Prikazujem sadržaj po oznakama: otpad

Iako se očekivalo da će taj posao odraditi Čistoća, 23 podzemna spremnika za otpad izgradit će Grad Dubrovnik. Kad je u pitanju čistoća grada, gradonačelnik Mato Franković ističe kako je dio odgovornosti i na građanima.

- Investiciju nabavke i postavljanja 23 podzemna spremnika za otpad vodi Upravni odjel za komunalne poslove i UO za EU fondove i međunarodnu suradnju i mi smo ti koji ćemo realizirati izgradnju tih spremnika i predati ih Čistoći. Dosad je Čistoća bila investitor iako zakonska obveza nije na njima nego na jedinici lokalne samouprave jer činjenica je da bismo mi trebali graditi i reciklažna dvorišta i odlagališta za otpad. - kazao je Franković te dodao kako su se stanovnici Mokošice navikli na tamošnje podzemne spremnike.

- Treba ljudima malo da se nauče. Kad su se ugradili podzemni spremnici u Mokošici bilo je malo otpora među ljudima, ali sad je toga sve manje. Odlagališta su uredna i funkcionalna i kad se redovito prazne onda tu nema problema. - rekao je Franković te istaknuo kako problema ima s dijelom građana koji otpad bacaju kad za to nije vrijeme, najćešće ujutro kad idu na posao. Njima će se, najavio je Franković, doskočiti.

- Vjerujem da ćemo u ovoj godini započeti s ugradnjom sustava otpadomjera kojima bi u konačnici onemogućili odlaganje otpada u vremenu od 6 do 19 sati. Kad netko baci smeće kad ide ujutro na posao, to smeće u kontejneru stoji cijeli dan i onda neki kažu da smrdi smeće. Pa kako neće smrdit kad si ga cijeli dan ostavio u kontejneru. Da si ga ostavio uvečer stajalo bi par sati i u četiri ujutro bi došao kamion, odvezao ga i nema smrada i neugodnih mirisa. - kazao je Franković te se osvrnuo na Čistoću, na čiji rad neki imaju primjedbe.

- Više puta dobivam primjedbe na Čistoću da bi trebalo neke ulice dodatno čistiti i slažem se, radimo na tome da proširimo plan čišćenja, ali često dobijem i fotografije dokaza da nije čisto. To su područja gdje je cijeli niz raznoraznog otpada, a tko je generirao taj otpad, kako je tamo završio... Zimi nisu stranci. Mi vidimo posljedicu i rečemo da je kriva Čistoća jer čisti, a jesmo li se zapitali jesu li krivi oni koji su to sve skupa napravili i ostavili . U gradu je dovoljno i kontejnera i kanti za smeće, sve je dostupno samo treba biti svijesti. - rekao je Franković.

Državljanin SAD-a u dobi od 24 godine osumnjičen je za više kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta i to zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaju poreza ili carine, povredu prava iz socijalnog osiguranja i prijevaru i povredu obveza vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 24-godišnjak, kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem u Dubrovniku, policija ne navodi o kojoj je tvrtki riječ, od početka lipnja 2021. do kraja kolovoza ove godine za pružene usluge prodaje otpada i posredovanja u prodaji otpada na području Europske unije i Azije, kupce roba upućivao na plaćanje u korist poslovnog računa otvorenog kod kreditne institucije iz Litve, te je taj novac najvećim dijelom trošio za svoje osobne potrebe i time si priskrbio imovinsku korist od 879.602 kune, na štetu tog trgovačkog društva.

Također se sumnjiči kako je u prijavi poreza na dobit za 2021. godinu prikrio stvarno ostvarene prihode i rashode čime je izbjegao plaćanje poreza na dobit.

Nadalje, trgovačkom društvu koje je mu je pružalo knjigovodstvene usluge tijekom prošle i ove godine nije dostavljao podatke o ispostavljenim računima te je u radni odnos primio osobu što nije prijavio nadležnim službama i kojem je platio samo tri od osam obećanih plaća.

Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelima iznosi 1.034.195 kuna. Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu zatvoren.

dpp

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik započelo je s provođenjem projekta „Homo na Elafite”. Jedna od aktivnosti projekta je organiziranje ekoloških akcija za prikupljanje otpada s morskog dna.

