dobili su svoje mjesto na pontonima u Komunalnoj lučici Batala. Oni koji su trenutno na vezovima na Lapadskoj obali unaprijed su znali da će doći dan kada će radovi početi, no to im nije smetalo da se tamo stalno vežu.

To je bitno u kontekstu toga da je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković najavio kako će Grad nabaviti najmanje dva pontona kako bi počelo rješavanje problema vezova. Prvotna namjera je bila da se tamo smjeste plovila trenutno vezana uz Lapadsku obalu, ali to ne treba, a po svemu sudeći niti neće biti tako, jer zbog čega bi neko plovilo s Lapadske obale, samo zato što je vezano tamo, imalo prednost, odnosno vlasnik, nad nekim drugim tko je vezan npr. u Rijeci dubrovačkoj, također na vezu koje političari pogrešno zovu „nelegalnim vezovima”. Podsjetit ćemo još jednom: Sva plovila s Lapadske obale čiji su vlasnici imali uredan ugovor sa Županijskom lučkom upravom već su dobila svoja mjesta na pontonima na Batali.

Inače, na listi čekanja za komunalni vez je oko 700 plovila, još najmanje toliko vlasnika plovila nije ni predalo papire jer je to beznadno i sad bi netko tko se ubacio na Lapadsku obalu „na lijepe oči” trebao imati prednost nad nekim drugim, tko ima vez također „na lijepe noći”, samo zato jer je na Lapadskoj obali. Svi vlasnici plovila koji nemaju osiguran komunalni vez u istoj su poziciji, svima, ako je moguće, treba osigurati vez, ali pri redoslijedu dodjele ne može se bilo koga protežirati na takav način.

A što se tiče „nelegalnih vezova”. Nelegalni vezovi ne postoje. Naime, Lapadska obala javno je pomorsko dobro u općoj uporabi, a dio je u koncesiji. Drugim riječima, to znači da je dosad, prije no što počnu radovi, bilo tko na području koje je u općoj uporabi mogao doći i uz Lapadsku obalu, ukoliko ne postoji oznaka zabrane sidrenja ili ukoliko svojim sidrenjem ne ugrožava plovidbeni put, sidrati barku. Je li u moru betonski blok od 300 kilograma ili „mačak” od sedam kila, drugi je par rukava, ali nije nelegalno za sidro koristit betonski blok. Nitko nije blesav pa da ne zna da je betonski blok namijenjen za stalni vez, ali nije nelegalno. Dakle, nelegalni vezovi na područjima pomorskog javnog dobra u općoj uproabi ne postoje, postoje samo nelegalno podignuti mulići i slične konstrukcije, no, to je već druga tema.

Nelegalni vezovi ne postoje, ali, nevezano za Lapadsku obalu, postoji nered i nerad u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo i more kojeg vodi Ivo Klaić, a u kojem je jedno vrijeme bio i uhljebljen Maro Kristić, koji ovih dana puno voli diplit o vezovima, a dok je bio u tom odjelu nije bio sposoban ništa po tom pitanju učiniti kao ni njegov šef Ivo Klaić.

Naime Županija bi mogla i trebala, kad već trenutno ne postoji dostatan broj komunalnih vezova, na području koje ne vodi Županijska lučka uprava Dubrovnik, popisati plovila i pozicije koje nazivaju „nelegalnim vezovima” i svim tim ljudima omogućiti koncesiju na ta dva, tri metra obale i tu istu koncesiju naplatiti. Ali ipak je lakše pustiti vlasnike plovila da se tresu hoće li im netko danas – sutra doći s naredbom da uklone plovilo zbog ovog ili onog razloga, ne imati nikakvu odgovornost ako se plovila budu morala uklanjati, ne raditi ništa po tom pitanju, jer velike novčane koristi za Županiju ne bi bilo (ovakve koncesije su ipak „sića”), nego se potruditi i zaraditi plaću. U biti sve je lakše nego, ako se baš ono kao ne mora, raditi jedan dio posla zbog kojeg Županije i županijski odjeli postoje.

Objavljeno u Aktualno

Maro Kristić izabran je za koordinatora Mosta za Dubrovnik, a za članove koordinacijskog tima izabrani su Julija Zupčić i Antun Pavlović, izvijestili su danas iz te stranke u priopćenju u kojem se navodi kako je jučer “u prostorijama Mosta u Lapadu održana Osnivačka i izborna skupština Gradske koordinacije političke stranke Most za Grad Dubrovnik”.

Na osnivačkoj skupštini bio je nazočan i predsjednik Mosta Božo Petrov te politički tajnik Ante Kujundžić kao i organizacijska tajnica Mosta Kristina Bakula.

