Prikazujem sadržaj po oznakama: porat

Unatoč iznimno lošim vremenskim uvjetima u subotu je održana akcija čišćenja Porta, stare gradske luke u Dubrovniku, a iz mora je izvađeno oko tri kubika raznog otpada. Dubrovački Porat redovito se čisti jednom godišnji, a inače je problem razni otpad i smeće koji morske struje nanose s područja Albanije.

Akciju je organizirala Županijska lučka uprava Dubrovnik u suradnji s Ronilačkim klubom Dubrovnik, Ribolovnim klubom Orhan, Dubrovačkom pomorskom akademijom Argosy i tvrtkom CIAN.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Župan Nikola Dobroslavić otvorio je u utorak u Studentskom domu u Dubrovniku izložbu natječajnih radova za izradu urbanističko-arhitektonskog idejnog rješenja prostora Ponte i Ribarnice u Portu.

Župan Nikola Dobroslavić, ujedno i član ocjenjivačkog suda, naglasio je da se županija odlučila na raspisivanje natječaja zbog istjecanja koncesije na prostorima u Portu.

- Za nove koncesije pripremit ćemo bolja rješenja za korištenje tih prostora nego što su bila dosad, s obzirom na činjenicu da je bilo prijepora oko izgleda i zauzetosti prostora kako su se oni koristili u ovoj koncesiji. Smatrali smo da je najbolje rješenje ovakav natječaj koji će pred okom javnosti okupiti stručnjake da daju svoja rješenja i da iz njih proistekne praktična podloga za koncesiju za iduće razdoblje. Imamo jedno jako dobro iskustvo s ovakvim natječajem koji smo provodili za Uvalu Lapad i svi smo svjedoci da je Uvala nova kvaliteta u ovom Gradu i županiji. - rekao je župan Dobroslavić te zahvalio svima koji su sudjelovali na ovom natječaju.

- Iako nije utvrđeno rješenje koje zadovoljava sve ono što se očekivalo, rješenja su dobra za utvrđivanje uvjeta natječaja za buduću koncesiju. - naglasio je Dobroslavić.

Naime, ocjenjivački sud donio je jednoglasnu odluku da se prva nagrada ne dodijeli. Dodijeljene su stoga dvije druge i dvije treće nagrade, no predsjednica ocjenjivačkog suda Ivana Tutek naglasila je kako natječaj smatra uspjelim.

- Bio je anketni, a s ciljem utvrđivanja prostornih, oblikovnih i namjenskih osobitosti područja, analize istraživanja mogućnosti uređenja unutar zone zahvata. Smatramo da kvalitativna razina pristiglih natječajnih rješenja nije bila u potpunosti ekvivalentna vrijednosti prostora. Smjernice za zaštitu i prezentaciju kulturne baštine općenito nisu bile u potpunosti zadovoljene. U pojedinim rješenjima imamo uspjelu prostorno-funkcionalnu organizaciju. Međutim, vizualni identitet i rješenja urbane opreme ni u jednom radu nisu donijele očekivanu kvalitetu. Razmatranjem rješenja utvrdili smo da nijedno zadovoljilo programske postavke zbog čega smo donijeli odluku da se prva nagrada ne dodijeli, već su dodijeljene dvije druge i dvije treće nagrade. - rekla je Tutek te dodala kako su se, s obzirom na prepoznatu neodrživost postojećeg načina korištenja prostora i nastojanja svih natjecatelja da se taj prostor unaprijedi, honorirali oni radovi koji su djelomično artikulirali tražene programske smjernice.

- S obzirom da pojedine uspjele sastavnice mogu biti osnova za novu organizaciju prostora Ponte i Ribarnice, a koju je potrebno razraditi kroz daljnji dijalog uključenih dionika. Na temelju toga odlučili smo se za određene preporuke ocjenjivačkog suda koje su vezane uz to da konačnu veličinu i razmještaj koncesije temeljem nagrađenih radova, grafički predlože stručne službe županije u komunikaciji s raspisivačem, da se elementi urbane opreme definiraju sukladno odluci o komunalnom redu i pravilniku reklamiranja Grada Dubrovnika te smjernicama Ministarstva kulture i medija, te da se određeni elementi urbane opreme definiraju u daljnjim postupcima promišljanja i uređenja odgovarajućih prostornih cjelina luke, a u komunikaciji s nadležnim konzervatorskim odjelom. - rekla je ona.

