Prikazujem sadržaj po oznakama: olovo

Najbolji ulovi u pravilu se postižu na kamenitom, osobito škrapastom dnu. No, udičarenje na njemu podrazumijeva brojnija zapinjanja i gubljenja pribora nego na ostalim vrstama dna, često toliko brojna da ribolovci odustaju od lova. Najčešće zapinju olovnice, ali to je moguće spriječiti ili barem smanjiti i to na više načina.

Najlakši način je ribolovom „a'volo“, tehnikom i priborom bez olovnice. No, takav pribor se ne može odbaciti daleko, najdalje 10 do 15 metara, nešto i dalje štapom s rolom te teškim mamcem poput velikog golog štrcaljca ili raka kosmeča. No, i u tom slučaju je zonu ribolova dosta uska. Puno dalje, ali samo sa štapom, moguće je odbaciti pribor na kome je plovak, koji pribor pa tako i olovnicu drži poviše dna.

Jedno od rješenja problema zapinjanja u lovu na dnu jest kompletiranje pribora s olovnicom za gubljenje, koja nakon zapinjanja ostaje na dnu, a ostatak pribora biva spašen. Dvije su varijante tog rješenja, a obje podrazumijevaju postavljanje olovnice na poseban privez. Prva je olovnicu postaviti na privez znatno manje nosivosti od svih ostalih struna u sistemu tako da taj privez pukne pri potezanju nakon zapinjanja.

olovnice 031123 1 min

Drugo rješenje jest kliznu olovnicu postaviti na mekanu žicu vezanu za kraj jakog priveza. Pri potezanju savijena žica će se ispraviti, olovnica s nje spasti, a ostatak pribora izvući.

Ekološki i financijski puno bolja rješenja od opisanih jest upotreba olovnica koje teško zapinju i lako se oslobađaju zagrljaja dna. Našim udičarima najmanje je poznato vjerojatno najbolja takva olovnica- spiralna, izrađena od olovne žice. Takva olovnica izuzetno teško zapinje, a ako se to ipak dogodi, lako se oslobađa, u najgorem slučaju poslije savijanja dijela koji je zapeo. Gotovo je nemoguće da spirala od olova ostane zarobljena na dnu. Uza sve to, ovakve olovnice su najpogodnije za izvođenje vrlo preciznog opterećenja pribora, teško i sporo ostvarivo drugim vrstama olovnica.

olovnice 031123 1 min

Spiralnih olovnica nema na našem tržištu, ali ih je lako izraditi od olovnih ili žica za lemljenje. Najlakše ih je napraviti obmotavanjem oko igle, primjerice za mamčenje ili tanke krute žice. Tako izrađena olovnica može biti klizna, ali i nepomična. Da bi se fiksirala na strunu, spiralu je potrebno poslije montaže još malo zamotati da joj se suzi unutarnji promjer.

Za razliku od spiralnih, na našem je tržištu veoma dobra ponuda „split“, rascijepanih olovnica, koje su također odlično rješenje za sprečavanje zapinjanje ometca, ali i bulentina. Kao i žicu za spiralne, odabrati treba što mekše rascijepane olovnice koje manje oštećenja strune i vrlo se lako otvaraju ili zatvaraju.

Rascijepane olovnice su dostupne u težinama od 1 do 15 g pa je lako odabrati nekoliko čija će težina odgovarati težini klasične olovnice koju će zamijeniti. Sve što treba učiniti nakon toga jest međusobno razmaknute stisnuti ih na privez bez čvora na kraju, kako bi u slučaju zapinjanja olovnice spale sa strune. Kod dobro odabrane veličine olovnica to se veoma rijetko događa. Ako se i dogodi, zapne samo jedna, vrlo rijetko dvije ili više olovnica istovremeno. U pravilu, olovnice klize po dnu sve dok se ne oslobode.

Osim što lako klizi između kamenja, algi i ostalih prepreka, niz olovnica prati reljef dna, manje tone u procijepe, alge i dijelove mekanog dna pa je pribor na kome se nalazi lakše voditi nego onaj s klasičnom olovnicom.

