Prikazujem sadržaj po oznakama: obala

Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro uvjerena je da smeće iz Albanije više neće pristizati na hrvatsku obalu, donosi portal Južni. Naime, tijekom zimskih mjeseci, hrvatska obala, poglavito dubrovački akvatorij pun je smeća koje more donose iz Albanije, a ministrica Kumbaro, piše Južni, izjavila je kako bi promble trebao biti riješen prisilnim provedbama mjera koje ja donijela albanska Vlada.

Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.

Cijeli tekst možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nakon provedenog javnog poziva donijelo je Odluku o dodjeli proračunskih sredstava namijenjenih izgradnji, sanaciji i rekonstrukciji objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet kojom je 4,5 milijuna kuna dodijeljeno projektu sanacije obale u Cavtatu.

Projekt sanacije dijela obale i izgradnje gata u Cavtatu vodi Lučka uprava Dubrovačko – neretvanske županije.

Osim ovih sredstava Ministarstvo je donijelo Odluku o dodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi prema kojoj je Općini Konavle dodijeljeno 53.350 kuna za uređenje gradske plaže Žal u Cavtatu.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dok projekt izgradnje kanalizacijskog sustava u Mokošici dio medija pokušava prikazati kao devastaciju pomorskog dobra, gradonačelnik Mato Franković uvjerava kako na području Mokošice uz obalni dio nema nikakve devastacije. Štoviše, ističe Franković, projekt uređenja obalnog dijela Rijeke dubrovačke je projekt od strateškog interesa Vlade.

- Vodovod u Mokošici izvodi radove na području na kojem nije bilo kanalizacijske mreže i rekonstruira vodovodnu mrežu. Vodovod ničim nije devastirao ni okoliš ni obalu. Važno je reći da je Vodovod tražio suglasnost Županijske lučke uprave da se osigura obalni zid od urušavanja kako ne bi ugrozio postojeću infrastrukturu. - rekao je gradonačelnik Franković, istaknuvši kako uređenje obalnog pojasa u Rijeci dubrovačkoj tek slijedi.

- Treba reći i kako je ovo tek prvi dio projekta koji se provodi na području Mokošice na obalnom pojasu, a nastavak na taj projekt je proširenje obale uz Rijeku dubrovačku, uređenje i sanacija rive. Tim se projektom riva proširuje za šest metara u more i oblaže kamenom. To je strateški projekt Vlade. Sadašnji obalni pojas neće postojati jer će se proširiti i bit će to slično rivi kod Samostana u Rožatu. Ne radi se o devastaciji već prostoru na kojem, ako ste ikad dole bili, mogli ste gledati gdje fekalije iz septičke jame iz obiteljske kuće izlaze u rijeku. Svatko tko je bio dolje je to vidio. Nema devastacije, radi se o zaštiti Rijeke dubrovačke i podizanju kvalitete standarda sugrađana koji nam tom području žive. Dakle, ovo je prva faza projekta, a u drugoj širimo i uređujemo rivu i rješavamo pitanje komunalnih vezova. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 06 Ožujak 2020 09:42

Pribor za lov sipe s obale

Sipe su doplovile u plićake na mrijest pa će se u narednih dva tri mjeseca, ovisno o poziciji, moći loviti i s obale. Takav sipolov se može obavljati „preko prsta“, ali je više razloga za lov štapom i rolom. Primjerice, osim što se mogu dosegnuti znatno veće daljine, štapom i rolom s jednog mjesta može pretražiti i desetak puta veća lovna površina nego kad se varalica odbacuje iz ruke.

Sipa se s obale mogu loviti pomoću više vrsta štapova, od kojih svaka ima dobrih i loših osobina. Zajednička osobina im mora biti što manja težina jer se štap drži u rukama sve vrijeme lova. Taj uvjet najteže ili nikako ne udovoljavaju klasični štapovi za lov lignje i sipe iz plovila - oni izrađeni od staklenih vlakana. Međutim, unatoč tome mnogi specijalisti za lov sipe s obale upravo s takvim najradije love. Ne zato što su najjeftiniji i praktično nesalomivi nego zbog toga što se i s najkraćim, zbog njihove velike savitljivosti, staklopastičnim štapovima varalice mogu daleko odbaciti. Posebno daleko varalice se mogu odbaciti štapovima od staklenih vlakana najsporije, akcije D, težine bacanja do 100 grama te dužine 3,5 do 4 m.

