Prikazujem sadržaj po oznakama: otpad

U 2022. oni koji to ne čine, morat će početi razvrstavati svoj kućni otpad. Gradonačelnik Mato Franković umiruje javnost i ističe kako računi građana za Čistoću neće poskupiti u obimu u kojem to neki mediji najavljuju.

- Nova uredba koja je stupila na snagu obvezuje, a uvođenjem cjenika o predaji komunalnog otpada zapravo se potiče na njegovo razvrstavanje. Odluku ćemo vrlo skoro pustiti na javno savjetovanje i na Gradsko vijeće. Može se čuti u nekim medijima kako će rasti računi, ali intencija je u razvrstavanju otpada, što se više razvrstava, cijena će biti manja. - rekao je Franković.

- I Čistoća se priprema s otpadomjerima i pogrešno je tumačenje nekih da sav otpad završi na Grabovici, to nije istina. Čistoća ima prihode zahvaljujući razvrstavanju otpada koji potom tako razvrstan ide dalje prema nekim drugim uporabiteljima. Razvrstani otpad može i treba biti prihod, ali mi kao društvo još nismo na toj razini, a nemojmo zaboraviti gdje smo i kako prije odlagali otpad. - kazao je Franković.

Osvrnuo se na sanaciju Grabovice i pronalaženje lokacije na koju će se morati odvoziti dubrovački otpad.

- Proveli smo prvu fazu sanacije Grabovice i ona je u urednom stanju, sve je pokriveno folijom, nema procjednih voda i tu je situacija stabilna, ali je Grabovica pri kraju i uskoro ćemo definirati lokacije gdje odvoditi otpad i zbog toga nam je cilj da u idućoj godini stupi na snagu novi cjenik koji nas sve skupa potiče na razvrstavanje otpada. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić, s predsjednikom i članom Uprave Čistoća Dubrovnik Markom Ivekovićem i Tomislavom Tabakom, obišli su danas postrojenje za obradu otpada DOK - ING -a u Zagrebu koje se temelji na održivom gospodarenju otpadom.

Postrojenje za obradu otpada, koje je izumila tvrtka DOK-ING Energo specijalizirana za održivo gospodarenje otpada i proizvodnju obnovljive energije, zbrinjava mješani komunalni otpad , otpadni mulj ili plastiku na mjestu nastanka bez emisije šetnih stakleničkih plinova te istovremeno iz navedenog prozvodi čistu emergiju. Konačni produkt dobiven putem ovog postrojenja za obradu otpada ovisno o potrebi korisnika može biti vodik, električna energija ili toplinska energija.

Prezentirani prototip može obraditi 25 tona otpada na dan, te se temeljem inovacija i novih tehnologija razvija poseban sustav kružnog gospodaratva koji osim što rješava jedno od gorućih problema, a to je otpad ima ekonomske, ekološke te energetske prednosti.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika jučer je prezentiran prijedlog novog cjenika Čistoće, a vezano za zbrinjavanje komunalnog otpada. Sukladno novoj zakonskoj obvezi Čistoća je dužna donijeti novi cjenik usluga prema kojem se cijena usluge bazira na predanoj količini otpada. Napušta se stari sustav obračuna koji se temeljio na kvadraturi stana i uvodi se novi sustav koji se temelji na količini otpada koje svako kućanstvo preda.
 
„S obzirom na to da je jedinica lokalne samouprave u obvezi provesti javno savjetovanje, a prije donošenja odluka na Gradskom vijeću, Grad Dubrovnik će nakon što uskladi navedenu odluku s društvom Čistoća provesti javno savjetovanje o čemu će građani biti upoznati na vrijeme.” - priopćili su iz dubrovačke gradske uprave.
 
Čistoća će organizirati prezentaciju i edukaciju u svim gradskim kotarima kako bi što veći broj ljudi bio upoznat s načinom provedbe navedene odluke. Cilj je da novi sustav predaje i naplate otpada zaživi od siječnja 2023. godine.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Vijećnici Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije koji su nedavno sa županom Nikolom Dobroslavićem bili u radnom posjetu centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani, imali su pitanja za župana na sjednici županijske skupštine. Naime, centar za gospodarenje otpadom koji će se graditi u Lučinu razdolju trebao bi pri obradi otpada primjenjivati istu tehnologiju kao i ljubljanski centar. No razlika između ljubljanskog i županijskog centra je u tome što je većina otpada koji stiže u ljubljanski centar unaprijed razvrstana dok po pitanju razvrstavanja otpada u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nije učinjeno puno.

