Prikazujem sadržaj po oznakama: obljetnica

Tridesetih godina prošlog stoljeća položaj, većinom nekvalificiranih, lučkih radnika u Gružu je bio izuzetno loš. Zbog velike ponude tržišta radne snage, težak fizički rad je mizernom tarifom obezvrijeđivan, zapošljavalo se samo za određene poslove, a zapošljavanje za stalno nije dolazilo u obzir. Kada bi zbog jaka nevremena posao morao stati, radnici nisu dobijali nikakvu nadoknadu. Dapače, dežurali su u luci sve vrijeme dok se uvjeti rada nisu popravili jer je pravo na nastavak rada sticao samo onaj tko je fizički bio prisutan na mjestu prozivke. Po nalogu poslodavaca nekada se radilo i po trideset sati bez prestanka, a istom režimu su bili podvrgnuti i četrnaestogodišnji radnici!

Ponukani prvopotpisanim kolektivnim ugovorom između poslodavaca i lučkih radnika na Sušaku, početkom ljeta 1934. godine lučki radnici u Gružu su inicirali svoje kolektivno pregovaranje koje je neslavno završilo.

Ali zato u ponedjeljak, 3. rujna 1934. godine, unatoč brojnim brodovima u luci koji su čekali istovar, preko 600 lučkih radnika umjesto na posao, kreće u tajno organizirani štrajk tražeći povećanje nadnica za 20%, potpisivanje kolektivnog ugovora i zapošljavanje radnika samo preko sindikalne organizacije ili burze rada. Poslodavci su bili voljni dići cijenu rada i više od traženoga, ali na kolektivni ugovor – nikako!

Lučke štrajkaše su u njihovoj akciji podržavali lokalni trgovci i obrtnici davanjem besplatnih obroka, a pomoć je nuđena i iz Splita! Uz pomoć nekoliko štrajkbrehera i dovođenjem seljaka iz susjednih hercegovačkih sela, gazde pokušavaju organizirati rad, ali nestručno rukovanje lučkom mehanizacijom dovodi do jednog smrtnog slučaja. Malo je nedostajalo da dođe do žestokog sukoba između štrajkaša i štrajkbrehera pa je žandarmerija blokirala luku. Budući su poslodavci zbog višednevnog zastoja u radu morali plaćali visoke odštetne penale, na kraju su bili prisiljeni sa štrajkašima pregovarati.

10. rujna 1934. godine izdan je „Raspis nagrada“ za lučke radnike u Gružu i gradskoj luci za utovar i istovar brodova i željeznice, kao i sve ostale uz njih vezane lučke poslove, a koji se smatra svojevrsnim kolektivnim ugovorom koji je, medju ostalim, osigurao slijedeća dokerska prava: radni dan od osam sati, satnica između 6 i 8 dinara, prekovremeni do ponoći uvećan za 50%, a iza ponoći za 100%, ukidanje rada na akord, zabranu progona štrajkaša, lučkim radnicima koji rade u smjenama nedjeljom, mora se dati u ponedjeljak odmor od 36 sati, a što je najvažnije, određena je visina minimalne nadnice! Ovisno o vrsti robe (drvo, komine, koks, ugalj, bakar, pakirana rudača, rinfusa...), nosačima je rad plaćen od 5,15 do 6 dinara po satu, slagačima (štivadurima) od 5,75 do 6,50 dinara po satu, a vinčmanima, mantistima i brojačima 7,50 dinara po satu.

Ovo je podsjetnik na jednu od brojnih sličica iz prebogate povijesti naše „Luke Dubrovnik“ čiji je najveći značaj bio u motiviranju i ostalih obespravljenih radnika tog vremena na organizirano djelovanje za poboljšanje uvjeta i cijene rada.

Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik

Objavljeno u esPRESSo

Ženska klapa FA Linđo sinoć je svoj dvadeseti rođendan proslavila prigodnim svečanim koncertom u atriju Kneževa dvora za koji se očekivano tražila karta više.