Uz veliku težinu, nedostatak stakloplastičnih štapova je i nemogućnost davanja brze kontre, odnosno dubljeg zabadanje iglica varalice u prilično debelu i žilavu kožu sipe. A sve je to moguće pomoću štapa posebno pravljenog za „spinning“, varaličarenje s mjesta. Za lov sipe se može koristiti i najlakši, štap težine bacanja 15 do 20 grama, ali je za lov na većim daljinama neophodan onaj veće težine bacanja, do 40, 60 grama, čak i više. Za dugotrajni lov na malim i srednjim daljinama, na kojima će se sipe zadržavati do ljeta, iskusni sipolovci najradije koriste „spinning“ štapove dužine 2,40 do 3,00 m i težine bacanja 30 do 60 grama.

Sipe se mogu loviti i štapovima posebno pravljenim za lov lignji spininng tehnikom, poznatim kao „eging“ štapovi. Kako se za lov sipa koriste veće i teže varalice nego za lov liganja, znači da i štapovi trebaju biti teži - srednji i teški, odnosno oni namijenjeni lovu varalicama veličine barem 2,5. Takvi štapovi imaju težinu bacanja 10 - 15 do 30 - 35 grama te dužinu između 2,1 i 2,7 m. Zbog dužine moraju biti višedijelni, najbolje dvodijelni.

Za lov sipa s obale poslužiti mogu i drugi štapovi navedenih ili sličnih bacačkih mogućnosti. Lovu sipa s prirodnih teže pristupačnih obala najprikladniji su štapovi dužine od oko 2,5 m. Za lov s uređenih obala bolje je koristiti duže, do 3,5 m. Kako trzajem u trenutku izlaza plijena iz mora ne bi kidao hvataljke sipe, takav štap ne smije biti najbrže, akcije A, pa je najbolje rabiti one srednje, akcije B ili C. No, bez obzira kakav bio, štap mora imati osjetljiv vršnjak koji će signalizirati svaki i najmanji dodir sipe.

Koja će se rola postaviti na štap ovisi o njegovim karakteristikama, odnosno veličina role mora odgovarati jačini štapa. U pravilu, dovoljna je srednja, rola veličine 3.000, odnosno 30. Prijenosni odnos joj može biti onakav kao kod ostalih varaličarskih rola - u rasponu od 5,0 do 5,5:1. Od ostalih osobina još je važno da rola ima preciznu kočnicu.

Tijekom lova s obale postoji velika mogućnost zapetljavanja pribora. Da bi se ona što više smanjila nužno je za osnovnu koristiti što mekšu, podatniju strunu. Za lov posve kratkim odbacivanjem prednost treba dati najlonskoj. Iako se i onom debelom 0,20 mm štapom i rolom može izvući i najkrupnija sipa, bolje je koristiti osnovnu strunu promjera 0,30 mm. S toliko debelom strunom će se sigurno spasiti svaka varalica koja zapne za dno, što je u lovu s obale čest slučaj.

Za lov sipa na velikim daljinama te štapovima spore akcije bolje je osnovnu strunu izraditi od „PE“ višenitke. Naime, ona omogućava brzu i učinkovitu kontru, ali i veću daljinu te preciznost odbačaja varalice. Što se tiče jačine, za lov sipa je dovoljna „PE“ struna oznake 1.0 do 1.5. Umjesto standardne, pletene od četiri niti bolje je koristiti one pletene s osam ili čak 12 niti, koje uz manji promjer imaju veću nosivost, ali i brže tonu te omogućavaju dalji odbačaj varalice. Radi lakše kontrole, boja strune treba biti uočljiva. Najbolja je višebojna jer se njom lakše spoznaje daljina odbačaja, dubina lova i udaljenost varalice u svim fazama izvlačenja. Najbolje rješenje je višebojna struna u kombinacijama roza boje, kakva se prva u dubini stapa s bojom okoliša. Podjednako je dobra i struna roza boje s bijelim oznakama, markerima na svakih 5 ili 10 m.