Vijećnik stranke Srđ je Grad Nikola Duper za to krivi gradonačelnike i načelnike. Župan mu je odgovorio da neobrađeni otpad neće moći ući u centar.

- Kad ćete pozvati načelnike i gradonačelnike na koordinacijski sastanak i upozoriti ih na rokove i direktive koje su odavno istekle, kad ćemo i mi početi efikasno odvajati otpad da bi centar za gospodarenje otpadom imao smisla? - pitao je župana vijećnik Duper.

- Imamo jedinice lokalne samouprave koje razdvajaju nula posto otpada, a načelnici niti nemaju plan o razdvajanju i neprihvatljivo je mahati primjerom Ljubljane kao smokvinim listom. Mi se još mučimo da načelnike natjeramo da počnu razdvajati otpad. - rekao je Duper.

- Mi smo najmanje dva puta imali sastanke s načelnicima i upozorili ih na važnost razdvajanja otpada i nadam se da će oni vrlo brzo i konkretno poboljšati svoju efikasnost. Imamo onih koji malo odvajaju, ali iste te općine donose politikantske zaključke o gospodarenju otpadom. Razdvajanje otpada je itekako nužno i veći dio otpada će se morati razdvajati da bi uopće mogao ući u centar. - rekao je Dobroslavić.

- Prema Studiji izvodljivosti 40 posto ukupnog otpada neće se primati u CGO. Vjerovali to neki li ne, tako će biti. Mi ćemo se striktno držati postupka o postotku razdvojenog otpada. Centar ima svoju tehnologiju i mi ne gradimo odlagalište otpada već tvornicu za njegovu daljnju obradu. - rekao je Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Baš kao što je nedavno najavio, župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić za vijećnike u Županijskoj skupštini organizirao je radni posjet centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Ljubljanski centar, naime, nije odabran slučajno – tehnologija prikupljanja i obrade otpada u tom centru istovjetna je onoj koja će se, kad bude izgrađen, koristiti u županijskom Centru za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO Lučino razdolje).

Vijećnik HDZ -a Nikša Sentić, inače jedan od četvorice vijećnika Županijske skupštine koji je bio u ovom radnom posjetu za Dubrovnikpress i Južni iznosi pozitivne dojmove o ljubljanskom centru. Posebno ističe kako su od kolega u Sloveniji dobili odgovore na pitanja koja muče njegove kolege oporbene vijećnike u Županijskoj skupštini, a koja se odnose na sigurnosne aspekte izgradnje centra na Lučinu razdolja.

- Zaista sam impresioniran Centrom za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Veliki je to pogon, odnosno najveći centar takve vrste u Sloveniji koji primjenjuje najmodernije tehnologije za zbrinjavanje i obradu otpada jer u njemu se obrađuje otpad iz većeg dijela Slovenije. - rekao je Sentić, istaknuvši kako je županijska delegacija od slovenskih kolega dobila odgovore na sva postavljena pitanja.

- Kako su naši oporbeni vijećnici u Skupštini nedavno tražili novo, treće trasiranje za Centar na Lučinu razdoblju te upozoravali na mogućnost zagađenja tla i procjeđivanja otpadnih voda, mi smo od slovenskih kolega tražili odgovore i na ta pitanja jer su ona svima nama iznimno važna. Ljubljana je baš kao i mi smještena na trusnom i krškom području i direktor ljubljanskog centra Krištof Mlakar apsolutno je otklonio bilo kakvu mogućnost procjeđivanja otpadnih voda u tlo te kazao kako su, baš da bi izbjeglu tu mogućnost, njihov centra gradili po svim standardima koji su na snazi. Njihov pogon izgrađen je da izdrži potres do devet stupnjeva po Richteru, - rekao je Sentić.

- Ljubljanski centar za gospodarenje otpadom inače ima 900 zaposlenih i u njemu se godišnje obradi oko 180 tisuća tona otpada dok bi se u našem Centru na Lučinu razdolju obrađivalo 40 – tak tisuća tona otpada godišnje. Inače, moram reći da su Slovenci uspjeli educirati svoje stanovništvo o potrebi odvajanja otpada pa u ovaj centar u Ljubljani 69 posto otpada dolazi već razdvojeno. Impresivan je to pogon, primjerice taj sustav tretmana biootpada čiji se kvalitetniji dio koristi za kompost i izradu gnojiva koja se nakon obrade prodaju građanima. - rekao je vijećnik HDZ -a u Županijskoj skupštini Dubrovačko - neretvanske županije Nikša Sentić.

Centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani, vrijedan je 112 milijuna eura. Građevinsku dozvolu dobio je 2014., a izgradila ga je austrijska tvrtka Strabag koja je inače bila i dobavljač tehnologija za ovaj centar.

Uz primjenu najmodernijih tehnoloških rješenja u centru u Ljubljani, koji je inače jedan od najmodernijih u Europi, proizvodi se i bioplin koji pokriva njihove potrebe za električnom i toplinskom energijom.

Ljubljana je inače u posljednjih 10 godina uspjela višestruko povećati odvojeno prikupljanje komposta i recikliranje te smanjiti količinu otpada na odlagalištima za 69 posto. Troškovi gospodarenja otpadom u tom gradu među najnižima su u Europi. Cilj koji su zacrtali u Ljubljani je odvojeno prikupljanje otpada do 2025. povećati na 78 posto.

Uz župana Nikolu Dobroslavića i njegova zamjenika Joška Cebala, predsjednicu Županijske skupštine Terezinu Orlić, načelnike općina Ston i Dubrovačko primorje Vedrana Antunicu i Nikolu Knežića te direktora županijske Agencije za gospodarenje otpadom Josipa Bačića, u radnom posjetu ljubljanskom centru za gospodarenje otpadom bili su vijećnici stranke Srđ je Grad Nikola Duper, vijećnik Mosta Pero Jerković te HDZ -ovi vijećnici Nikša Sentić i Krešimir Vejić. Vijećnici SDP -a i HNS -a nisu se odazvali pozivu.

Kako izgleda ljubljanski centar, a tako bi trebao izgledati i na Lučinom razdolju, pogledajte u foto i video prilozima.

Objavljeno u Aktualno

S današnjim danom počinje prijava žitelja Gornje bande u Konavlima za kante na kućni prag od Konavoskih Brda pa do Bana (Uskoplje, Veji Do, Jasenice, Vojski do, Brotnice, Jagnjilo, Stravča, Duba, Gabrile, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Dunave, Dubravka, Vataje, Vodovađa, Zastoje i Bani). Korisnici se mogu prijaviti putem telefona (020 773 610 – centrala), putem emaila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (možete poslati i na stari email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. )ili fizički dostaviti prijavnicu u prostorije Uprave (na ulasku postavljena kutija za prijavu s praznim prijavnicama). Trenutno je u procesu dogovaranje termina za predavanje na ovu temu i same načine funkcioniranja novog načina odvoza.

Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. je uz račune za kolovoz svim žiteljima Gornje bande priložila upute o razdvajaju i same prijavnice. Također na web stranici ČiZK svakodnevno se može pristupiti i preuzeti prijavnicu kao i naučiti procese razdvajanja otpada. Plan je do kraja godine napraviti kompletan prijelaz s zajedničkih spremnika na kućne spremnike. S podjelom spremnika se planira krenuti u listopadu, od Uskoplja pa Konavoska Brda prvo, pa prema ostatku Gornje bande dalje, kako se sela budu navikavala.

Projekt odvoza s kućnog praga je već traje dvije godine i svake godine raste i raste. Trenutno Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. ovu uslugu nudi oko 450 korisnika (kućanstva i privreda) u Konavlima, a s ovim proširenjem ćemo premašiti brojku od 1000 korisnika, čime se pomalo stvaraju obrisi kompletiranja cjelokupnih Konavala i zadanog cilja da za turističku sezonu 2023. cjelokupne Konavle budu imale spremnike za kvalitetno odvajanje otpada. Trenutno je nemoguće procijeniti konačnu ukupnu vrijednost projekta, ali do sada je Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. skupa s Općinom Konavle investirala 9,3 milijuna kuna, kada se zbroje investicije u opremu te izgradnja Reciklažnog dvorišta s infrastrukturom za razdvajanje otpada (sortirna traka, preše, vage, perforatori i ostala oprema). Važno je napomenuti da je oko 6 milijuna kuna povučeno iz EU fondova (Izgradnja Reciklažnog dvorišta, Nabavka nova dva vozila, nabavka spremnika za razdvajanje otpada).