Članice klape, Lina Ivanković, Ana Bačić Vukota, Luči Carević, Paula Lazarević, Margarita Dundić, Fani Favro Bukvić, Marija Puljić i Ivela Matičević, pod vodstvom Vedrana Ivankovića, izvele su pažljivo osmišljen rođendanski program s mnoštvom odabranih narodnih pjesama u prvom dijelu programa te evergreena hrvatske pop i zabavne glazbe, poput pjesama Lula starog kapetana Đela Jusića i Tvoja barka mala Nikice Kalogjere, u drugom dijelu večeri, a na pozornici se klapi pridružio i Linđov orkestar. Neskriveni entuzijazam i ljubav za dalmatinsku klapsku pjesmu i dalje su prepoznatljive kvalitete nastupa linđovki, kao i velika volja za očuvanjem i unaprjeđenjem kulturne baštine kroz pjevanje narodnih napjeva. Sve to ih nesumnjivo svrstava u sam vrh, na ponos svog matičnog ansambla i grada iz kojeg su potekle.

Ženska klapa FA Linđo iza sebe ima niz samostalnih koncerata, nastupa na brojnim festivalima, koncertima, susretima klapa i natjecanjima u Hrvatskoj i Europi te preko trideset nagrada s raznih festivala, a čak devetnaest s najprestižnijeg Festivala dalmatinskih klapa u Omišu te zlatno odličje s 13. Međunarodnog festivala zborskog pjevanja u talijanskoj Veroni. Osnovana u veljači 2000. godine na inicijativu plesačica ansambla, vođenju klape se posvetio tadašnji član glazbenik ansambla, a današnji uspješni i nagrađivani klapski voditelj i voditelj zbora ansambla, Vedran Ivanković. Mnogobrojni uspjesi i oko šest stotina održanih nastupa mnogo govore o prepoznatoj kvaliteti njihovog rada, kako od strane publike, čije su miljenice od samih početaka, pa sve do glazbenih kritičara.

kl

Objavljeno u esPRESSo

Na današnji dan 1436. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o gradnji dubrovačkog vodovoda. Za gradnju su angažirani majstori iz Italije, Onofrio de la Cava i Andreucius de Tramonete de Bulbito, koji su potom od izvora u Šumetu, trasom dugom 11 700 metara, doveli vodu do Dubrovnika.

Smješten na 109 metara nadmorske visine, izvor je davao 70 litara vode u sekundi, a voda iz njega se donjim padinama Srđa gravitacijskim padom uz nagib od 0,6 % vodila do Grada.

Kako bi obilježili ovaj značajan datum, Vodovod Dubrovnik izradio je kratki video kojeg možete vidjeti u prilogu.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Danas je prva obljetnica smrti Đela Jusića, a maestra se prigodnom objavom na svom Facebook profilu sjetio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

„Proletjela je godina dana od kada nas je napustio naš maestro, duša Grada, gospar Đelo Jusić. Nema više gospara s Lulom i onog mirisa tabaka koji bi se širio ulicom kada bi se spuštao laganim korakom s vrata od Ploča.” - napisao je Franković.

„Maestro, hvala na svemu što si napravio za naš Grad. A, posebno Hvala što si uz svoj Grad bio i onda kada je bilo najteže.” - objavio je dubrovački gradonačelnik.

matofrankovicdjelojusic3105

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Ponedjeljak, 02 Prosinac 2019 15:44

40 godina Zavoda za obnovu Dubrovnika

Zavod za obnovu Dubrovnika obilježio je danas u Lazaretima 40. obljetnicu rada. Zavod je osnovan 1979. nakon što je područje tadašnje Općine Dubrovnik teško stradalo u potresu s epicentrom u Crnoj Gori.

Župan Dobroslavić ovom prigodom istaknuo je kako Zavod ispunjava svoju zadaću u svakom pogledu.