U priopćenju se navodi kako će Most u „idućih mjesec dana dovršiti, usvojiti i objaviti izborni program Mosta za Grad Dubrovnik, te da bi u idućih desetak dana trebalo biti utvrđeno i objavljeno tko će biti Mostov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika”.

dm

Objavljeno u Aktualno

Bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić potvrdio je za portal Dzbrovnikpress.hr kako je započeo pregovore sa Županijskim odborom SDP-a o zajedničkom izlasku na lokalne izbore. Tvrdi kako se o imenima mogućih kandidata za župana nije razgovaralo već je na stolu bila isključivo programska platforma. No, dao je naslutiti da bi mogao podržati Boža Petrova kao kandidata tog velikog oporbenog bloka za župana, a iznio je i uvjete pod kojima bi to učinio.

- Snažna anti HDZ - ovska lista temeljena na snažnom i ostvarivom programu za Dubrovačko – neretvansku županiju moj je jedini uvjet. Imena me ne zanimaju i o imenima mogućih kandidata nismo još razgovarali. Na stolu je bio program i projekti, među kojima je jedno od ključnih pitanja zdravstvena zaštita i medicinska skrb u dolini Neretve i tu sam ja tata mata i kao liječnik i kao bivši bivši ministar zdravstva u čijem je mandatu ono što od zdravstvene skrbi trenutno postoji u dolini Neretve i realizirano. Jedan od projekata je i konačno rješavanja pitanja izgradnje zračne luke na Korčuli, projekti koji se odnose na razvoj poljoprivrede i gospodarstva te cijeli niz projekata. Dakle, radi se o programskoj koaliciji kako smo već imali sa SDP-om na razini županije. HDZ je svoje dao. Oni nove ideje nemaju kao što nemaju ni novog čovjeka već u izbore idu s čovjekom od 70 i kusur godina. - rekao je Vlahušić.

Tvrdi kako se o imenima mogućih kandidata za župana u pregovorima koje je vodio sa SDP-om nije razgovaralo.

- Roko Tolić, Božo Petrov ili netko treći, zaista o imenima još nismo razgovarali. Ako je procjena Mosta da je Božo Petrov najbolji kandidat, neka izađu s prijedlogom. Ako je Most spreman podržati naš program, vrata su im otvorena. - rekao je Vlahušić, koji je očito spreman zakopati ratnu sjekiru s Mostom, koji ga je, uz HDZ, onemogućio da sudjeluje u izbornoj utakmici 2017.

- Nije važan ni Roko Tolić ni Božo Petrov, važan je program. Dobro pamtim sve što su radili Maro Kristić, Božo Petrov i Nikola Grmoja, ali inicijatori da me se zakonom makne iz politike nisu bili oni iz Mosta već je to bio HDZ i nije mi mrska ta ideja da budem dio anti HDZ-ovske koalicije koja ima program kojim će HDZ i skinuti s vlasti. - rekao je Vlahušić.

- Da se razumijemo, ako bi se ta koalicija oformila, ako bi Božo Petrov bio kandidat za župana, ja osobno ne bih bio na toj listi. Ja sam Maru Kristiću, Petrovu i Grmoji sve oprostio. Što je bilo, bilo je pa i Kristić je shvatio da je pogriješio pa je i sam nedavno rekao Matu Frankoviću kako je on HDZ u Gradu doveo na vlast. Ja s Kristićem, Grmojom i Petrovim, iako sam im oprostio, neću biti na listi, ne mogu to učiniti, ali mogu podržati program koji će bit kvalitetan i nadasve ostvariv.- rekao je Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno

Iako se proteklih dana špekuliralo kako čelnik SDP-a Jadran Barač, koji je svoju gradonačelničku kandidaturu već odavno istaknuo, pregovara s Marom Kristićem o predizbornoj koaliciji, od toga nema ništa.

SDP, za razliku od županijske organizacije, na gradskoj razini za pregovore o mogućim koalicija jest otvoren, ali prema srodnim strankama, poput Glasa i HSS-a. S tim se strankama svojevremeno i razgovaralo o kreiranju zajedničke predizborne platforme, ali ona nije stvorena, a četiri mjeseca prije izbora ne može se niti stvoriti. Za to je prekasno. Koalicijski blok koji bi imao ozbiljne namjere pobijediti na izborima već bi odavno nastupao, odnosno javnosti bi njihove politike odavno bile poznate. Takvom bloku izbori bi bili samo drugo poluvrijeme.

SDP ili ono što je od njega ostalo, jedina je stvarna oporba HDZ-u u Dubrovniku. Pred liderom te stranke Jadranom Baračem, koji je ujedno i SDP-ov gradonačelnički kandidat, težak je ispit, na kojem može ili proći ili pasti.

Da bi prošao, Barač ne mora pobijediti, odnosno ne mora biti izabran za gradonačelnika. Mora samo ostvariti bolji rezultat od onog koji je ta stranka ostvarila na izborima 2017. godine, odnosno mora imati bolji „score” od ondašnje SDP-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Tatjane Šimac Bonačić.