Pri klizanju olovnice udaraju u kamenje i proizvode zvukove koje pobuđuju prirodnu znatiželju riba, glavonožaca i rakova. Naime, ti visoko frekventni zvukovi, koji se prostiru na velike udaljenosti, odgovaraju zvukovima škljocanja škampa te zvukovima koje proizvode noge rakova kada se kreću po stijenama. Osim toga, takve zvukove proizvode i neke male ribe, ali i račići iz obitelji pucavaca, poslastica brojnih riba. Ti račići imaju jedna velika kliješta kojima proizvode glasne pucketave zvukove koji su ribama putokaz ka lakom i slasnom plijenu.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 22 Rujan 2023 20:33

VAŽNA JE I BOJA OLOVNICE

Pri odabiru olovnice, dodatnog utega za ometac i bulentin osim o težini i obliku dobro je voditi računa i o njegovoj boji te na taj način poboljšati lovnost pribora na koji se uteg montira. Naime, odabirom određene boje olovnica se može učiniti manje ili više vidljivom, ovisno o tome što se želi postići. Naime, mnoge ribe vidljiva olovnica plaši ili barem upozorava na opasnost, dok nekima, naprotiv, privlači pozornost i izaziva radoznalost, zbog čega brže i opuštenije prilaze mamcu.

Udičari su odavno spoznali, a znanstvenici potvrdili da različite ribe različito vide i reagiraju na različite boje te da se boje u moru razlikuju samo na relativno malim, dubinama do dvadesetak metara, a do 50 vide kao različite nijanse sive, i to samo danju. To znači da ima smisla koristiti obojene olovnice samo ako se postavljaju na ometce te bulentine za dnevni lov relativno blizu obale, odnosno površine.

olova 220923 1 min

Obojene olovnice prvi su počeli i najviše koriste ribolovci - natjecatelji kao svojevrsnu primamu. Najčešće rabe drečavo crvene, osobito ako ciljano ili pretežito love arbune. U istu svrhu koriste i narančaste te žute olovnice, jer je praksa pokazala da tako obojeni mamci, pa zato i olovnice, izazivaju najveću pozornost arbuna, ali i ostalih riba. Odabir boje ovisi o mjestu i svjetlosnim uvjetima lova.

Na položenim pješčanim dnima na kojima se i nakon stotinjak metara od kraja dubina kreće od pet do deset metara crveno obojena olovnica može bitno poboljšati ulov, ne samo arbuna. Na većim dubinama crvena boja se vidi kao siva sivo plava i ne privlači pozornost riba, za razliku od žute.

U priobalnom lovu, gdje se najviše love usnače, natjecatelji koriste olovnice istih tih boja (crvena, narančsta, žuta), ali i njihovih kombinacija s bijelom. Bijelo obojene olovnice su posebno učinkovite za lov pri površini, na pola dna te tamo gdje ima hobotnica, koje ih obvezno napadaju.

Za ribolov na obraslom dnu zimi iskusni odmetaši koriste olovnice svjetlo zelene, a tijekom vegetacijskog razdoblja godine tamnozelene boje, kontrastno boji okoliša. U istim tim nijansama, ali u najtoplijem dijelu godine, obojene olovnice koriste oni koji ih žele učiniti što manje vidljivim. Osim toga, oni tijekom cijele godine rado rabe tamnoplave obojene utege, a za udičarenje noću te na srednjim dubinama i crne.

Kamuflažno obojene olovnice, baš kao i strune, najviše koriste lovci na komarče. Naime, iako uočljivo obojena olovnica izaziva njenu pozornost, komarča se puno opreznije ponaša u njenoj široj okolini. Zato za lov komarče treba koristiti olovnice boje dna na kome se lovi.

Obojene su olovnice primjetno skuplje od neobojenih, čak i ako se vlastoručno boje na najkvalitetniji način - „pulver“, „PVC“ prahom u koji je dovoljno gurnuti zagrijanu olovnicu. Jeftinije, ali i manje kvalitetno obojiti olovnice može se na nekoliko načina. Bojenje „spray“ bojom najbrži je postupak. Nešto duže na sušenje boje treba čekati ako se lak boja nanosi kistom. Međutim, na oba ta načina nanesene boje dosta lako otpadaju. Dugotrajnije su ako se prije njih na olovnicu nanese temeljna boja, uljna ili „nitro“. Još bolje je poslije temeljne nanijeti bijeli lak, a zatim njega po potrebi bojiti i brisati. Za taj posao najprikladniji su vodootporni flomasteri, takozvani markeri. Dobro nanose boju, koja se brzo suši i ne otpada u vodi, a lako se, po potrebi, uklanja brisanjem. No, bez obzira na koji od opisanih načina nanijeli boju, ona dosta lako otpada pri udaranju olovnice o dno i druge tvrde predmete.