Inače, drugu nagradu dobio je rad autorica Inke Černić, Licije Kalogjera i Andrijane Krpeta. Drugom nagradom nagrađen je i rad autora PROTO-ARCH d.o.o. s autorskim timom u sastavu Lea Đurović Ruso, Jurica Dragićević, Petra Matić, Pero Mrnarević, Nikša Begović, Petra Radonić. Za 3D vizualizacije zaslužan je RAM-STUDIO j.d.o.o.. Treća nagrada pripala je radu ARCH IDEA d.o.o., autorica Ivone Ivčević Berlengi i suradnice Anite Grga koja je ujedno zaslužna i za 3D prikaze. Treću nagradu odnio je i rad autorica Maje Merlić i Ivane Krmpotić.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika u petak je predstvaljen „Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja prostora Ponte i Ribarnice u gradskoj luci Dubrovnik”. Na predstavljanju su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje DNŽ Marina Oreb te predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je riječ o izrazito vrijednom prostoru oko kojeg je ranije bilo prijepora te kako se na ovakav način želi iznaći najbolje moguće rješenje.

peskarija natjecaj 120121 3

- Okolnosti koje su dovele do odluke o raspisivanju ovakvog natječaja su činjenice da smo imali prijepore oko korištenja tog prostora tijekom cijelog trajanja važećih koncesija. Sve one prestaju ove godine te je potrebno raspisati nove. Treba napomenuti kako je ovo jednako vrijedan prostor kao svaki trg unutar gradskih zidina. Mi smo ovaj postupak preporučili Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik, ona ga je prihvatila i provodi ga dok će tehničku provedbu vršiti Društva arhitekata Dubrovnik. U postupak su upućeni ne samo Županija već i Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture RH sa svojim Konzervatorskim odjelom te, naravno, cjelokupna javnost. - rekao je župan Dobroslavić.

Istaknuo je kako iskustvo sa Uvalom Lapad pokazalo da je ovakav postupak najbolje rješenje i nužan korak prije donošenja Plana upravljanja te ostalih akata.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako su Odlukom o komunalnom redu odavno zadane smjernice kako treba izgledati urbana oprema u povijesnoj jezgri.

peskarija natjecaj 120121 1

- Već duže vremena ovaj dio Grada odudara od onoga što je propisano kao pravilom. Vjerujem da ćemo ovim natječajem dobiti rješenje koje će pomiriti gospodarski i društveni sadržaj jer ipak se radi o području zaštićenom UNESCO-om. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ravnatelj ŽLUD-a Željko Dadić naglasio je kako će idejno rješenje biti stručna podloga za daljnje izdavanje koncesija.
- Vrijednost natječaja je nešto više od 225 tisuća kuna od čega se 80 tisuća kuna odnosi na nagradni fond. Prva nagrada u iznosu je od 40 tisuća kuna, a druga i treća su 24, odnosno 16 tisuća kuna. - istaknuo je Dadić.

Predsjednik DAD-a Božo Benić rekao je ovom prilikom kako su natječajnim okvirom postavljeni okviri intervenicije u prostoru imajući u vidu realne mogućnosti lokacije.

Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb istaknula je kako je riječ o izuzetno povijesno slojevitoj lokaciji koja predstavlja morski pristup Gradu i dio je pješačkih tokova, uopće života Grada.

- Problemi u luci su ujedno problemi cijele povijesne jezgre s otokom Lokrumom. Danas smo svjedoci da svaki koncesionar uzima za pravo da sam ih rješava pa tako slobodno interpretiraju Odluke o komunalnom redu te je prisutno posvemašnje šarenilo i neujednačenost, jeftina rješenja i nedopustive kombinacije. Luka uz redovne mora biti spremna i za interventne situacije. - istaknula je Oreb.