Naravno, mora i listu posložiti tako da u novom sazivu Gradskog vijeća ima veći broj vijećnika kao i dosad, odnosno mora osvojiti najmanje tri mandata. Sve manje od toga za Barača je poraz i sve to naravno vrijedi za scenarij prema kojemu SDP na izbore izlazi samostalno.

Iako Barač vjerojatno priželjkuje ojačati se većom koalicijom, za nju je jednostavno prekasno jer takva platforma je već trebala biti stvorena, a ceh bi za SDP bio prevelik.

Objavljeno u Aktualno

Netom što je okončao izbore u Gradskom odboru HDZ-a, gradonačelnik Mato Franković može se početi pripreme za predstojeće lokalne izbore na kojima će se natjecati za još jedan gradonačelnički mandat. Nakon što je duže vrijeme isticao kako je on kandidat za gradonačelnika, Jadran Barač od SDP-ova Gradskog odbora dobio je i službenu potporu za kandidaturu. Ne bi li ponovo osvojio povjerenje birača u izbornu utrku kreće i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Ostale stranke svoje kandidate tek trebaju postupno otkriti.

Piše: Nikolina Metković

Naravno, broj gradonačelničkih kandidata ovisit će i o eventualnim predizbornim koalicijama. Svakako je i pitanje tko će od svih njih s Frankovićem u drugi krug, odnosno hoće li to biti Andro Vlahušić, Jadran Barač ili možda netko treći.

Oporbu koja iz sjednice u sjednicu pokazuje svoju veliku nemoć, Franković je iznova šokirao kada je uoči posljednje sjednice Gradskog vijeća predstavio, za korona uvjete, iznimno visok proračun za 2021. godinu. Argumenti oporbe tijekom nikad kraće rasprave o proračunu ostali su nedorečeni. No, Frankovićevu oporbu ipak ne treba potpuno podcijeniti jer imat će se oni prilike ispuhati, možda već na idućoj sjednici, a posebno onoj na čijem će dnevnom redu biti izmjene GUP-a, a što će se navodno dogoditi u siječnju.

Franković inače dobro brodi kroz korona krizu. Znatna je sredstva iz proračuna usmjerio prema poduzetnicima, obrtnicima i građanima ne bi li lakše prevladali krizu izazvanu pandemijom. Kako će se paralelno s izborima primicati i turistička sezona, jasno je da oporba neće mirovati i da će baš njemu, ukoliko sezona bude slična prošlogodišnjoj, na teret stavljati moguće loše turističke brojke.

S oporbene strane, prvi čovjek SDP-a Jadran Barač dobio je prošli tjedan i službenu potporu svog stranačkog gradskog odbora za gradonačelničku kandidaturu. Barač je inače već davno obznanio da će on biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, čime je zapravo kao šef GO SDP-a preuzeo odgovornost i za svoj izborni rezultat. Iz SDP-a se može čuti kako je Barač uvjeren u svoju izbornu pobjedu.

Kandidaturom Jadrana Barača svakako se nameće i pitanje hoće li se veći dio oporbe oko njega ujediniti ili će svaka od tih stranaka, od koji neke niti ne participiraju u aktualnom sazovu Gradskog vijeća, na izbore svaka sa svojim kandidatom, neke možda samo s listom za Gradsko vijeće.

Potencijalni SDP-ovi partneri donedavno u koaliciji nisu željeli HNS, zbog njihove nacionalne koalicije s HDZ-om. Glas i HSS stav po tom pitanju teško da su promijenili, no može se čuti kako Barač ipak u koaliciji priželjkuje HNS.

Unatoč percepciji javnosti, SDP ipak nije najjača oporbena stranka u Dubrovniku. Prema rezultatima s lokalnih izbora 2017. najjača oporbena stranka u Gradu je HNS koji je s HSLS-om za Vijeće osvojio 2 095 glasova birača dok je SDP osvojio 1 463 glasa.

Potencijalne pregovore s HNS-om lideri dubrovačke oporbe nisu izbjegavali samo zbog HNS-ove koalicije s HDZ-om na nacionalnoj razini. Više im je smetao Valentin Dujmović. No, kako se on navodno na nadolazećim lokalnim izborima nema namjeru miješati o odluke HNS-ove dubrovačke organizacije, time je i vjerojatnost da oporbeni čelnici sjednu za pregovarački stol s HNS-om veća.

Ukoliko HNS na izbore izađe samostalno, može se očekivati da njihova kandidatkinja za gradonačelnicu bude žena, odnosno predsjednica dubrovačke HNS-ove organizacije Nataša Gabričević. Svakako je i pitanje bi li HNS mogao podržati bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića.

Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, koji je ujedno na čelu dubrovačkog HSS-a, predizborne koalicije ne voli. Da se njega pita, on bi ih čak i zakonom zabranio, i ima pravo. Na prošle je izbore s organizacijom, koja se u to vrijeme tek konsolidirala, izašao samostalno i osvojio jedan vijećnički mandat pa njemu svakako nije problem i na predstojeće izbore ponovo izaći samostalno, samo ostaje otvoreno pitanje hoće li u tom slučaju kandidat HSS-a za gradonačelnika biti ponovo on ili će iznjedriti nekoga drugoga.

DUSTRA će, obzirom da Željko Raguž često naglašava veliki broj članstva, a koji je u posljednje vrijeme još rastao, na izbore sigurno samostalno. Tako je vjerojatno i da će Željko Raguž još jednom biti kandidat DUSTRA-e za gradonačelnika.

Pitanje je i kako će na izbore Most i hoće li Maro Kristić iznova biti kandidat te stranke za gradonačelnika. On sam inače najavljuje nova lica iz javnog života, ali ih još ne predstavlja. Navodno pregovara o predizbornoj koaliciji sa SDP-om.

Jest da je čelnik DDS-a u posljednje vrijeme okupiran pisanjem knjige o pretvorbi i privatizaciji negdašnje Dubrovačke banke, no to svakako ne znači da će izbore prepustiti slučaju. Na izbore će DDS svakako samostalno i imat će svog gradonačelničkog kandidata.

Srđevci koji su u međuvremenu osnovali stranku, također će na izbore samostalno sa svojim gradonačelničkim kandidatom.

Na izbore će i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Najavio je on već davno kako okuplja listu građana, ali njihova imena još uvijek ne otkriva. Suradnju nudi i političkim strankama, osim Mostu i HDZ-u jer oni su ga ususret prošlim izborima izmjenama zakona izbacili iz izborne utrke, a čemu je, ucjenjujući HDZ s kojim su u to vrijeme bili u koaliciji, ipak kumovao Most, odnosno Kristić.

Može li Vlahušić u drugi krug s Frankovićem? Među biračima oporbe dio njih mogao bi biti sklon Vlahušiću, a spremnost da baš njegovo ime zaokruže na nadolazećim lokalnim izborima ovisit će svakako o Vlahušićevu predizbornom programu.

Kad je u pitanju taj program, Vlahušić je u startu napravio veliku grešku, najavio je nedavno referendum o zidinama, iako je posve jasno da se on neće dogoditi. Iako bi to pitanje trebalo riješiti u korist Grada, Vlahušić je inače previše okupiran DPDS-om i zidinama pa je dojam da zapravo s tom udrugom vodi osobni rat. Predizborni program u kojem je Dubrovnik nekakva filmska kulisa i grad isključivo koncentriran na prihode od turizma, zasigurno mu neće puno pridonijeti u kampanji jer korona kriza konačno je pokazala kako krize (ne)podnose oni isključivo ovisni o turizmu.

Od turizma u kampanji odmak svakako mora raditi i Franković, no on je u svojim izjavama u posljednje vrijeme zapravo i dao naslutiti kako se taj svojevrsni odmak od turizma zapravo već i događa. Vlahušićeve izjave o 80 posto ostvarenih rezultata u turizmu u nadolazećoj sezoni zaista su deplasirane.

Vlahušiću će osim toga trebati i puno ljudi koji će iznijeti kampanju. Samopromocija putem društvenih mreža svakako nije dovoljna.

Je li Vlahušićeva pobjeda na izborima za one koji je iščekuju utopija ili se zaista može dogoditi čudo? Vlahušić ipak vjeruje u čuda, a čudo koje priželjkuje leži u volji birača.
Sagledavajući trenutne poltičke odnose i vjerojatne kandidate sasvim je pak izvjesno da će u drugi krug izbora za gradonačelnika upravo bivši Andro Vlahušić i aktualni gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Svega su dva mjeseca prošla otkad je vijećnik Mosta Maro Kristić prilikom usvajanja odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a obmanuo oporbene gradske vijećnike, zatajivši da brat njegove žene na Malom Stradunu na Babinu kuku u svom vlasništvu ima poslovni prostor. Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Kristić se ponovo poslužio smicalicama. Čudi samo što je projekt koji je godinama gurao, a u sklopu kojeg će se rekonstruirati dio ceste na Putu Iva Vojnovića, podržala većina u Gradskom vijeću, dakle i vladajući i oporba. Nije naime baš normalno da se u trenutku dok se radi na izmjenama i dopunama GUP-a kojima bi se konačno trebalo stati u kraj devastaciji dubrovačkog prostora, dozvoljava intervencija u jednu od najvažnijih gradskih prometnica, a da vijećnike to uopće gotovo pa ne zanima.

Piše: Nikolina Metković

Naime, Gradsko je vijeće na prošlotjednoj sjednici, odnosno i vladajući i oporba, usvojilo prijedlog odluke kojom se investitoru Batala invest daje suglasnost na iskazanu namjeru financiranja troškova zahvata rekonstrukcije dijela prometnice na Putu Iva Vojnovića.