Prva akcija organizirana je u subotu na otoku Šipanu. Suradnici na ovoj akciji bili su pripadnici „Ronilačkog kluba Dubrovnik" i mještani Suđurđa koji su zajedno s volonterima Crvenog križa čistili valu.

Nekoliko stotina kilograma prikupljenog otpada predano je Čistoći Dubrovnik na daljnje postupanje. Iduća akcija planira se održati sredinom listopada na Kalamoti.

dpp

Dubrovčane očekuje veliko poskupljenje cijena usluga odlaganja otpada, odnosno usluga komunalnog poduzeća Čistoća Dubrovnik. Kako doznaje Dubrovnikpress već na idućoj sjednici Gradskog vijeća, koja je zakazana za 5. rujna, gradski vijećnici će odlučivati o novom načinu prikupljanja otpada u Dubrovniku, a u sklopu te odluke i o novim cijenama usluga Čistoće.

Tako će ubuduće sva kućanstva, kako su već prije rekli gradonačelnik Mato Franković i direktor Čistoće Dubrovnik Marko Iveković, plaćati osnovnu, minimalnu cijenu usluga u iznosu od 61 kune mjesečno plus iznos prema odloženoj količini miješanog otpada. Prema informacijama koje je dobio Dubrovnikpress mijenjat će se i cijena usluga za poduzetnike. Neslužbeno: osnovna, tj. minimalna cijena za male poduzetnike, koja je dosad bila 107 kuna ubuduće će biti 135 kuna, naravno plus iznos za odloženu količinu otpada.

Usluge građanima Čistoća je dosad naplaćivala prema kvadraturi stambenog prostora pa se tako za stan od 60-tak kvadrata za usluge Čistoće trebalo mjesečno izdvojiti 40-tak kuna. Nova osnovna cijena usluge za građane, koja će biti 61 kunu mjesečno, za najveći broj kućanstva tako će u startu biti veća za 10 do 20 kuna od dosadašnje, za vlasnike manjih stanova i više. Na tu cijenu Čistoća će svaki mjesec dodati i iznos za odloženu količinu miješanog otpada koja će se računati prema obujmu, odnosno litrama predanog miješanog otpada. Točnije, račun će se formirati prema broju otvaranja spremnika za miješani otpad (obujam otpada koji je moguće odložiti jednim otvaranjem će biti ograničen), a svako kućanstvo će imati karticu za otvaranje. Recikliranje će stoga biti važno kako biste dobili što manji račun jer se odlaganje reciklažnog otpada u posebnim spremnicima neće naplaćivati.

Kolike račune za odlaganje miješanog otpada mogu očekivati građani teško je precizirati s obzirom da nije objavljena točna cijena po litri predanog mješanog otpada, odnosno po broju otvaranja spremnika. No, direktor Čistoće Dubrovnik Marko Iveković, predstavljajući prije nekoliko mjeseci izmjene u prikupljanu otpada ovako je rekao: „Ako dvaput mjesečno odvojite 20 litara, vaš ukupni račun je 74 kune i 56 lipa, ako odvajate djelomično - 142 kune, a za one ekstremne slučajeve, gdje neće biti odvajanja otpada, račun će iznositi 224 kune. Moramo potaknuti i motivirati ljude na odvajanje otpada.”

Tamo gdje bude moguće građani će dobiti vlastite spremnike za otpad dok će svi ostali i dalje otpad odlagati u spremnike na javnim površinama.

U 2022. oni koji to ne čine, morat će početi razvrstavati svoj kućni otpad. Gradonačelnik Mato Franković umiruje javnost i ističe kako računi građana za Čistoću neće poskupiti u obimu u kojem to neki mediji najavljuju.

- Nova uredba koja je stupila na snagu obvezuje, a uvođenjem cjenika o predaji komunalnog otpada zapravo se potiče na njegovo razvrstavanje. Odluku ćemo vrlo skoro pustiti na javno savjetovanje i na Gradsko vijeće. Može se čuti u nekim medijima kako će rasti računi, ali intencija je u razvrstavanju otpada, što se više razvrstava, cijena će biti manja. - rekao je Franković.

- I Čistoća se priprema s otpadomjerima i pogrešno je tumačenje nekih da sav otpad završi na Grabovici, to nije istina. Čistoća ima prihode zahvaljujući razvrstavanju otpada koji potom tako razvrstan ide dalje prema nekim drugim uporabiteljima. Razvrstani otpad može i treba biti prihod, ali mi kao društvo još nismo na toj razini, a nemojmo zaboraviti gdje smo i kako prije odlagali otpad. - kazao je Franković.