Inače, na području Porta prisutno je ukupno 14 koncesija od čega dvije ugostiteljske, jedna Mea Culpe (Maro Hajdarhodžić) i druga Poklisara (Stjepan Perić), 11 za štandove na kojima se prodaju aranžmani za izletničke brodove te jedan za prodaju suvenira.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Petak, 01 Siječanj 2021 18:43

Uginuli kornjača i pas doplutali u Porat

Južina koja ne fermava proteklih dana u Porat je nanijela gomile smeće, a između ostalog i uginulu kornjaču, najvjerojatnije mladu glavatu želvu, no o kojoj je kornjači riječ i koliko staroj vjerojatno će utvrditi stručnjaci koji u ovakvim slučajevima, s obzirom da je riječ o zaštićenoj vrsti, to utvrđuju.

Također u Portu uz uginulu kornjaču pokraj „vrata od Akvarija” pluta i lešina uginuloga psa.

dm

Objavljeno u Aktualno
Subota, 11 Srpanj 2020 01:15

U Portu otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre

Podizanjem zastave Libertas na tvrđavu svetoga Ivana svečano su otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre. Otvaranje igara održano je u Portu zbog mjera u suzbijanju pandemije korona virusa, prvi put u povijesti otvaranje Igara preseljeno je tako sa Straduna, odnosno ispred crkve svetoga Vlaha.

Na otvaranje je došao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a govor gradonačelnika Mata Frankovića kojim su Igre uz ceremoniju otvorene možete pročitati OVDJE.

Otvaranje koje će zasigurno ući u povijesti zbog svoje lokacije režirala je Marina Pejnović. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirao je Tomislav Fačini, Jazz orkestrom HRT - a ravnao je Miron Hauser, solisti na otvaranju bili su pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Svečano otvaranje 71. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se u petak, 10. srpnja u 21 sat u Portu ceremonijom u režiji Marine Pejnović. Pozornica tako postaju Veliki i Mali muo te prostor ispred Arsenala dok će se zastava Libertas zavijoriti na tvrđavi sv. Ivan.

UPUTE ZA PUBLIKU NA PESKARIJI I ZIDINAMA

Publika će biti smještena na rivi od Peskarije do ponte od Svetog Ivana prema Porporeli te na zidinama od Svetog Ivana do Galerije Dulčić Masle Pulitika. Stajaća mjesta bit će označena znakom X za dvije osobe uz propisani razmak. Ulazi za publiku su mala vrata od Akvarija (maksimalno 200 ljudi) i ulaz na zidine na Svetom Ivanu (maksimalno 120 ljudi). Ulazi će biti otvoreni u 20 sati pa do popunjenja dostupnih i označenih mjesta. Publiku se moli da koristi dezinficijense za ruke dostupne na ulazima te se preporučuje nošenje maski.

UPUTE ZA PUBLIKU NA PLOVILIMA

Publika Otvaranje može pratiti i sa svojih plovila na vezu u portu, a preporuka je da s pratnjom dođu na mala vrata od Akvarija ili na ulaz od Peskarije, ovisno o pozicijama vezanih brodica, između 20 i 20.30 sati.
Svi zainteresirani za praćenje ceremonije će moći doploviti sa svojim brodicama najkasnije do 20.30 sati te se također savjetuje držanje preporučene distance unutar plovila. Mole se vlasnici da ne uplovljavaju s namjerom privezivanja tijekom odvijanja ceremonije, odnosno od 19 sati do 22 sata. Plovidba u Gradskoj luci Dubrovnik bit će regulirana uz nadzor nadležnih tijela.

Održavanje generalne probe s publikom planirano je u četvrtak 9. srpnja u ponoć uz pridržavanje svih mjera fizičke distance kao i za Svečano otvaranje. Vlasnici plovila mole se da ne uplovljavaju s namjerom privezivanja tijekom odvijanja probi od 20:30 sati do 1 sat iza ponoći.

Tradicionalni vatromet će održati odmah po završetku ceremonije svečanog otvaranja, nakon 21:45 sati, s pontona na moru između Komarde i Banja.