U narednoj 2022. godini je planirano novo širenje te ono bi trebalo biti odrađeno prije turističke sezone, planirano je područje od Karasovića do Vitaljine (državna cesta D516) te Županijskih cesta (6243,6242 te dio 6240), koji će obuhvatiti potez Molunat – Poljice. Za provedbu ovog plana potrebno je osigurati nabavku novih kamiona, spremnika i svih ostalih nužnih elemenata za funkcioniranje projekta. Općina Konavle i Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. su upravo kroz EU fondove osigurali još jedan vitalan projekt, nabavka kompostera, tako da bi u 2022. godini ČIZK počela podjelu spremnika za bio otpad te u isto vrijeme okolo prostora reciklžnog u pogon bi trebala početi s radom i Kompostana. Planirana je besplatna podjela kompostera i isto tako besplatna će biti predaja biootpada na Kompostani, dok će odvoz Biootpada naplaćivati.

Sadržaj Općine Konavle

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja i to trasiranjem na cjelokupnome lokalitet u planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje kod Trnovice, jedina je točka dnevnog reda tematske sjednice Županijske skupštine koja će se održati 24. kolovoza.

Naime, novo trasiranje na lokalitetu Županijskog centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju već duže vrijeme traže srđevci, a bilo je ono i jedno od njihovih predizbornih obećanja. Tematsku sjednicu tražili su netom što je konstituiana Županijska skupština.

Zahtjev za sazivanjem tematske sjednice podržalo 13 oporbenih vijećnika, a u njemu se navodi kako je argumentirana rasprava o temi Županijskoga centra za gospodarenje otpadom u interesu članova Skupštine i svih žitelja Županije.

Navodi se kako je taj Centar sustav građevina i uređaja za obradu, uporabu ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada kapaciteta oko 40.000 tona godišnje, u sklopu kojeg se i postrojenje za obradu građevnog otpada kapaciteta 7.520 tona godišnje za pet gradova i 17 općina u Županiji, a u sklopu kojega je planirana izgradnja šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini te otocima Mljetu, Lastovu i Korčuli.

U zahtjevu za sazivanjem tematske sjednice, vijećnici podsjećaju kako je lokacija Centra kod sela Trnovice trasirana dva puta, 2008. i 2013. godine te navode kako je 2008.
neosporno utvrđeno da se područje CGO-a Lučino razdolje nalazi u IlI. vodozaštitnoj zoni zbog čega lokacija ne može biti podobna za izgradnju centra.

„Drugi je put 2013. trasiran lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila dobro odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena. Nažalost, odluka o prihvatljivost i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinu Razdolju temelji se na rezultatima tih drugih istraživanja, ne uzimajući
uopće u obzir trasiranje iz 2008. Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugoga trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne
ekosisteme poput prirodnoga rezervata Malostonskoga zaljeva i podzemnih sustava
kojima se prihranjuju izvorišta, od kojih neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome” – navodi se u zahtjevu.

Također stoji kako „trasiranje koje je izvršila tvrtka Geoaqua 2013. godine nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači automatski da te povezanosti na području Lučina Razdolja nema”.

Taj je stav, upozoravaju vijećnici, iznio i predstavnik Hrvatskih voda i član Povjerenstva za postupak provjere utjecaja Centra za gospodarenje otpadom Zdravko Brajović.

Potpisinici zahtjeva za sazivanjem tematske sjednice upozoravaju kako fokusiranje na trasiranje iz 2013. može lako služiti kao paravan za skretanje pogleda s važnih činjenica poput poput one da je mikrolokacija Lučino Razdolje jedno od tri najgore za izgradnju CGO-a na području između Neretve i Konavala na kojem je najveći broj vrtača koje su iznimno propusne.

„Osim ekoloških rizika, novci će biti utrošeni u projekt koji neće biti održiv i kontinuirano će stvarati gubitke koji će se prenijeti na krajnje korisnike. Jednostavno rečeno - plaćat ćemo najskuplje deponiranje otpada u Hrvatskoj. Traži se stoga da županija kao osnivač Agencije za gospodarenje otpadom d.o.o. iz Slanoga, koja nositelj projekta, temeljem ovlasti iz Zakona o trgovačkim društvima sazove Skupštinu društva i pokrene sve potrebno da se napravi dopunsko trasiranje na cjelokupnome lokalitetu Lučino Razdolje kod sela Trnovice te da za isto odredi i financijska sredstva”. - navodi se u zahtjevu za sazivanjem tematske sjednice Županijske skupštine kojega je podržalo 13 oporbenih vijećnika.

Objavljeno u Aktualno

Ujedinjeni Narodi svake godine 8. lipnja obilježavaju Svjetski dan oceana, u čemu im se pridružuju mnoge zemlje, uključujući i Republiku Hrvatsku. Poseban doprinos očuvanju daju i europski projekti, među kojima je i projekt SeaClear u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, kojeg provode Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku, kao jedini hrvatski partneri projekta.