Osvrnuo se na sanaciju Grabovice i pronalaženje lokacije na koju će se morati odvoziti dubrovački otpad.

- Proveli smo prvu fazu sanacije Grabovice i ona je u urednom stanju, sve je pokriveno folijom, nema procjednih voda i tu je situacija stabilna, ali je Grabovica pri kraju i uskoro ćemo definirati lokacije gdje odvoditi otpad i zbog toga nam je cilj da u idućoj godini stupi na snagu novi cjenik koji nas sve skupa potiče na razvrstavanje otpada. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić, s predsjednikom i članom Uprave Čistoća Dubrovnik Markom Ivekovićem i Tomislavom Tabakom, obišli su danas postrojenje za obradu otpada DOK - ING -a u Zagrebu koje se temelji na održivom gospodarenju otpadom.

Postrojenje za obradu otpada, koje je izumila tvrtka DOK-ING Energo specijalizirana za održivo gospodarenje otpada i proizvodnju obnovljive energije, zbrinjava mješani komunalni otpad , otpadni mulj ili plastiku na mjestu nastanka bez emisije šetnih stakleničkih plinova te istovremeno iz navedenog prozvodi čistu emergiju. Konačni produkt dobiven putem ovog postrojenja za obradu otpada ovisno o potrebi korisnika može biti vodik, električna energija ili toplinska energija.

Prezentirani prototip može obraditi 25 tona otpada na dan, te se temeljem inovacija i novih tehnologija razvija poseban sustav kružnog gospodaratva koji osim što rješava jedno od gorućih problema, a to je otpad ima ekonomske, ekološke te energetske prednosti.

dpp

U Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika jučer je prezentiran prijedlog novog cjenika Čistoće, a vezano za zbrinjavanje komunalnog otpada. Sukladno novoj zakonskoj obvezi Čistoća je dužna donijeti novi cjenik usluga prema kojem se cijena usluge bazira na predanoj količini otpada. Napušta se stari sustav obračuna koji se temeljio na kvadraturi stana i uvodi se novi sustav koji se temelji na količini otpada koje svako kućanstvo preda.
 
„S obzirom na to da je jedinica lokalne samouprave u obvezi provesti javno savjetovanje, a prije donošenja odluka na Gradskom vijeću, Grad Dubrovnik će nakon što uskladi navedenu odluku s društvom Čistoća provesti javno savjetovanje o čemu će građani biti upoznati na vrijeme.” - priopćili su iz dubrovačke gradske uprave.
 
Čistoća će organizirati prezentaciju i edukaciju u svim gradskim kotarima kako bi što veći broj ljudi bio upoznat s načinom provedbe navedene odluke. Cilj je da novi sustav predaje i naplate otpada zaživi od siječnja 2023. godine.

dpp

Vijećnici Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije koji su nedavno sa županom Nikolom Dobroslavićem bili u radnom posjetu centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani, imali su pitanja za župana na sjednici županijske skupštine. Naime, centar za gospodarenje otpadom koji će se graditi u Lučinu razdolju trebao bi pri obradi otpada primjenjivati istu tehnologiju kao i ljubljanski centar. No razlika između ljubljanskog i županijskog centra je u tome što je većina otpada koji stiže u ljubljanski centar unaprijed razvrstana dok po pitanju razvrstavanja otpada u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nije učinjeno puno.

Vijećnik stranke Srđ je Grad Nikola Duper za to krivi gradonačelnike i načelnike. Župan mu je odgovorio da neobrađeni otpad neće moći ući u centar.

- Kad ćete pozvati načelnike i gradonačelnike na koordinacijski sastanak i upozoriti ih na rokove i direktive koje su odavno istekle, kad ćemo i mi početi efikasno odvajati otpad da bi centar za gospodarenje otpadom imao smisla? - pitao je župana vijećnik Duper.

- Imamo jedinice lokalne samouprave koje razdvajaju nula posto otpada, a načelnici niti nemaju plan o razdvajanju i neprihvatljivo je mahati primjerom Ljubljane kao smokvinim listom. Mi se još mučimo da načelnike natjeramo da počnu razdvajati otpad. - rekao je Duper.