Objavljeno u esPRESSo

Da bi mamac bio ponuđen na određenoj dubini i daljini, udičarski pribor je najčešće potrebno dodatno opteretiti. Koliko, ovisi o tehnici lova i drugim čimbenicima, ali je pravilo da težina utega treba biti tek tolika da ispunjava zadaću i što manje smanjuje osjetljivost pribora.

U lovu bulentinom i ometcem, dvjema najčešće prakticiranim tehnikama na Jadranu, težina utega najviše ovisi o dubini i snazi morske struje na mjestu lova. U pravilu, za lov u mirnom moru ili laganom kurentu do 10 m dubine dovoljan je uteg težine do 20 grama, do 40 - 50 m teško do 50 grama, a za lov na većim dubinama teži od 70 grama.

olova180322 3

Osim težine kvaliteti utega pridonosi i njegov oblik. Ima ih puno, svi imaju prednosti i mane, a na crtežu su prikazani osnovni: loptasti (A), kapljasti (B), ovalni (C), stožasti (D), piramidalni (E) i štapićasti (F).

Ima ih fiksnih i klizne, kroz koje struna bez otpora može klizati, što je važno u lovu opreznih riba i onih koje ponesu mamac prije nego ga progutaju. Loptaste, kapljaste, ovalne i štapićaste u malim težinama izrađuju i kao rascijepane, kakve se najčešće postavljaju na pribore s plovkom.

Kada koju od olovnica navedenih oblika koristiti ovisi i o vrsti dna na kojem se lovi ometcem i bulentinom. Tako na tvrdom dnu prednost treba dati kruškastim (kapljastim), loptastim i kliznim te plosnatim olovnicama. Za lov bulentinom na takvim terenima odlične su i skoro kockaste te piramidalne olovnice jer okomitim stajanjem na dnu pozitivno djeluje na osjetljivost pribora. No, na velikim dubinama olovnice takvih oblika pružaju veliki otpor pri spuštanju i izvlačenju pribora. Olovnice ova dva oblika, pak, nisi prikladne za lov ometcem, osim vrlo kratkim bacanjem.

Za lov bulentinom na velikim dubinama, osobito u jakom kurentu, puno prikladnije su duguljaste olovnice. One oblika dvostruke piramide tonu brzo i okomito, ali im je mana što kad padnu na dno ostanu polegnute.

Za razliku od njih, duguljaste olovnice s poluloptastim donjim dijelom na dnu stoje okomito pa udičaru omogućavaju bolje osjećanje strune u ruci. Međutim, takva olovnica puno sporije tone od dvostruke piramidalne.

Najbrže tone štapičasta olovnica, ali i ona polegne na dno. Zato se najviše rabi za lov ometcem dalekim bacanjem te bulentinom na najvećim dubinama, gdje zbog dužine strune pribor ionako nema veliku osjetljivost.

Za ribolov ometcem na pjeskovitom dnu nužna je olovnica koja dobro držati za dno, ali ne tone u njega i tako umanjuje osjetljivost pribora. Najprimjerenije su olovnice s bradavicama. Bradavice, stožaste izbočine poboljšavaju držanje olovnice za pjeskovito dno, što omogućava smanjenje težine olovnice, zbog čega se smanjuje i njezino tonjenje u dno. Nekada su se koristila stožasta, piramidalna ili plosnata olova s bradavicama, ali ih sve više zamjenjuju olovnice posebno dizajnirane za lov na pijesku.

olova180322 2

Kapljasta olovnica za oko 70 posto bolje „drži“ za podlogu od klasičnih olovnica iste težine. Međutim, hidrodinamički joj je oblik povoljniji od prstenastoga, zbog čega i pri minimalnoj brzini povlačenja ima dovoljnu silu uzgona pa se brzo odvaja od dna i zaplovi te tako izbjegava kačenje za prepreke na dnu. Podjednako dobro „plovi” i zrakom pa daleko leti, unatoč smanjenoj težini. Osim toga, najmanje uzrokuje mršenje sistema zbog čega je idealna olovnica za lov ometcem ovčice, trlje i ostalih riba na pjeskovitom dnu.