Dubrovačke ljetne igre

Objavljeno u esPRESSo
Utorak, 16 Lipanj 2020 15:02

Igre imaju novi program; otvaranje u Portu

Ovogodišnje, 71. Dubrovačke ljetne igre, održat će se od 10. srpnja do 25. kolovoza kako je i bilo najavljeno, no u smanjenom formatu zbog trenutnih epidemioloških COVID-19 mjera u Hrvatskoj i svijetu te financijskih posljedica pandemije. Festivalsku publiku svih generacija očekuje tako gotovo pedeset dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi na više od deset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika. - piše danas u priopćenju Dubrovačkih ljetnih igara.

„71. Dubrovačke ljetne igre svečano će biti otvorene u petak, 10. srpnja ceremonijom u režiji Marine Pejnović i to u staroj gradskoj luci. Tom prilikom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirat će Tomislav Fačini, a pridružit će im se Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, zatim pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.” - navodi se u priopćenju.

-- S obzirom da smo program 71. Dubrovačkih ljetnih igara kreirali u 2019. godini te da je bio zaokružen i publici predstavljen prije pandemije izazvane COVID–19 virusom, većinu planiranih gostovanja i sudjelovanja stranih umjetnika u glazbenom, dramskom i plesnom programu morali smo odgoditi za 2021. godinu te prilagoditi programske odrednice sudjelovanju domaćih umjetnika, kako glazbenih tako i dramskih, vodeći računa o zapošljavanju socijalno ugroženih skupina, odnosno mladih nezaposlenih umjetnika, studenata umjetničkih akademija, samostalnih umjetnika. – istaknula je intendantica Dora Ruždjak Podolski predstavljajući novi prilagođeni ovogodišnji program najvećeg i najznačajnijeg hrvatskog festivala.

Ravnateljica Ivana Medo Bogdanović dodala je kako je plan proračuna 71. Igara gotovo 70% manji od lanjskog proračuna i iznosi tek nešto više od 6 milijuna kuna. Festival će se ovo ljeto morati održati bez financijske potpore turističkih zajednica i sa značajno smanjenim sredstvima sponzora i donatora te prihodima od ulaznica, stoga posebice zahvaljujemo Ministarstvu kulture, zakladi Caboga Stiftung i Mastercardu na njihovih potporama bez kojih realizacija ovoljetnih Igara ne bi bila moguća. Manji proračun utječe kako na program tako i na organizacijske aspekte no veliki je uspjeh to što će festivala uopće biti. U globalno nesigurnoj situaciji koja je uzrokovala otkazivanje brojnih manifestacija diljem Europe, važno je ovo ljeto iz Dubrovnika poslati svijetu poruke ustrajnosti i optimizma, naglasila je Medo Bogdanović.

dpp

O PROGRAMU:

Dramski program 71. Igara donosi premijerne izvedbe Držićeve Grižule u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti, a u sklopu projekta Future Epics sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, koja će se održati u parku Gradac.

Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa naslov je peripatetičke predstave koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a glavni će se prizori odvijati na tri lokacije: Mrtvom zvonu, Pustijerni i Na Andriji. Režiju potpisuje Dora Ruždjak Podolski u suradnji s Marinom Pejnović dok je dramaturg i autor predloška Hrvoje Ivanković, spajajući na predstavi niz umjetnika koji su svojim dugogodišnjim djelovanjem ispisali povijest festivala kao i mladih samostalnih umjetnika kojima Igre daju vidljivost i podršku. Mara i Kata, naziv je projekta inspiriranog legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika Na posjedu kod kundurica. Autor i redatelj je Saša Božić, a izvedba je povjerena dramskim umjetnicama Doris Šarić Kukuljici i Nataši Dangubić.

Nakon prošlogodišnjih programskih uspješnica, najmlađa se festivalska publika ove godine može veseliti glazbeno-scenskom djelu Zlatno libro koje će uprizoriti bajke dubrovačkog kraja na igralištu Collegiuma Ragusinum. U koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung, režiju potpisuje Helena Petković, a glazbu koja će biti izvedena pod dirigentskom palicom Franka Klisovića sklada Ivan Končić. Za najmlađu publiku, Igre donose i dvije predstave Gradskog kazališta lutaka u Splitu, Domaši Ane Marije Veselčić u kooprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu te predstavu Stonoga Goga nastalu prema tekstu Adrijane Grgičević u kooprodukciji s Teatrom Poco Loco. Obje će predstave biti izvedene u atriju Interuniverzitetskog centra.