- Mi smo najmanje dva puta imali sastanke s načelnicima i upozorili ih na važnost razdvajanja otpada i nadam se da će oni vrlo brzo i konkretno poboljšati svoju efikasnost. Imamo onih koji malo odvajaju, ali iste te općine donose politikantske zaključke o gospodarenju otpadom. Razdvajanje otpada je itekako nužno i veći dio otpada će se morati razdvajati da bi uopće mogao ući u centar. - rekao je Dobroslavić.

- Prema Studiji izvodljivosti 40 posto ukupnog otpada neće se primati u CGO. Vjerovali to neki li ne, tako će biti. Mi ćemo se striktno držati postupka o postotku razdvojenog otpada. Centar ima svoju tehnologiju i mi ne gradimo odlagalište otpada već tvornicu za njegovu daljnju obradu. - rekao je Dobroslavić.

Baš kao što je nedavno najavio, župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić za vijećnike u Županijskoj skupštini organizirao je radni posjet centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Ljubljanski centar, naime, nije odabran slučajno – tehnologija prikupljanja i obrade otpada u tom centru istovjetna je onoj koja će se, kad bude izgrađen, koristiti u županijskom Centru za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO Lučino razdolje).

Vijećnik HDZ -a Nikša Sentić, inače jedan od četvorice vijećnika Županijske skupštine koji je bio u ovom radnom posjetu za Dubrovnikpress i Južni iznosi pozitivne dojmove o ljubljanskom centru. Posebno ističe kako su od kolega u Sloveniji dobili odgovore na pitanja koja muče njegove kolege oporbene vijećnike u Županijskoj skupštini, a koja se odnose na sigurnosne aspekte izgradnje centra na Lučinu razdolja.

- Zaista sam impresioniran Centrom za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Veliki je to pogon, odnosno najveći centar takve vrste u Sloveniji koji primjenjuje najmodernije tehnologije za zbrinjavanje i obradu otpada jer u njemu se obrađuje otpad iz većeg dijela Slovenije. - rekao je Sentić, istaknuvši kako je županijska delegacija od slovenskih kolega dobila odgovore na sva postavljena pitanja.

- Kako su naši oporbeni vijećnici u Skupštini nedavno tražili novo, treće trasiranje za Centar na Lučinu razdoblju te upozoravali na mogućnost zagađenja tla i procjeđivanja otpadnih voda, mi smo od slovenskih kolega tražili odgovore i na ta pitanja jer su ona svima nama iznimno važna. Ljubljana je baš kao i mi smještena na trusnom i krškom području i direktor ljubljanskog centra Krištof Mlakar apsolutno je otklonio bilo kakvu mogućnost procjeđivanja otpadnih voda u tlo te kazao kako su, baš da bi izbjeglu tu mogućnost, njihov centra gradili po svim standardima koji su na snazi. Njihov pogon izgrađen je da izdrži potres do devet stupnjeva po Richteru, - rekao je Sentić.

- Ljubljanski centar za gospodarenje otpadom inače ima 900 zaposlenih i u njemu se godišnje obradi oko 180 tisuća tona otpada dok bi se u našem Centru na Lučinu razdolju obrađivalo 40 – tak tisuća tona otpada godišnje. Inače, moram reći da su Slovenci uspjeli educirati svoje stanovništvo o potrebi odvajanja otpada pa u ovaj centar u Ljubljani 69 posto otpada dolazi već razdvojeno. Impresivan je to pogon, primjerice taj sustav tretmana biootpada čiji se kvalitetniji dio koristi za kompost i izradu gnojiva koja se nakon obrade prodaju građanima. - rekao je vijećnik HDZ -a u Županijskoj skupštini Dubrovačko - neretvanske županije Nikša Sentić.

Centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani, vrijedan je 112 milijuna eura. Građevinsku dozvolu dobio je 2014., a izgradila ga je austrijska tvrtka Strabag koja je inače bila i dobavljač tehnologija za ovaj centar.

Uz primjenu najmodernijih tehnoloških rješenja u centru u Ljubljani, koji je inače jedan od najmodernijih u Europi, proizvodi se i bioplin koji pokriva njihove potrebe za električnom i toplinskom energijom.

