Prikazujem sadržaj po oznakama: obljetnica

Svečano je danas obilježeno 30 godina od osnutka Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik, u organizaciji Udruge dragovoljaca HRM-a Dubrovnik. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na groblju Boninovo i ispred brodice Sveti Vlaho na Batali odana je počast svim stradalim pripadnicima HRM-a. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te pročelnik Dživo Brčić i gradska vijećnica Katarina Doršner. Vijence su položili i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli, ujedno izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane te Udruge dragovoljaca HRM-a i ostali predstavnici udruga.
 
S raketne topovnjače „Dubrovnik” potom je u Luci Gruž položen vijenac u more i održana molitva za sve poginule.
 
Uslijedilo je postrojavanje dragovoljaca, bivših pripadnika HRM-a u Luci Gruž, a tom ih je prigodom, između ostalih pozdravila i ministrica Nina Obuljen Koržinek te u ime Vlade Republike Hrvatske zahvalila za njihov veliki doprinos u Domovinskom ratu.
 
- Prošlo je 30 godina od srbo-crnogorske agresije na naš grad, a malo dobrih ljudi je tog 1. 10., tog 1. 11., tog 6.12. stalo na branik naše Domovine. Svi ste se tada znali, u kojoj god postrojbi da ste bili i nemojte dopustiti da se između sebe dijelite jer to pogoduje samo onima koji tada nisu bili nigdje. Hrvatska Vlada i Grad Dubrovnik čvrsto stoje iza naših branitelja, a to radimo iz dubokog poštovanja za ono što ste vi napravili. Znamo što nam je onda značio brod Sveti Vlaho kad je isplovio, znamo što ste nam značili vi u hrvatskim uniformama, vi ste tada za nas djecu bili i ostali istinski heroji i idoli našeg djetinjstva. - kazao je u ovoj prigodi Marko Potrebica, naglasivši kako je upravo ta generacija imala tu privilegiju stvoriti Hrvatsku, koju smo stoljećima sanjali.
 
Prigodnim riječima obratio se i zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ivo Raffanelli, koji je uručio priznanje – plaketu predsjedniku Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik Želimiru Čizmiću.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Polaganjem cvijeća Samostanu Svetog Vlaha i čitanjem zapisa kronike župe Pridvorje, uz nastup mandolinskog sastava na misi, u Pridvorju je KUD „Stjepan Radić” obilježio 50. obljetnicu Hrvatskog proljeća.

Naime, na današnji dan 1971. godine, povodom 100. godišnjice rođenja Stjepana Radića, pred samostanom u Pridvorju održan je veliki narodni skup. Tom prigodom, uz intonaciju hrvatske himne, podignuta je spomen ploča Stjepanu Radiću koja podsjeća na njegov dolazak u Pridvorje 1926. godine.

Na zboru je govorio dr. Franjo Tuđman na temu „Stjepan Radić u povijesti hrvatskog naroda" i dr. Stijepo Obad, na temu „Stjepan Radić i Konavljani". Oba govornika, a osobito Tuđman, bili su prekidani snažnim aplauzima, a osobito kada bi bilo spomenuto Radićevo zalaganje za slobodu hrvatskog naroda.

Između ostalih govor je održao i Đuro Miladin, predsjednik studenata Dubrovnika, koji se osobito osvrnuo na problem iseljavanja iz Konavala te istaknuo da narodu treba vođa poput Radića koji će seljaku ne samo uliti ljubav prema rodnoj grudi, nego i znati pomoći u izgradnji ljepšeg i čovjeku dostojnijeg života na selu.

Nakon otkrivanja ploče nastavilo se opće slavlje uz nastup folklornih grupa iz Pridvorja i Čilipa, limene glazbe iz Cavtata, te VIS-a „Dvorjani". Na skupu je bilo dvije do tri tisuće ljudi iz cijelih Konavala i lijepi broj iz Dubrovnika.

Slomom Hrvatskog proljeća djelatnost Matice hrvatske, kao i skup u Pridvorju, proglašeni su nacionalističkom djelatnošću. Selo Pridvorje označeno je kao mjesto s osobito izraženom nacionalističkim aktivnostima, mnogi sudionici skupa bili su proganjani.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Dubrovnik se danas prisjeća početka ratne agresije na Grad 1991. godine i obilježava 30. obljetnicu herojske obrane Grada. Datum 1. listopada ostaje zauvijek upisan crnim slovima u povijest Dubrovnika, datum koji označava početak napada srpsko-crnogorskih snaga i svega onoga što je potom uslijedilo, od blokade Grada, uništavanja kuća, uništavanja povijesne UNESCO-ve jezgre i ono najteže – gubitak ljudskih života. To je ujedno i dan ponosa kada se prisjećamo svih onih koji su stali u obranu Grada i Domovine, s posebnim pijetetom sjećamo se poginulih branitelja i civila, posebice djece, danas svjesni kako su zajedništvo i ljubav prema domu pobijedili oružjem puno jačeg agresora.
 