Izrađeno prometno rješenje tog priključka, za kojeg investitor u materijalima za Gradsko vijeće navodi da je dostavljeno nadležnim službama, bilo je naime izostavljeno iz materijala dostavljenih vijećnicima, no tim istim vijećnicima nitko nije branio uvid u to tješenje. Ipak, oni u njega nisu niti zavirili, a nisu niti pročitali akt koji su usvojili jer da jesu, valjda bi im se na spomen rekonstrukcije prometnice na dijelu Puta Iva Vojnovića upalio nekakav alarm, posebno u trenucima u kojima su u tijeku izmjene GUP-a građani iznimno osjetljivi na izgradnju u dubrovačkom prostoru koja se u posljednje dvije godine otela kontroli.

iva vojnovica novaizgardnja 231120

Naime, da bi zgradu, koju tek treba izgraditi preko puta Dječjeg vrtića Palčica, odnosno u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, investitor spojio na prometnicu, mora izgraditi priključak. Prema navedenom u aktu koji je netom usvojen na Gradskom vijeću, zahvat rekonstrukcije planiran je na način da se „lijevi rub priključka na Ulicu Iva Vojnovića izmješta za 15,3 metara istočno, čime se osigurava tehnički ispravan spoj na cestu, a produžetkom prema zapadu spoj na kolnu površinu postojećeg priključka”. Navodi se i kako se „tim rješenjem ostvaruju povoljni uvjeti prometovanja u blizini raskrižja u ulici Ulice Iva Vojnovića i Ulice Josipa Kosora”.

Prema investitoru, „na mjestu priključka, osigurat će se dovoljna preglednost dok se sigurnost priključivanja u promet omogućava pravilno izvedenim uzdužnim nagibom kao i osiguravanjem preglednosti pri ulasku na cestu većeg reda”, a sve kako navode, „sukladno GUP-u i PPU-u”. Treba istaknuti da će investitor rekonstrukciju prometnice obaviti o svom trošku dok je Grad Dubrovnik zadužen za odabir stručnog nadzora.

Naravno da iz navedenog u aktu, iz kojeg je izostavljeno idejno rješenje rekonstrukcije dijela ceste na Putu Iva Vojnovića, nikome nije jasno kakav to zahvat planira investitor, kao što nije jasno hoće li na toj prometnici u dužini od oko 70-tak metara zapravo biti tri skretanja, ono za Čokolino, za zgradu Batala Investa te skretanje za Goricu.

iva vojnovica novo krizanje231120

Nije jasno ni kako će to novo prometno rješenje utjecati na protočnost prometa na toj cesti. Sve su to pitanja na koja su odgovore trebali tražiti vijećnici, ali njih to eto nije zanimalo. Ponašali su se kao da se radi o zahvatu na nekoj zabačenoj sporednoj cesti.

Inače, o izgradnji zgrade iza postojećih kuća, u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, točnije preko puta Vrtića Palčica, već se duže vrijeme špekulira. Zgrada bi se navodno trebala sastojati od prizemlja, četiri kata i potkrovlja.

No, kakva je veza vijećnika Mosta Mara Kristića s investicijom Batala Investa te zašto je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako je baš on prije 15-tak godina kao zaposlenik tvrtke čije ime nije spominjao, potpisao kupoprodajni ugovor za kupnju zemljišta na kojem Batala Invest namjerava graditi zgradu?

Jasno je naime kako je ovaj put na Vijeću Kristić igrao s nešto otvorenih karata upravo zato da mu se ne ponovi scenarij s Malim Stradunom na Babinu kuku, odnosno kako bi izbjegao prozivke da ponovo lobira za interese investitora.

- Ovaj put je sve čisto! - naivno je prije glasanja uzviknuo vijećnik SDP-a Jadran Barač koji je u posljednje vrijeme u posbeno dobrim odnosima s Kristićem, nesvjestan da je još jednom, ovaj put zajedno s preostalom većinom u vijećnici, zapravo namagarčen.

Naime, tijekom rasprave Kristić je kazao kako zemljište na Putu Iva Vojnovića nije više u vlasništvu tvrtke u kojoj je svojevremeno bio zaposlen, no pitanje je je li namjerno prešutio da je vlasnik druge tvrtke, odnosno Batala Investa, koji je uknjižen na to zemljište, zapravo isti.

Na zemljište na koje će se graditi zgrada s priključkom na cestu na Putu Iva Vojnovića bila je upisana tvrtka Dubrovački automobili. U ožujku se kao vlasnik zemljišta upisuje tvrtka Batala Invest. Obje tvrtke, i Dubrovački automobili, u kojoj je Kristić bio zaposlen, i Batala Invest, u vlasništvu su bosanskog poduzetnika Hilmije Šuljka, inače negdašnjeg direktora Tvornice automobila Sarajevo i negdašnjeg Kristićeva šefa. Te je podatke Kristić na sjednici izostavio.