Europski projekt Future Epics donosi i gostujuću izvedbu plesne predstave Zagrljaj koreografkinje Meleat Fredriksson u produkciji Vytlicke centra za izvedbene umjetnosti iz Švedske, u kojoj plesači istražuju „crni“ ili „afrički pogled“ kao način propitivanja vladajućih vrijednosti unutar zapadnog društva, te predstavu Intimnost, autorski rad Biljane Srbljanović i Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda. Festivalska publika moći će pogledati još dvije gostujuće hit predstave u parku Gradac: Tri sestre Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te Tko se boji Virginije Woolf? Teatra Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi. U suradnji sa Splitskim ljetom na Igrama će gostovati i predstava KunstTeatra iz Zagreba Marta i sedam strahova te predstava Gore Zagrebačkog plesnog ansambla, a kroz Plesnu mrežu Hrvatske.

Glazbeni program 71. Ljetnih igara ovo ljeto ponosno nose ugledni hrvatski glazbeni umjetnici, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja, a otvorit će ga već 11. srpnja Aljoša Jurinić klavirskim recitalom u atriju Kneževa dvora. Osim što je jedan od najperspektivnijih hrvatskih mladih glazbenika kojemu je 2015. godine uručena nagrada Vladimir Nazor te nagrada Milka Trnina 2017. godine, Aljoša Jurinić je i pobjednik pijanističkog natjecanja Robert Schumann, finalist 17. Međunarodnog pijanističkog natjecanja Fryderyk Chopin u Varšavi te laureat Natjecanja kraljice Elizabete 2016. godine, a lani je za svoj festivalski nastup s violončelistom Lukom Šulićem nagrađen nagradom Orlando za najbolje ostvarenje u glazbenom programu jubilarnih 70. Igara.

Festivalskoj publici će se predstaviti i Trio Eusebius, pobjednik 16. Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, dok će klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić u Kneževom dvoru izvesti Papandopulovu plesnu suitu Horoskop uz nastup udaraljkaša Karmen Pervitić i Frana Krsta Šercara te mladih plesača Viktorije Bubalo i Šimuna Stankova. Na tvrđavi sv. Ivan nastupit će Papandopulo kvartet kojeg čine saksofonisti Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, a koji veliku važnost pridaju promicanju suvremene glazbe, osobito djela mladih hrvatskih i inozemnih autora.

Koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u parku Gradac pod dirigentskom palicom mlade talijansko-turske dirigentice Nil Venditti uz pijanista Marijana Đuzela zasigurno će, s repertoarom na kojem su Beethovenov Carski koncert te Simfonija br. 1, biti prava i prigodna glazbena poslastica povodom 250. obljetnice rođenja ovog slavnog skladatelja. Publiku očekuje i program Dubrovnik na glazbenoj hridi, nastao suradnjom Igara i zaklade Caboga Stiftung, kao večer komornih djela posvećena dubrovačkim glazbenicima. Istaknuti umjetnici, mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić, zajednički će nastupiti u atriju Kneževa dvora i praizvesti skladbu Zorana Juranića, dok će se za veličanstveno zatvaranje 71. Igara 25. kolovoza ispred Katedrale, pod pokroviteljstvom Mastercarda, pobrinuti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivo Lipanović uz nastup svjetskih opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića.

Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici će predstaviti Folklorni ansambl Linđo nastupima na pozornici u parku Gradac te Ženska klapa FA Linđo koncertom u atriju Kneževa dvora kojim će obilježiti svoju dvadesetu obljetnicu. Popratni program Igara donosi projekciju domaćeg filma pobjednika Pulskog filmskog festivala u ljetnom kinu Jadran te filmski izbor i predavanje Kinookusa u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, dok će u atriju palače Sponza biti otvorene izložbe dubrovačkih umjetnika Ivane Selmani te Viktora Daldona.