Otpad u moru trenutno je jedan od najvećih globalnih problema jer, osim kroz ekološki negativni utjecaj, predstavlja golem rizik za zdravlje ljudi općenito, s ogromnim ekonomskim posljedicama. Danas se u oceanima cijelog svijeta nalazi više od 60 milijuna tona otpada, a od toga otprilike više od 90 posto nalazi se na morskom dnu.

Sustav, jedinstven u svijetu, koji će se razviti kroz projekt SeaClear, pojasnio je profesor Bart De Schutter iz Centra za sustave i kontrolu Tehničkog Sveučilišta u Delftu koje je ujedno i nositelj projekta.

- Trenutno ronioci taj otpad čiste s morskog dna, posebno u turističkim područjima. Međutim, ovo je skupo rješenje i ponekad može predstavljati opasnost za ronioce. - govori De Schutter.

- SeaClear sustav funkcionira na sljedeći način... Imamo površinsko plovilo i dva podvodna robota. Nešto manji robot je robot za promatranje. Kamerom i sonarom skenira morsko dno. Ovaj robot mapira gdje se otpad nalazi i o kakvom se otpadu radi. Robot također može razlikovati frakcije otpada od živih bića, poput riba i morskih algi. U svrhu točnog razlikovanja živog i neživog svijeta, koriste se napredni algoritmi. Nakon što promatrački robot prepozna otpad, šalje te podatke drugom podvodnom robotu koji je opremljen hvataljkom. Ovaj robot odlazi do identificirane frakcije otpada, podiže je hvataljkom i odlaže u veliku košaru. Hvataljka je dizajnirana s posebnom sigurnosnom strukturom, tako da riba može lako pobjeći ako je slučajno pokupi. - pojašnjava De Schutter.

- Hvataljka je bila najteža hardverska komponenta za razvoj, ali i to je sada spremno. Istraživači Tehničkog sveučilišta u Münchenu su konstruirali prototip, tako da sada zaista možemo početi testirati cijeli sustav. - kaže De Schutter.

Navedene će se značajke prikazati na tri pilot područja gdje će biti postavljen autonomni sustav robota: jedan sustav sa svrhom čišćenju luka na području luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučke uprave Hamburg (Njemačka), druga u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum i treća na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture.

Za rujan su planirana prva ispitivanja upravno na pilot područjima Dubrovačko - neretvanske županije, a testirat će se različite komponente sustava u stvarnim uvjetima.

- Očito bismo u budućnosti željeli značajno proširiti SeaClear. Želimo krenuti prema sustavu s nekoliko podvodnih robota koji se mogu koristiti bilo gdje. To bi nam omogućilo skeniranje ogromnog područja i stvarno čišćenje oceana. - zaključio je De Schutter, uz obilježavanje Svjetskog dana oceana.

Projekt SeaClear, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, za cilj ima razvijanje autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna i financiran je u sto postotnom iznosu iz programa HORIZON 2020.
Kroz projekt je osigurano više od šest milijuna kuna za područje Dubrovačko - neretvanske županije, a Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri.

Uz Regionalnu agenciju DUNEA, u partnerstvu sudjeluje i stručni tim Sveučilišta u Dubrovniku koji ima sve kompetencije za ovu zahtjevnu ulogu u razvijanju inovativnih rješenja problema otpada u moru. U partnerstvu također sudjeluju i neke od najpoznatijih svjetskih organizacija koje će isporučiti provjereni hardver te četiri akademske institucije s komplementarnom stručnošću podvodne i zračne robotike, senzora, preslikavanja i kontrole. Projekt je ukupno vrijedan 38 milijuna kuna, a provodit će se do prosinca 2023. godine.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Ponedjeljak, 05 Listopad 2020 20:51

Očišćena Gizmotova špilja u Popovićima

Članovi Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica su u subotu čistili Gizmotovu špilju u selu Popovići, točnije na predjelu zaseoka Rudine. Speleološki objekt se pruža ispod trase bivše željezničke pruge čija dužina iznosi 115 te dubina 43 metra. Ulazni dio objekta i prva vertikala u objektu su uvelike bili zagađeni otpadom razne vrste, plastičnih kućanskih predmeta, posuđa, staklenih boca, higijenskih potrepština, bijele tehnike, tkanina, strvina, pirotehnike...