Ljubljana je inače u posljednjih 10 godina uspjela višestruko povećati odvojeno prikupljanje komposta i recikliranje te smanjiti količinu otpada na odlagalištima za 69 posto. Troškovi gospodarenja otpadom u tom gradu među najnižima su u Europi. Cilj koji su zacrtali u Ljubljani je odvojeno prikupljanje otpada do 2025. povećati na 78 posto.

Uz župana Nikolu Dobroslavića i njegova zamjenika Joška Cebala, predsjednicu Županijske skupštine Terezinu Orlić, načelnike općina Ston i Dubrovačko primorje Vedrana Antunicu i Nikolu Knežića te direktora županijske Agencije za gospodarenje otpadom Josipa Bačića, u radnom posjetu ljubljanskom centru za gospodarenje otpadom bili su vijećnici stranke Srđ je Grad Nikola Duper, vijećnik Mosta Pero Jerković te HDZ -ovi vijećnici Nikša Sentić i Krešimir Vejić. Vijećnici SDP -a i HNS -a nisu se odazvali pozivu.

Kako izgleda ljubljanski centar, a tako bi trebao izgledati i na Lučinom razdolju, pogledajte u foto i video prilozima.

S današnjim danom počinje prijava žitelja Gornje bande u Konavlima za kante na kućni prag od Konavoskih Brda pa do Bana (Uskoplje, Veji Do, Jasenice, Vojski do, Brotnice, Jagnjilo, Stravča, Duba, Gabrile, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Dunave, Dubravka, Vataje, Vodovađa, Zastoje i Bani). Korisnici se mogu prijaviti putem telefona (020 773 610 – centrala), putem emaila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (možete poslati i na stari email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. )ili fizički dostaviti prijavnicu u prostorije Uprave (na ulasku postavljena kutija za prijavu s praznim prijavnicama). Trenutno je u procesu dogovaranje termina za predavanje na ovu temu i same načine funkcioniranja novog načina odvoza.

Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. je uz račune za kolovoz svim žiteljima Gornje bande priložila upute o razdvajaju i same prijavnice. Također na web stranici ČiZK svakodnevno se može pristupiti i preuzeti prijavnicu kao i naučiti procese razdvajanja otpada. Plan je do kraja godine napraviti kompletan prijelaz s zajedničkih spremnika na kućne spremnike. S podjelom spremnika se planira krenuti u listopadu, od Uskoplja pa Konavoska Brda prvo, pa prema ostatku Gornje bande dalje, kako se sela budu navikavala.

Projekt odvoza s kućnog praga je već traje dvije godine i svake godine raste i raste. Trenutno Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. ovu uslugu nudi oko 450 korisnika (kućanstva i privreda) u Konavlima, a s ovim proširenjem ćemo premašiti brojku od 1000 korisnika, čime se pomalo stvaraju obrisi kompletiranja cjelokupnih Konavala i zadanog cilja da za turističku sezonu 2023. cjelokupne Konavle budu imale spremnike za kvalitetno odvajanje otpada. Trenutno je nemoguće procijeniti konačnu ukupnu vrijednost projekta, ali do sada je Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. skupa s Općinom Konavle investirala 9,3 milijuna kuna, kada se zbroje investicije u opremu te izgradnja Reciklažnog dvorišta s infrastrukturom za razdvajanje otpada (sortirna traka, preše, vage, perforatori i ostala oprema). Važno je napomenuti da je oko 6 milijuna kuna povučeno iz EU fondova (Izgradnja Reciklažnog dvorišta, Nabavka nova dva vozila, nabavka spremnika za razdvajanje otpada).

U narednoj 2022. godini je planirano novo širenje te ono bi trebalo biti odrađeno prije turističke sezone, planirano je područje od Karasovića do Vitaljine (državna cesta D516) te Županijskih cesta (6243,6242 te dio 6240), koji će obuhvatiti potez Molunat – Poljice. Za provedbu ovog plana potrebno je osigurati nabavku novih kamiona, spremnika i svih ostalih nužnih elemenata za funkcioniranje projekta. Općina Konavle i Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. su upravo kroz EU fondove osigurali još jedan vitalan projekt, nabavka kompostera, tako da bi u 2022. godini ČIZK počela podjelu spremnika za bio otpad te u isto vrijeme okolo prostora reciklžnog u pogon bi trebala početi s radom i Kompostana. Planirana je besplatna podjela kompostera i isto tako besplatna će biti predaja biootpada na Kompostani, dok će odvoz Biootpada naplaćivati.

Sadržaj Općine Konavle