Dubrovačke ljetne igre poštivat će preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja festivalskih događanja, a o svim detaljima publika će na vrijeme biti informirana. Početak internetske prodaje ulaznica očekuje se 24. lipnja, a otvaranje blagajne u Festivalskoj palači 1. srpnja.

Objavljeno u Aktualno

Ako mislite kako su nedavno uklonjene „kućice Ivice i Marice” i aktualni „projekt uređenja Peskarije” za koji su konzervatori dali odobrenje pa se nakon zgražanja javnosti predomislili, jedino što nagrđuje Porat, e malo ste se prešli.

„Kućice Ivice i Marice” na Peskariji bile su svima na oku pa su izbili u prvi plan, no već godinama konzervatori nemaju ništa protiv konstrukcije koju je u Kapetaniji podigao vlasnik ugostiteljskog objekta „Poklisar” Stjepan Perić.

Naime, Perić je uz Mara Hajdarhodžića još jedan ugostitelj koji je zauzeo „pola Porta”. Placetu ispred Kapetanije Perić eksploatira već dugi niz godina, a zauzeo je svaki mogući kvadrat koji je mogao zauzeti osim središnjeg prolaza prema Velikom Mulu.

poklisarstolovikapetanija210420202

No, i to mu je bilo malo pa je iza zgrade Kapetanije, na predjelu koji Dubrovčani jednostavno zovu „u Kapeteniji”, uz blagoslov konzervatora prvo napravio konstrukciju za stolove, a zatim je natkrio i tendom.

Konstrukcija koja bi mogla poslužiti i za nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra bila mu je potrebna jer je taj dio rivice izgrađen pod nagibom pa stolovi nisu mogli stajati ravno, a stolova je, je li, vazda malo.
poklisarstolovikapetanija21042020

Objavljeno u Aktualno

Dubrovačku javnost sablaznila je fotografija, odnosno grafički prikaz budućeg izgleda Peskarije, a koju je jučer objavio na Facebook stranicama Gradskog kotara Grad predsjednik tog kotara Marin Krstulović.

Piše: Davor Mladošić

Nakon što je, zahvaljujući Marinu Krstuloviću, ta, dosad očito pomno skrivana, grafika iscurila u javnost, jednako tako zahvaljujući odreda negativnim komentarima i reakcijama, Ministarstvo kulture obustavilo je započete radove na „uređenju Peskarije”. Projekt će navodno na reviziju, eto konzervatorima je do jučer bio dobar, od jučer više nije. Znači, bilo je potrebno da se javnost digne na noge kako bi konzervatori shvatili ono što prije nisu.

No, dubrovački konzervatori već odavno su priča za sebe, jer da nije tako oni bi već odavno rekli kako na Peskariji ni taj ni bilo koji drugi „projekt” ne može biti odobren.

ČITAJUĆI SILNU LITERATURU JELICA PEKOVIĆ PROPUSTILA JE NAUČITI ONO NAJVAŽNIJE

I tako, dok su konzervatori bili u procesu dumanja te zaključili kako su prethodno krivo zaključili, Jelica Peković čija je tvrtka, odnosno ona izradila projekt, a ujedno je i sama nadzor na gradilištu, pokušala je javnosti docirati odgovarajući na novinarska pitanja, pretvarajući postavljanje nekoliko gambela i tende u znanstvenu fantastiku. Pekovićka je tako istaknula silnu literaturu koju je ona jedna morala pročitati kako bi izradila projekt postavljanja tih nekoliko gambela, ali čitajući te sve knjižurine, koje mi neuki građani nikad nismo ni vidjeli, izgleda da je propustila naučiti ono najvažnije, ono za što knjige nisu ni potrebne, već samo dobar ukus i zdrav razum koji kaže kako na Peskariji niti je bilo niti jest mjesto nečemu što prirodno tom prostoru ne pripada.

A Peskariji svakako prirodno ne pripadaju ni gambele ni tende ni ugostiteljski stolovi. Pa hajde da je riječ o par stočića, nego je gotovo svaki kvadrat placete već dugi, dugi, predugi niz godina zauzet u samo jednu svrhu – profita vlasnika Mea Culpe Mara Hajdarhodžića.