Planinari i speleolozi su neumorno izvlačili otpad iz špilje koristeći zahtjevne metode uz pomoć speleoloških sprava i konopa. Izvađeno je ukupno sedam kubičnih metara otpada koji se godinama potpuno nelegalno deponirao u špilji. Članovi društva i volonteri apelirali su na prestanak zagađenja konavoskog podzemlja, posebice pirotehničkim i eksplozivnim sredstvima koji mogu biti pogubni pri u daljnjim speleološkim istraživanjima.

Čišćenja špilje se provelo kroz „Javni poziv za donacije udrugama u području prikupljanja otpada iz krškog podzemlja“, a kojeg provodi Zagrebački speleološki savez kroz projekt „Čisto podzemlje”. Projekt financira trgovački lanac Lidl Hrvatska pod zajedničkim sloganom „Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti”.

Trenutačno je u Hrvatskoj evidentirano 778 onečišćenih i 53 očišćena objekta, a podaci se još prikupljaju. HPD Sniježnica je prijavilo onečišćene objekte s područja Pelješca i Konavala. Projekt „Čisto podzemlje” je 2016. godine dobio nagradu tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike te su podaci ušli u Nacionalni plan gospodarenja otpadom.

IZ HPD Sniježnica su zahvalili svim sudionicima u čišćenju, Općini Konavle na izvrsnoj suradnji, Čistoći i zelenilu Konavala na košenju pristupnog puta, dopremi kontejnera i saniranju izvađenog otpada te stanici Hrvatske gorske službe spašavanja Dubrovnik na ustupljenoj opremi.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku sudjelovali su u akciji čišćenja podmorja u uvali Brijesta na Pelješcu, te su ovu akciju iskoristili kao odličnu priliku za dobivanje uvida u stanje s otpadom na dnu mora i razvijanje sustava robota kroz projekt SeaClear.

Projekt, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, financiran je u stopostotnom iznosu iz Europske unije iz programa HORIZON 2020, kroz koji je za područje Dubrovačko - neretvanske županije osigurano više od šest milijuna kuna, a uz lokaciju u Malostonskom zaljevu, pilot područje je i podmorje oko Lokruma.

Kroz SeaClear će se razviti prvi sustav bespilotnih podvodnih i površinskih plovila za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca.

Akcija čišćenja organizirana je u uvalama Brijesta i Luka Dubrava u sklopu trećeg javnog izlaganja projekta ECOSS kojeg provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije. Obje uvale dio su područja europske ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev, jednog od ciljanih područja projekta „Ekološki promatrački sustav u Jadranskom moru: oceanografska opažanja za bioraznolikost” (ECOSS).

U sklopu prvog dana, u suradnji s Ronilačkim klubom veterana 4. gardijske brigade iz Splita i udrugom Stonski školjkari, provedena je ova hvalevrijedna akcija čišćenja podmorja u uvali Brijesta.

U jednodnevnoj akciji sudjelovalo je 13 ronioca te je prikupljena veća količina smeća, uglavnom porijekla iz marikulturnih aktivnosti na tom području. Sveučilište u Dubrovniku će dalje analizirati sve frakcije prikupljenog otpada, klasificirajući ga po porijeklu, sastavu i tipu te na taj način osigurati podatke koji će dalje koristiti stručni partnerski konzorcij u svrhu razvoja SeaClear sustava, kako bi bio osposobljen za zahtjevnu ulogu prikupljanja i tog tipa otpada.

SeaClear je prijavljen u suradnji osam partnera na poziv Informacijske i komunikacijske tehnologije 2018. – 2020. te je od ukupno pedeset i šest prijavljenih, jedan od četiri projekta odobrenih za financiranje. Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri. Cilj je upravljati robotima autonomno, bez daljinske ljudske intervencije, a kada je u potpunosti operativan, sustav SeaClear ima za cilj otkriti i klasificirati podvodni otpad s osamdeset postotnom uspješnošću i prikupiti ga s devedeset postotnom uspješnošću, sve to uz sedamdeset posto smanjene troškove u odnosu na ronilačke akcije.

Uspostava ovakvog sustava autonomnog robota, značilo bi kontinuirano prikupljanje otpada iz mora, bez rizika i opasnosti kojima se izlažu ronioci prilikom podvodnih intervencija prikupljanja na raznim dubinama. Navedene će se značajke prikazati na tri pilot područja gdje će biti postavljen autonomni sustav robota: jedan sustav sa svrhom čišćenju luka na području luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučke uprave Hamburg (Njemačka), druga u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum i treća na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture. Regionalna agencija DUNEA koordinira aktivnosti na dvije navedene pilot lokacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019