Program obilježavanja započeo je jutros polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega je na Srđu uslijedilo polaganje vijenaca uz molitvu i prigodan program, koji tradicionalno organizira Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije i Grad Dubrovnik pod geslom „Da se ne zaboravi”.
 
Kod Križa na Srđu položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na sve poginule za slobodu Hrvatske. Počast stradalima uz predstavnike Grada Dubrovnika odala su i izaslanstva predsjednika RH, Hrvatskog sabora i Vlade RH, kao i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, PU dubrovačko-neretvanske i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Udruga samostalnih umjetnika na Srđu je izvela recital poezije „Poezijom protiv zaborava”.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Petak, 24 Rujan 2021 07:20

Obilježena obljetnica osnivanja ONB -a

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen križa na groblju Boninovo, ispred broda Sveti Vlaho i na Orsanu, zajedno s pripadnicima Odreda naoružanih brodova, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, odali su počast poginulim dubrovačkim braniteljima, pripadnicima legendarnog ONB-a, koji je jučer obilježio 30 godina od osnutka.
 
Tog 23. rujna 1991. prvi put je u ratnu misiju isplovio gliser Odreda naoružanih brodova Sv. Vlaho, koji je za tu svrhu prenamijenjen u Atlasovu brodogradilištu u Mokošici.
 
U sastavu ONB bile su ukupno 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća odreda bila je probijanje pomorske blokade i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja i streljiva. Pripadnici Odreda prevozili su gliserima ranjenike te branitelje koji su dolazili braniti Dubrovnik.
 
Tijekom izvršenja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, procjenjuje se da su tijekom svog djelovanja od rujna 1991. pa do prosinca 1992. gliseri Odreda prešli preko 50 nautičkih milja, prevezli više od pet tisuća civila, ranjenika i vojnika te prebacili više od četiri tisuće tona raznog tereta. Najvažnije uporište Odreda bio je otok Jakljan.
 
Odred naoružanih brodova odlikovan je 2006. Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu. Gliser Sv. Vlaho danas je obnovljen i izložen u parku na Batali, a uz njega se nalazi i spomen ploča poginulim braniteljima pripadnicima HRM -a poginulim u obrani Grada.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Izložbom „Tragovi u vječnosti“ koja je jučer otvorena u atriju Palače Sponza, započelo je obilježavanje 30. obljetnice osnivanja Specijalne jedinice policije Grof. Autori izložbe su Goran Peraica i Tihana Magaš Biuk, dijete hrvatskog ratnog invalida iz Osijeka. Izložba obuhvaća fotografije, oružje i priče Grofova iz Domovinskog rata.

Obilježavanje se nastavilo danas, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju Boninovo, ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i ispred zgrade Interventne jedinice policije u Platu čime je odana počast desetorici poginulih pripadnika Specijalne jedinice policije Grof čija imena nikada ne smiju biti zaboravljena. Oni su: Željko Raguž, Antonio Vatović, Mirko Petrekanović, Mario Mandić, Ivo Botica, Pero Nenada, Antonio Žaknić, Mario Papac, Nikša Lozo i Ante Glavaš.

Prigodnim govorom okupljenima se obratio župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i predsjednik Udruge SJP  Grof Hasib Alibegović kazavši da danas s ponosom stoji na slobodnom hrvatskom tlu gdje sada, kao Udruga i prijatelji, djeluju jedinstveno kao što su to činili i u najtežim danima rata. Podsjetio je da taj važan dio hrvatske povijesti ne smije biti zaboravljen.

Posebnim programom uz dodjelu plaketa obiteljima poginulih pripadnika Jedinice obilježena je 30. obljetnica ove važne postrojbe koja je osnovana u svibnju daleke 91. godine, a njeni pripadnici sudjelovali su na svim ratištima od Konavala do Vukovara.  Od prvog do zadnjeg dana Domovinskog rata pripadnici SJP Grof pokazali su se kao odvažni dragovoljci i domoljubi, kao istinski heroji i časni ljudi.

Uz župana Nikoku Dobroslavića plaketu je primio i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević za svu podršku i pomoć koju pružaju Udruzi SJP Grof kroz sve ove poslijeratne godine.

Na kraju programa, prigodnom službom riječi fra Ivo Kramar, policijski kapelan, završio je obilježavanje obljetnice, nakon čega su policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izveli dvije pokazne vježbe demonstracije borilačkih vještina i uhićenja zabarikadiranog počinitelja teškog kaznenog djela.