- To se odnosi i na obnovu nakon potresa, ali i obnovu nakon ratnog razaranja. I zaista, što se tiče potresa, vidjeli smo i zadnjih dana na kakvom području živimo. I aseizmička sanacija ostaje zadaća ovog Zavoda. Na tome treba ustrajati. Preporučio bih da ispravimo lošu odluku kojom se smanjio utjecaj države u Zavodu. Treba razmisliti kako osnažiti ulogu države i Ministarstva kulture. - rekao je župan Dobroslavić.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ZOD formiran u nevolji, a nitko tada nije mogao ni slutiti kakvu će ulogu imati samo 12 godina poslije, odnosno u poslijeratnoj obnovi.

- I u poslijeratnoj obnovi je napravljen izvanredan posao, ne samo obnovom već i dokumentiranjem svega što se dogodilo. Ta dokumentacija je bila vrijedan dokaz u presudi dvojice generala JNA-a koji su osuđeni u Haagu zbog kulturocida. Danas su pred nama druga vremena. Novi izazovi. Imamo zauzete javne površine, nedostatak radnika, no kako kaže Marin Držić, treba se akomodavati vremenu. Tako se i ZOD uspješno akomodava pred novim vremenom. - rekao je dubrovački gradonačelnik.

Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić zahvalila se se svim njezinim prethodnicima.

- Treba svakako naglasiti aktivnosti nakon rata, od fizičke zaštite spomenika, gdje treba naglasiti ulogu privatnih firmi koje su to besplatno radile, pa do evidencije ratnih stradanja. Grad je imao sreću da je imao instituciju poput ZOD-a. - rekla je Skurić.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Zlatko Uršić i gradska vijećnica Marija Ivanković paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kraj spomen obilježja u Mokošici  odali su počast poginulom dubrovačkom branitelju Zdravku Gavriću.
 
Zdravko Gavrić okrutno je ubijen od strane srpsko - crnogorskog agresora 18. studenoga 1991. godine.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je da je na današnji dan (26. listopada 1979.) prije 40 godina Dubrovnik na trećoj sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u Egiptu, uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.

- U protekla četiri desetljeća Dubrovnik se suočio s dvije velike katastrofe- potresom 1979. godine te s brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom 1991. godine. I iz obje te tragedije, Grad se, kao mitski Feniks, izdigao, te se na neki način iznova rodio. Osobito je ratna tragedija ostavila brojne ožiljke i još uvijek pamtljive rane. Zbog te agresije Dubrovnik je u prosincu 1991. godine završio i na UNESCO-vom Popisu ugrožene svjetske baštine i tu se nalazio do 1998. godine. - rekao je Franković.

- Ususret 40.-toj obljetnici organizirali smo i izložbu „Dubrovnik, a Scarred City“ koja je o ratnim stradanjima te brzoj i impresivnoj obnovi upriličena u središtu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a potom i u Washingtonu i od 1. listopada u Lazaretima. Izložba je svjedočenje o stradanju Grada u Domovinskom ratu. A taj je rat donio i dva presedana. Prvi je da je UNESCO po prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom dok su presude zapovjednicima napada na Grad pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine. I to su stvari koje kao kršćani možemo oprostiti, ali koje nikako ne smijemo zaboraviti. - kazaon je gradonačelnik.

- Isto tako, iskustva Grada u obnovi i postupanju prema baštini u situacijama prirodnih katastrofa i ratnih djelovanja, čini nas prikladnom lokacijom na kojoj bi se razne stručnjake i znanstvenike iz cijelog svijeta moglo podučavati, s njima izmijenjivati iskustva te stvarati neki okvir u kojemu bi se djelovalo u sličnim situacijama. – kazao je gradonačelnik Franković i zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli kod uvrštavanja Grada na dva UNESCO-va popisa, u obnovi i u prezentaciji Grada kao UNESCO-om zaštićene kulturne baštine.

Povelja o upisu Grada

DPP

Objavljeno u Aktualno

Predsjednik Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo i Ile Topuzović u ime GOŠK Dubrovnika 1919. održali su danas konferenciju za novinare u povodu, kako je najavljeno, 100 godina kluba. Aktualni predsjednik kluba je inače Pero Vićan, no on nije dolazio pred novinare.