Parcela na Vojnovića nije inače jedina na gradskom području na kojoj se sprema graditi Šuljak. Gradit će on naime i na području Mokošice i za taj je projekt u prosincu 2019. podnio zahtjev za izmjenama i dopunama građevinske dozvole.

Zanimljivo je istaknuti kako su obje tvrtke, i Dubrovački automobili i Batala Invest, registrirane na istoj adresi. Inače, osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke Batala Invest je Nikola Vuličević, sin dubrovačkog poduzetnika Tomislava Vuličevića, koji će po svoj prilici i graditi ovu zgradu. Projektant rekonstrukcije prometnice je Apsida inženjering, osnivača Nikole Vuličevića, registrirana na adresi u neposrednoj blizini tvrtki Dubrovački automobili i Batala Invest. Inače, Dubrovačke automobile i Apsidu inženjering povezuje i Vjekoslav Holina, koji se vodi kao direktor Apside inženjeringa te kao član uprave Dubrovačkih automobila.

I dok Kristić opet izostavlja svoje veze s investitorima, preostale vijećnike u Gradskom vijeću ili nije briga ili su potpuno potkapacitirani obnašati vijećničku dužnost. Ima i jednog i drugog, jer kako drukčije objasniti da ih uopće ne zanima što se događa u prostoru oko njih dok su im istovremeno usta puna GUP-a, devastiranog prostora i nadasve one velike brige za javni interes dok taj javni interes ne vide u zahvatu u jednu od glavnih gradskih prometnica.

Objavljeno u Aktualno

Kad je već propala ideja da se projekt izgradnje hotela Sumratin vijećnicima predstavi tajno, vijećnik Mosta Maro Kristić, koji uvijek ima nešto za reći kada su interesi investitora u pitanju, predložio je da se na idućoj sjedni Gradskog vijeća omogući investitoru Marku Baliji da održi prezentacija projekta izgradnje hotela Sumratin. Ustvrdio je kako bi bilo u redu i gradskoj upravi i investitoru pružiti priliku da se predstavi projekt.

Gradonačelnik Mato Franković odgovorio je Kristiću da je najveći lobist nekretninskog lobija.

- Da sam kojim slučajem razmišljao tko bi postavio pitanje za Sumratin, prvi bi put promislio kako će to pitati Maro Kristić. Drugi put bi promislio da će to pitanje pitati Maro Kristić. I treći i četvrti, svaki put bi promislio kako će to pitanje pitati vijećnik i bivši saborski zastupnik Maro Kristić, najveći lobist nekretninskog lobija. - rekao je gradonačelnik.

- Izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola je stvar upravnog postupka javnog tijela koje prolazi kroz određene procedure. Znam da ste navikli doći u Upravni odjel za izdavanje prostorno – planske dokumentacije, malo dođete, pričate pa pitate može li ovo, može li ono. Toga više nema, prošlo svršeno vrijeme! Podnesete zahtjev, nema više držanja dokumenata u ladici. Toga više nema! To je presječeno, nema, gotovo! - rekao je gradonačelnik Franković,

- Zato su se mnogi uzbudili, ali ja im ne mogu i ne želim pomoći. GUP Grada Dubrovnika je jasan, nedvosmislen, precizan, koliko god loš bio. Upravni odjel za izdavanje prostorno - planske dokumentacije jasno zna tumačiti što, kako i na koji način. Ako je kojim slučajem Odjel ili službenik odjela u dilemi, postoji resorni odjel za urbanizam koji će dodatno pomoći. Ne pada mi na pamet raspravljati o bilo kojem projektu jer to nije moj posao. Ima upravni odjel, službenici koji dobro rade svoj posao. Ma neće mimo pravila nitko dobiti lokacijsku dozvolu, mogu kupiti sto medija, ali ne mogu kupiti mene. Voljeli oni to ili ne, do lipnja sam ja tu, čvrst kao stijena, a dotad će biti po zakonu. Ne padam pod te utjecaje ni njih ni mnogih drugih udruženja, grupacija i organizacija. Dosta je meni ovih nakaradnih zgrada. - rekao je Franković.

Vijećnicima je pročitao pismo koje je dobio od Katarine Ogreste iz Solinske ulice, a koja mu se zahvaljuje za sve što je Grad poduzeo kako bi se u toj ulici zaustavili radovi. Kazao je kako taj projekt nema veze sa zdravom pameću

- Dakle, u Solinskoj sam se trebao miješati, ali tamo gdje je veliki i moćan investitor, gdje je zemljište gradsko, tamo se ne trebam miješati jer je to kršenje zakona, statuta, ne znam ni ja čega. - rekao je Franković, ukazujući na to da je Kristić „visio” na tom gradilištu.