Svojom emotivnom izvedbom posebnu dozu svečanosti današnjoj obljetnici dali su i članovi klape Ragusavecchia.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Povodom 150. obljetnice rođenja Frana Supila, rođenog 30. studenoga 1870. godine u Cavtatu, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković postavio je vijenac ispod urne ovog hrvatskog političara i publicista, a koja se nalazi u Velikoj vijećnici.
 
Naime, Frano Supilo umro je 25. rujna 1917. godine u Londonu, a urna s njegovim pepelom uz državne počasti prenesena je u Dubrovnik 1927. i danas se čuva upravo u Gradskoj vijećnici što je široj javnosti nedovoljno poznata činjenica.
 
Frano Supilo bio je nepokolebljiv borac za očuvanje hrvatskoga političkoga identiteta. Između ostalog, zaslužan je za otkrivanje tajnog Londonskog ugovora i za raskrinkavanje talijanskih pretenzija na našu obalu i otoke. Smatra se jednim od najvažnijih političara u modernoj hrvatskoj povijesti.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 11 Studeni 2020 14:52

31. Obljetnica osnivanja dubrovačkog HDZ - a

U povodu obilježavanja 31. Obljetnice osnivanja dubrovačkog HDZ - a, predstavnici Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice položili su danas vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na groblju Boninovo kao znak sjećanja i zahvalnosti za sve stradale i poginule branitelje koji su svoje živote dali za obranu hrvatskog juga!

„U „karaci” 11. studenoga 1989. godine hrabra skupina ljudi predvođena gosparom Ivom Jelićem i našim utemeljiteljima osnovala je Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik sa jednim ciljem, a to je slobodna i neovisna domovina Hrvatska.” - piše danas u priopćenju HDZ - a

„HDZ je bio sredstvo kako ostvariti stoljetni san hrvatskog naroda. Od tada do danas, prošla je 31 godina u kojima je bilo uspona i padova. Ali, upravo zahvaljujući Vladam predvođenim HDZ-om ostvarili smo brojne strateške ciljeve, postali smo međunarodno priznata i poštovana zemlja,  dio smo NATO saveza, punopravna smo članica Europske unije. Dragi članovi HDZ-a, a posebno poštovani utemeljitelji, čestitam vam Vaš dan. Naša dužnost je predano i časno nastaviti služiti našem Gradu!" kazao je danas predsjednik Gradskog odbora i gradonačelnik Mato Franković.” - navodi se u priopćenju.

„Zbog epidemije korona virusa u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja, a zbog poštivanja epidemioloških mjera i uputa Stožera  neće se održati svečana proslava u Kazalištu Marina Držića te tradicionalno okupljanje u „Karaci”, naveli su još iz HDZ – a.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Tridesetih godina prošlog stoljeća položaj, većinom nekvalificiranih, lučkih radnika u Gružu je bio izuzetno loš. Zbog velike ponude tržišta radne snage, težak fizički rad je mizernom tarifom obezvrijeđivan, zapošljavalo se samo za određene poslove, a zapošljavanje za stalno nije dolazilo u obzir. Kada bi zbog jaka nevremena posao morao stati, radnici nisu dobijali nikakvu nadoknadu. Dapače, dežurali su u luci sve vrijeme dok se uvjeti rada nisu popravili jer je pravo na nastavak rada sticao samo onaj tko je fizički bio prisutan na mjestu prozivke. Po nalogu poslodavaca nekada se radilo i po trideset sati bez prestanka, a istom režimu su bili podvrgnuti i četrnaestogodišnji radnici!

Ponukani prvopotpisanim kolektivnim ugovorom između poslodavaca i lučkih radnika na Sušaku, početkom ljeta 1934. godine lučki radnici u Gružu su inicirali svoje kolektivno pregovaranje koje je neslavno završilo.

Ali zato u ponedjeljak, 3. rujna 1934. godine, unatoč brojnim brodovima u luci koji su čekali istovar, preko 600 lučkih radnika umjesto na posao, kreće u tajno organizirani štrajk tražeći povećanje nadnica za 20%, potpisivanje kolektivnog ugovora i zapošljavanje radnika samo preko sindikalne organizacije ili burze rada. Poslodavci su bili voljni dići cijenu rada i više od traženoga, ali na kolektivni ugovor – nikako!