Obljetnica je velika i okrugla, ali najaviti je kao 100. obljetnicu kluba koji nosi ime GOŠK Dubrovnik 1919., kao što se to pokušava nametnuti i prikazati, je obmana, pa ćemo ubuduće pisati o proslavi stote obljetnice organiziranog klupskog nogometa u Dubrovniku, a o 100 godina NK GOŠK Dubrovnik 1919. „malo morgen”, o tome možda za 97 godina budu pisali i proslavljali obljetnicu oni koji tada budu živi. Uostalom i iza leđa Peza i Topuzovića pisalo je, napola ispravno (jer tko kaže da se nogomet nije igrao i prije osnivanja klubova), „100 godina nogometa u Dubrovniku”, pa čemu onda priče o 100. obljetnici NK GOŠK Dubrovnik 1919.
DSC 5030Naime, NK GOŠK Dubrovnik 1919. nastao je tek prije tri godine, spajanjem GOŠK-a i Dubrovnika 1919., dok klub na čiju se tradiciju žele pozivati u današnjem klubu mutantskog imena NK GOŠK Dubrovnik 1919., počiva u miru Božjem od 2004. godine, dobrim zaslugama i današnjeg predsjednika mutantskog kluba Pera Vićana. Naime, 2004. je godina u kojoj je u stečaj otišao HNK Dubrovnik, nasljednik GOŠK-Juga, koji je pak nastao spajanjem GOŠK-a i Juga, koji su pak osnovani 1922. godine, GOŠK od Plamena, a Jug od Olimpije i Balkana.

Evo što o tome piše Leksikografski zavod Miroslav Krleža:

„Dubrovnik, HNK, nogometni klub osn. 1922. pod imenom Jug spajanjem Olimpije i Balkana. Za prvoga klupskog predsjednika izabran je dr. I. Karlović, a prvo ime klubu dao je Z. Šapro. Već 1922. pristupa splitskome podsavezu, a uz nogomet u početku ima i sekcije za hazenu, plivanje i laku atletiku. Prvi javni susret klub je odigrao 1922. na Gruškome polju protiv Groma iz Gruda. Nakon 6 godina djelovanja nogometna sekcija u Jugu je ugašena, a šport. rekviziti i dresovi predani su nogometnom klubu Građanski. Odmah po završetku II. svj. rata, 1945. Jug je ponovno formiran i to kao omladinsko sportsko društvo. Tijekom 1951. godine dolazi do spajanja s NK Borcem i NK Željezničarem i dobiva novo ime NK Dubrovnik. Od 1978. ponovno uzima staro ime NK Jug, a 1979. spaja se s GOŠK-om u GOŠK–Jug, da bi se odlukom skupštine kluba od 19. veljače 1992. godine vratio izvornom imenu HNK Dubrovnik. Od šport. uspjeha izdvaja se natjecanje u I. HNL-u od 1992. do 1994. Najveći broj utakmica za klub odigrali su M. Petrović i J. Kolić. Klub je dao veći broj kvalitetnih nogometaša, od kojih su nekada klupski dres GOŠK-a ili Juga nosili: B. Broketa, Š. Milutin, A. Žanetić, M. Bonić, D. Miladin i S. Andrić. Najveće trenersko ime koje je vodilo klub u povijesti legendarni je prvotimac Hajduka i reprezentativac J. Matošić, po kojemu se naziva klupska škola nogometa. Godina 2004. klub je otišao u stečaj.”

Što se tiče podataka Leksikografskog zavoda i prve utakmice Juga treba napomenuti kako je riječ o Gromu s Grude u Konavlima, no u tekstu Lerksikografskog zavoda nije ispoštovan lokalizam.