Franković je naglasio kako investitori na sjednicama, dok je on gradonačelnik, neće prezentirati svoje projekte.

- Za vrijeme mog mandata nećete doživjeti da bilo koji investitori dolaze ovdje prezentirati kako bi mi trebali raditi svoj posao. Dva posto onoga što znam, nisam rekao. - istaknuo je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Poprilična je panika uhvatila dio oporbenih vijećnika nakon što su shvatili da amandman Mara Kristića, koji su svojim potpisom podržali uoči posljednje sjednice Gradskog vijeća, nije nastao zbog njegove brige za nekakav javni interes na Malom Stradunu na Babinu kuku već je rezultat Kristićeve brige za ženina brata koji je na Malom Stradunu vlasnik poslovnog prostora. Zbog podrške koju je Kristićevu amandmanu dao vijećnik srđevaca Nikša Selmani, izgleda da je i među njihovim članovima došlo do nekakvog sukoba.

Piše: Nikolina Metković

Politika je inače umijeće mogućeg, no spinovi kojima se posljednjih dana služi dio dubrovačke oporbe, kao i sam Kristić, ne bi li opravdali svoje postupke, zaista su nadrealni. No, kako je osmišljavanje spinova ipak posao za spin doktore, prije negoli su se njima poslužili trebali su pogledati u određene stručne pojmovnike. Tada im, čak ni onima s prosječnim kvocijentom inteligencije, ne bi palo na pamet, pravdati se kako su oni Krsitićev amandman potpisali kako bi na Malom Stradunu zaštitili javni interes.

Godinama nakon II. Svjetskog rata u demokratski uređenim zemljama, baš kao i onima koje s u ostale iza željezne zavjese s planskom ekonomijom, javni interes koristio se kao osnova planiranja prostora. Dok se razvijene zemlje tim pojmom, nakon što je puno puta zloupotrebljen, danas nerado koriste, u ovim postkomunističkim zemljama njime se doslovno razmeću.

Tako je javni interes posljednjih godina omiljena poštapalica i hrvatskim političarima. Kad mogu s više razine, što se na javni interes ne bi pozivali i ovi naši lokalni političari. Oni to inače često čine, njima je svaki projekt kojega brane ili projekt od javnog interesa ili u njemu preispituju javni interes. Čudo je onda pravo kako od tolikog poznavanja javnog interesa u projektu koji na Malom Stradunu na Babinu kuku želi realizirati 13 poduzetnika, također vide javni interes.

Očito je dijelu oporbe projekt na Malom Stradunu od iznimnog nekog drugog, a ne javnog interesa, kad su na prošloj sjednici Gradskog vijeća tijekom trosatne rasprave, umjesto o izmjenama i dopunama PPU-a- i GUP-a, koje inače već tri i pol godine zazivaju, dva sata bili fokusirani isključivo na Mali Stradun.

Gdje je javni interes u projektu u sklopu kojega 13 poduzetnika prostore, čiji su vlasnici, žele nadograditi te u njima, otvoriti restorane, kafiće, slastičarnice i suvenirnice? Nadogradnja s ciljem daljnje apartmanizacije tog prostora, a što se špekulira da će se na Malom Stradunu u konačnici i dogoditi, sve je samo ne javni interes.

Ili oporba ne razumije da kafići, restorani, suvenirnice u privatnom vlasništvu nisu ni sadržaji ni projekti od javnog interesa ili je dio njih, podržavajući Kristićev amandman, podržavao nečije privatne interese.

Konkretno, Maro Kristić uopće se ni najmanje ne srami što ga se proziva da je amandmanom išao zapravo pomoći ženinu bratu da na Malom Stradunu ostvari svoj privatni interes. Dok je u amandmanu između ostalog naveo kako su izmjene GUP-a predložene na Gradskom vijeću protuzakonite i predstavljaju opasan presedan kojim predlagatelj svjesno prelazi preko zaključaka struke i interesa javnosti te na taj način podilazi interesima jedne velike hotelske grupacije, putem određenih medija docira o sukobu interesa u kojem se, smatra nije našao. Štoviše, traži da mu se obrazloži što je sporno u tome što je podnio amandman koji ide u prilog ženinom bratu te koji je to element sukoba interesa u činjenici da brat njegove supruge ima poslovni prostor na Malom Stradunu, a on zagovara projekt. Besramno. Ali od Kristića smo na besramnost ionako navikli.

I dok Kristić valjda nije dobro shvatio Zakon o sprječavanju sukoba interesa u čijim je člancima jasno definirano koje su to situacije u kojima političar dolazi u sukob interesa koristeći svoju političku poziciju iz koje naravno proizlazi određena moć, sramotnija je konstatacija novinara jedne lokalne tv kuće kako je Kristić vijećnicima zaboravio reći da mu je brat od žene vlasnik prostora na Malom Stradunu. No, ta novinarska konstatacija za koju se od sugovornika nije tražilo obrazloženje kako se i može li se uopće tako nešto zaboraviti, može se pripisati neiskustvu jer bilo bi žalosno da je drukčije.