Olovnice spljoštenog kapljastog oblika zbog brzog odvajanja od dna najbolje su rješenje i za lov ometcem na nečistim, terenima s puno rupa i ostalih prepreka. Osim njih na takvim terenima najmanje zapinju štapičaste olovnice.

Za ribolov na muljevitim i ostalim mekanim dnima treba koristiti plosnate prstenaste te ostale olovnice s velikom površinom nalijeganja kako bi se izbjeglo njihovo upadanje u tlo.

Objavljeno u esPRESSo

U višestoljetnoj povijesti varalice za „vertical jigging“, ribolov skosavanjem, najviše su promijenjene u posljednjem desetljeću. Najveća i najvažnija promjena jest što se „assist“ udice koje nose više ne vezuju na najnovije modele većine tipova tih varalica nego na krajeve predveza koji slobodno klizi kroz varalice, a što znatno olakšava borbu s plijenom i smanjuje postotak izgubljenih ulova. Zanimljivo je da je jedna od prvih takvih varalica „Sepia Kabura“ proizvod hrvatske tvrtke „D.T.D.“.

Takve varalice, koje su zapravo samo varalicama obogaćene klizne ili prohodne olovnice, a koje su posebno prikladne za lov opreznih riba na dnu, osim za lov skosavanjem pokazale su se i odličnim rješenjem i za lov pendulom, „driftingom“, odnosno puštanjem mamca u struju mora te čekanjem na dnu.

Za tu novu namjenu, s „assist“ udica su skinute varalice pa „Bait Slider“, kako se po prvo plasiranim taj proizvod naziva, zapravo nije varalica nego nosač mamca za lov prirodnim, živim ili uginulim, mamcem pendulom, puštanjem u struju mora te čekanjem na dnu.

Osim što na sebi nema varalice, za razliku od „vertical jigging“ izvornika, ovaj nosač nema ovalni nego oblik krila. U lovu na dnu zato se on brže podiže od dna nego klasične klizne olovnice pa teže od njih zapinje za prepreke. Osim toga, za razliku od pribora s klasičnim kliznim olovnicama na ovaj nosač postavljeni rak uvijek na dno padne u prirodnom položaju. U lovu pendulom i puštanjem u kurenat, pak, tako oblikovan nosač mamcu daje lelujave pokrete te ga čini uočljivijim i primamljivijim, a istovremeno sprečava rotiranje mamca, što plaši ribe, a česta je pojava kad se lovi s ostalim utezima i držačima mamaca.
IMG3403 K one bait slider

IMG3408 K one bait slider
Kroz os prednjeg dijela nosača prolazi rupa kroz koji klizi predvez na čijem je kraju vezana žičana kopča, držač mamca te prsten na koji se postavlja privez „assist“ udica. Na držač je za lov pendulom i puštanjem u kurenat najbolje postaviti lignju ili kojeg drugog glavonošca, ali dobre rezultate daju i širun, vrnut i sarđela. Isti se mamci mogu koristiti i za lov na dnu, gdje su, međutim, osobito učinkoviti rakovi, posebno u lovu ovrate.

Nakon višegodišnjeg ispitivanja i prilagođavanja ovaj je nosač proizveden u Francuskoj i ove godine pušten u prodaju postao iznimno tražen, osobito na Mediteranu, gdje se pokazao najučinkovitijim. Već se koristi i na Jadranu, gdje su u lovu na dnu čekanjem zabilježeni ulov ovrate, sarka, velikih arbuna, okana, pagra, kokotića, ugora (gruja), a u lovu puštanjem u kurenat i pendulavanjem zubatac, orhan i kijerna. Na žalost, za sada je ovaj kvalitetan proizvod teško naći na našem tržištu, ali ga je ovih dana počela proizvoditi i jedna domaća tvrtka, a lako ga je i izraditi kovanjem od duguljaste klizne olovnice.

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u