Nakon stečaja HNK Dubrovnik osnovan je HNK Dubrovnik 1919., prije toga Pero Vićan 1997. godine osnovao je novi GOŠK, odnosno GOŠK 1919., a 2016. klubovi su se službeno spojili dok su godinu prije nastupali zajedno s jednom momčadi. Vićan nikad nije objasnio je li GOŠK i dalje znači Gruški omladinski športski klub već se drži one izrečene prije 23 godine kada je ustvrdio: „GOŠK je GOŠK!”

Pa ako je GOŠK - GOŠK, a HNK Dubrovnik je u to vrijeme bio HNK Dubrovnik, te je otišao u stečaj kao nasljednik GOŠK - Juga, riješili smo da se ne proslavlja 100 godina NK GOŠK Dubrovnik 1919. već sto godina organiziranog klupskog nogometa u Dubrovniku, pa se idemo posvetiti događanjima uz obljetnicu.

U nedjelju će u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, točno u podne, biti otvorena izložba fotografija o stogodišnjici organiziranog klupskog nogometa u Dubrovniku, svečana akademija održat će se u utorak u Kazalištu Marina Držića u 11 sati, a planirana je i prijateljska utakmica dubrovačkih nogometnih veterana s veteranima Slobode iz Tuzle, 26. listopada te dva tjedna kasnije s veteranima s Hvara. Prijateljsku utakmicu 12. studenoga odigrat će NK GOŠK Dubrovnik 1919. s reprezentacijom Hrvatske do 20 godina starosti.
Ovu lijepu obljetnicu dubrovački nogometaši dočekuju nažalost u gotovo jednakim uvjetima kao i 1919. godine, infrastruktura naime nije daleko od toga. No, ubuduće bi se to nakon sto godina čekanja moglo i trebalo promijeniti. Pezo je najavio kako će se igralište u Gospinome polju na kojem se postavlja umjetna trava moći početi koristiti u prosincu, a uređenje igrališta nastavit će se do proljeća te bi se trebale nadođontat tribine, natkriti dio njih i staviti sjedalice. Uredit će se i okoliš te napraviti manje igralište, također s umjetnom travom.

Nažalost, izgradnja pravog nogometnog stadiona još nije na vidiku, ali ovi uvjeti u Gospinome polju bit će ogroman korak naprijed iako će glavni stadion za odigravanje službenih utakmica GOŠK Dubrovnika 1919. i dalje biti lapadsko igralište.

Inače, u Dubrovniku će se uskoro odigrati i kvalifikacijski turnir prvog kruga za odlazak na Svjetsko prvenstvu u malom nogometu, futsalu kako se to danas kaže, odnosno turnir za plasman u sljedeći krug kvalifikacija. Uz domaćina Hrvatsku nastupit će još Rusija, BiH i Švedska, a prva dva mjesta vode dalje u drugi od ukupno tri kruga.

Objavljeno u esPRESSo
Ponedjeljak, 14 Listopad 2019 15:26

Obilježena 160 obljetnica potonuća Tritona

Polaganjem vijenaca u more i kod križa na otoku Lokrumu obilježena je 160 obljetnica od eksplozije i potonuća ratnog broda Triton Austro -Ugarske u svibnju 1859. godine, koji je bio usidren u akvatoriju otoka Lokruma u misiji mira.

Hrvatsko - austrijsko društvo Dubrovnik ove je godine u suorganizaciji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum obilježilo potonuće ovog broda, a od 1999. godine obilježava obljetnice ove pomorske tragedije i to svakih deset godina.

Program obilježavanja započeo je polaskom broda Javne ustanove Rezervat Lokrum iz Porta, sa zaustavljanjem na mjestu potonuća broda Triton, uz bacanje vijenaca u more, a vijenci su potom položeni na križu podignutom u spomen na živote izgubljene u toj tragediji u akvatoriju Lokruma kada je poginulo 87 mornara.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku jučer je svečano u Kazalištu Marina Držića proslavio 70. obljetnicu, o čemu možete čitati OVDJE, a danas pogledajte kako je to kamerom zabilježio Igor Brautović.

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 2 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019