Kristić je dakako trebao reći kako na Malom Stradunu ima interes koji se može uz njega vezati. U konačnici nije ni trebao podnijeti amandman, kad je interes obitelji činjeničan.

Krstić, koji je inače od gradonačelnika Mata Frankovića već prozivan da je u blizini Malog Straduna na jednoj parceli štitio interese poduzetnika koji su i vlasnici prostora na Malom Stradunu, ubuduće bi se trebao suzdržati od izjava kako se njemu imputira neka suradnja s nekim građevinskim lobijima. Odgovoran bivši saborski zastupnik, aktualni gradski i županijski vijećnik, kakvim Kristić sebe smatra, trebao bi se posve drukčije ponašati. No, kako smo se od njega svega nagledali, teško je očekivati da će doživjeti prosvjetljenje.

No, nije Kristić jedini koji u budućoj nadogradnji na Malom Stradunu vidi javni interes. Vide ga i tzv. srđevci, konkretno Nikša Selmani koji je na Vijeću zdušno branio Kristićev amandman. Zašto je Selmaniju bilo važno da taj amandman kojim bi se u konačnici olabavili uvjeti gradnje na Malom Stradunu prođe, zaintrigiralo je i člana liste SJG Igora Legaza koji je u videu na svom kanalu na Yotubeu naveo kako se „oštro i snažno distancira od izdajničkih radnji Nikše Selmanija”. Nakon što su tzv. srđevci Legaza „izbacili iz grupe”, zaželjevši mu sreću u njegovu daljnjem samostalnom političkom angažmanu, objasnivši kako oni vazda jedni drugima čuvaju leđa, Legaz je objavio novi video u kojem navodi kako Selmani nije bio jedini među „srđevcima” koji je znao za šurovanje s Kristićem, odnosno da je Selmani uoči sjednice, putem e-maila, komunicirao sa sedmoricom članova Liste SJG, dok je tekst amandmana od njega zatajio.

Nakon videa koje je objavljuje Igor Legaz, „srđevci” još ne objašnjavaju zašto su branili Kristićev amandman. Tijekom rasprave na Vijeću Selmani u jednom trenutku pita „može li se ljudima dati garancija da će biti sigurni da će se to ostvariti”.

Tako se slobodno može postaviti pitanje kako možemo biti sigurni da će 13 poduzetnika na malom Stradunu na svoje prostore nadograditi sadržaje predviđene GUP-om ili kako ih oporba naziva sadržaje od javnog interesa? Kako možemo biti sigurni da će se držati uvjeta iz Urbanističko-arhitektonskog natječaja?

Iz onog vidljivog iz video simulacije prvonagrađenog rješenja nakon provedenog Urbanističko-arhitektonskog natječaja, teško da će se propisanih uvjeta držati. Ako GUP na Malom Stradunu predviđa nadogradnju u kojoj nema prenamjene prostora, zašto su u video simulaciji vidljivi bazeni na parcelama koje nisu u vlasništvu tih poduzetnika?! Zašto su u video simulaciji vidljive intervencije u samu ulicu na malom Stradunu, nad kojom ovi poduzetnici nemaju vlasništvo i u koju bez dozvole vlasnika ne smiju zabiti ni čavao?! Jesu li Kristić i Srđevci slijepi ili se slijepima prave?

Zašto je svima, pa čak i Igoru Legazu jasno da na Malom Stradunu nema nikakva javnog interesa već samo dva suprotstavljena interesa, Valamarov, koji ne želi tuđe apartmansko naselje u centru svog kompleksa i interes 13 poduzetnika koji planiraju izgraditi „trokatnice”. Naime, GUP-om na tom području dozvoljava se izgradnju prostora sa suterenom, prizemljem, katom i potkorovljem.

Tako nije ni čudo što i sam Legaz, koji je simulaciju pobjedničkog rješenja natječaja za Mali Stradun očito jedini od njih dobro proučio i shvtaio, sarkastično zaključuje kako tako izgledaju „kuće sirotih obitelji s Babinog Kuka, koje su, jadni, ostali bez nastambi, uslijed katastrofalnog potresa i naknadnog požara, pa jest javni interes da ih se sad nekako zbrine i napravi im se „krov nad glavom”, te da im se zakrpi ulica ispred kućnog praga”.

Onima koji su ovaj projekt pokušali progurati kao projekt od javnog interesa maske su pale. Nema ni gradonačelnik više razloga poput Vojka Vrućine pitati se „kako to, kako to”, kad je jasno čemu služi onaj „tafa tefe, tafa tefe, ritam k'o iz kajdanke”, ritam uz koji su se u konačnici neki nesvjesno razotkrili.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020