Završnjak, sistem, jačine kao i osnovna struna, može se izraditi od „FC“, fluorougljične strune, ali je i najlonski više nego dobar. Naime, ne samo što su suvremene manje vidljive nego stare najlonske strune, nego što sipe u ljubavnom zanosu ne vide ni puno uočljivije i krupnije detalje koji bi ih mogli upozoriti na opasnost. Dužina završnjaka treba biti tolika da prilikom bacanja čvor njegovog spoja s osnovnom strunom bude blizu, ali izvan kalema role. Na taj način se izbjegava zapinjanje čvora o rub kalema, a što uzrokuje skraćivanje dužine odbačaja varalice.

Od ostale opreme, u lovu sipe s obale, posebice visoke i neprohodne, dobro je imati mrežu ili prihvatnicu s više kuka te dovoljno dugačkom drškom.

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Derutna cesta, pokrpana na puno mjesta, što zbog istošena asfalta, što zbog učestalih puknuća vodovodnih cijevi, biciklisti koji tom jednosmjernom cestom uporno ležerno voze u suprotnom smjeru, ne obaziraći se ni kad im ususret dolazi vozilo, horde turista koje baš u onom zavoju kod ljetnikovca Sorkočević prelaze cestu kako bi se s obližnjeg pontona na koji su se netom iskrcali s nekih od brodova, ukrcali u neki od brojnih kombi vozila koja ih čekaju mahom parkirana na cesti.

Vozači automobila koji naglo koče kako ne bi pregazili te iste turiste, kolona koja se stvori jer autobus Libertasa zbog tih kombija na cesti ne može proći.

Ružna marina duž ceste, ostaci šuta i strojeva koje vlasnik marine koja zapravo i nije marina, ne želi maknuti s gradske parcele iako mu je koncesija davno istekla, sve su to slike Lapadske obale i svi ćemo se složiti sa zamjenicom gradonačelnika Orlandom Tokić - ta se cesta mora što prije rekonstruirati.

Rekonstrukciju prometnice duž Lapadske obale najavljivao je i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Puno je puta isticao kako radovi nisu započeli jer je oporba srušila proračun pa onda i njega i proračun, no danas je jasno da radovi ne bi započeli sve i da je proračun usvojen jer od tog projekta nije postojalo ništa što je preduvjet za njegovu realizaciju osim videosimulacije kako bi ta cesta po rekonstrukciji trebala izgledati. Nije bilo projekta, niti građevinskih dozvola, a niti imovinsko - pravni odnosi nisu bili riješeni.

Sve je te postupke, koji su preduvjet početku radova, okončala, a neke od njih još uvijek okončava aktualna gradska uprava, stoga javnost nakon nešto više od dvije godine mandata Mata Frankovića, očekuje da gradonačelnik ispuni svoje predizborno obećanje i rekonstrukcija Lapadske obale počne.

Da je rekonstrukcija Lapadske obale prioritet aktualne gradske uprave ističe i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

- Projekt Lapadske obale je trenutno u fazi žalbe na Ministarstvu graditeljstva i zato posljednjim rebalansom proračuna nismo predviđali sredstva. Moram ponovno naglasiti da je Lapadska obala zahtjevan projekt i zato će se izvoditi fazno, a mi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju do fakulteta imamo, a predali smo zahtjev za građevinsku dozvolu za dionicu od fakulteta do pumpe na Orsanu. Podmireni su troškovi izrade dokumentacije, čekamo dozvolu i potvrdu na izmjenu građevinske dozvole. - kazala je Tokić.

- Rekonstrukcija Lapadske obale planirana je u idućoj godini i očekujem građevinsku dozvolu kao i da naš Odjel za nekretnine završi postupak izvlaštenja na jednoj privatnoj čestici. Nakon toga raspisuje se natječaj za odabir izvođača radova i počinje gradnja. - rekla je Tokić, koja rekonstrukciju Lapadske obale drži najvećim prioritetom.

- Ta je cesta prioritet ove gradske uprave i smatram kako je ona najveći problem jer jako utječe na promet kakav imamo u tom dijelu grada. Važna su i ostala prometna rješenja, ali rekonstrukcija Lapadske obale jest prioritet. - kazala je Tokić.

Osim što je prioritet, rekonstrukcija Lapadske obale je iznimno važan projekt jer će se osim ceste, koja je zamišljena kao dvosmjerna, morati rekonstruirati kružni tok kod Pošte Lapad te raskršće na Batali, a trebalo bi izmijeniti i dotrajalu vodovodnu mrežu na tom dijelu lapadskog poluotoka.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019