Lučke štrajkaše su u njihovoj akciji podržavali lokalni trgovci i obrtnici davanjem besplatnih obroka, a pomoć je nuđena i iz Splita! Uz pomoć nekoliko štrajkbrehera i dovođenjem seljaka iz susjednih hercegovačkih sela, gazde pokušavaju organizirati rad, ali nestručno rukovanje lučkom mehanizacijom dovodi do jednog smrtnog slučaja. Malo je nedostajalo da dođe do žestokog sukoba između štrajkaša i štrajkbrehera pa je žandarmerija blokirala luku. Budući su poslodavci zbog višednevnog zastoja u radu morali plaćali visoke odštetne penale, na kraju su bili prisiljeni sa štrajkašima pregovarati.

10. rujna 1934. godine izdan je „Raspis nagrada“ za lučke radnike u Gružu i gradskoj luci za utovar i istovar brodova i željeznice, kao i sve ostale uz njih vezane lučke poslove, a koji se smatra svojevrsnim kolektivnim ugovorom koji je, medju ostalim, osigurao slijedeća dokerska prava: radni dan od osam sati, satnica između 6 i 8 dinara, prekovremeni do ponoći uvećan za 50%, a iza ponoći za 100%, ukidanje rada na akord, zabranu progona štrajkaša, lučkim radnicima koji rade u smjenama nedjeljom, mora se dati u ponedjeljak odmor od 36 sati, a što je najvažnije, određena je visina minimalne nadnice! Ovisno o vrsti robe (drvo, komine, koks, ugalj, bakar, pakirana rudača, rinfusa...), nosačima je rad plaćen od 5,15 do 6 dinara po satu, slagačima (štivadurima) od 5,75 do 6,50 dinara po satu, a vinčmanima, mantistima i brojačima 7,50 dinara po satu.

Ovo je podsjetnik na jednu od brojnih sličica iz prebogate povijesti naše „Luke Dubrovnik“ čiji je najveći značaj bio u motiviranju i ostalih obespravljenih radnika tog vremena na organizirano djelovanje za poboljšanje uvjeta i cijene rada.

Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik

Objavljeno u esPRESSo

Ženska klapa FA Linđo sinoć je svoj dvadeseti rođendan proslavila prigodnim svečanim koncertom u atriju Kneževa dvora za koji se očekivano tražila karta više.

Članice klape, Lina Ivanković, Ana Bačić Vukota, Luči Carević, Paula Lazarević, Margarita Dundić, Fani Favro Bukvić, Marija Puljić i Ivela Matičević, pod vodstvom Vedrana Ivankovića, izvele su pažljivo osmišljen rođendanski program s mnoštvom odabranih narodnih pjesama u prvom dijelu programa te evergreena hrvatske pop i zabavne glazbe, poput pjesama Lula starog kapetana Đela Jusića i Tvoja barka mala Nikice Kalogjere, u drugom dijelu večeri, a na pozornici se klapi pridružio i Linđov orkestar. Neskriveni entuzijazam i ljubav za dalmatinsku klapsku pjesmu i dalje su prepoznatljive kvalitete nastupa linđovki, kao i velika volja za očuvanjem i unaprjeđenjem kulturne baštine kroz pjevanje narodnih napjeva. Sve to ih nesumnjivo svrstava u sam vrh, na ponos svog matičnog ansambla i grada iz kojeg su potekle.

Ženska klapa FA Linđo iza sebe ima niz samostalnih koncerata, nastupa na brojnim festivalima, koncertima, susretima klapa i natjecanjima u Hrvatskoj i Europi te preko trideset nagrada s raznih festivala, a čak devetnaest s najprestižnijeg Festivala dalmatinskih klapa u Omišu te zlatno odličje s 13. Međunarodnog festivala zborskog pjevanja u talijanskoj Veroni. Osnovana u veljači 2000. godine na inicijativu plesačica ansambla, vođenju klape se posvetio tadašnji član glazbenik ansambla, a današnji uspješni i nagrađivani klapski voditelj i voditelj zbora ansambla, Vedran Ivanković. Mnogobrojni uspjesi i oko šest stotina održanih nastupa mnogo govore o prepoznatoj kvaliteti njihovog rada, kako od strane publike, čije su miljenice od samih početaka, pa sve do glazbenih kritičara.

kl

Objavljeno u esPRESSo

Na današnji dan 1436. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o gradnji dubrovačkog vodovoda. Za gradnju su angažirani majstori iz Italije, Onofrio de la Cava i Andreucius de Tramonete de Bulbito, koji su potom od izvora u Šumetu, trasom dugom 11 700 metara, doveli vodu do Dubrovnika.

Smješten na 109 metara nadmorske visine, izvor je davao 70 litara vode u sekundi, a voda iz njega se donjim padinama Srđa gravitacijskim padom uz nagib od 0,6 % vodila do Grada.

Kako bi obilježili ovaj značajan datum, Vodovod Dubrovnik izradio je kratki video kojeg možete vidjeti u prilogu.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 1 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019