HAJDARHODŽIĆ NE NAMJERAVA STATI S RADOVIMA

U svemu ne šuti naravno ni Hajdarhodžić on tako u jednom mediju, u napisu kojem samo nedostaje oznaka kako je riječ o marketinškoj objavi da ostvari pravu svrhu, kuka da je eto uložio u ovaj projekt već milijun kuna i također docira pa kaže kako za projekt nije potrebno mišljenje ni gradonačelnika, ni župana ni građana.

Ima pravo Maro Hajdarhodžić, zakonski nije potrebno mišljenje građana, pa ni župana ni gradonačelnika, ali zanemarimo mi župana i gradonačelnika, pa se osvrnimo što ova izjava znači naspram građana. A znači da se Maru Hajdarhodžiću živo fućka što građani misle, nešto slično kao Franju Pašaliću koji je dao sličnu izjavu u vezi onog svog rugla u gruškom zaljevu koje se naziva Marinom Frapa.

Sasvim je očekivano da Hajdarhodžić brani svoj profit, ali nije očekivano da svojim izjavama vrši nuždu po vlastitim sugrađanima, jer, za razliku od Pašalića, ipak je dijete Grada, ali profit ne pita tko je čije dijete, a Hajdarhodžiću je na prvom mjestu.

Ne, da ne budemo licemjeri, niti imamo niti bi itko trebao imati išta protiv profita vlasnika privatne tvrtke, dapače, profit je osnova postojanja privatnih tvrtki. Ipak, kada se guzica toliko raširi da interes ostvarivanja profita počne ugrožavati javno dobro, a gomilanjem stolova, ne samo na Peskariji i ne samo u slučaju Mea Culpe, javno dobro je ugroženo, onda je vrijeme za reći: STOP.

STOP je rečeno privremeno, ali ni to Hajdarhodžić ne poštuje, izjavljuje on na jednom drugom mediju večeras kako ne namjerava stati s projektom, jer nitko ga, kaže, nije izvjestio da treba stati.

I tako, dok se Maro Hajdarhodžić pravi blesav, kukajući kako je on već uložio milijun kuna u projekt, mi bismo se valjda trebali rasplakati nad tom njegovom gorkom sudbinom što mu zločesti sugrađani zagorčavaju život, umjesto da se zapitamo nešto drugo...

ZAŠTO HAJDARHODŽIĆ ULAŽE AKO MU KONCESIJA ISTIČE DOGODINE?
JE LI TO ZNAČI DA JE VEĆ SIGURAN DA ĆE JE PONOVO BAŠ ON DOBITI?

A to drugo jesu sljedeća pitanja:
Zašto Maro Hajdarhodžić ulaže u projekt „uređenja Peskarije” ako mu koncesija ističe dogodine?
Ako ulaže, znači li to da je već siguran kako će ponovo dobiti koncesiju?
Ako je odgovor na drugo pitanje potvrdan, tko je taj i po kojem zakonu unaprijed odredio da će baš Mea Culpa Mara Hajdarhodžića dobiti koncesiju?

Uz ova pitanja nameću se i još neka, a glase:
Zašto na Peskariji uopće mora biti ugostiteljski objekt?
Ako objekt već postoji zašto uz stolove i stolice mora imati i popratne kućice?

AKO SE UPRAVLJA DOLASCIMA KRUZERA NIJE POTREBNA NI GAMBELA GRANIČNOG PRIJELAZA U PORTU, JER NIJE POTREBNO NI SIDRIŠTE ISPRED LOKRUMA

Nadalje, nevezano uz slučaj Mea Culpe i koncesije nameće se također i pitanje kućice za potrebe graničnog prijelaza koji je tu zbog kruzera.

Naime, pitanje je, ukoliko se radi na upravljanju kruzing turizmom: zbog čega se i dalje kruzeri primaju na sidrište ispred Lokruma?

Zabranom sidrenja ispred Lokruma za kruzere nestala bi i potreba za graničnim prijelazom u Portu i eto jednog problema i jedne gambele na Peskariji manje. Ako nas se već pokušava uvjeriti kako će u budućnosti biti manje istovremenih dolazaka kruzera u Dubrovnik (iako se korona virus već „pobrinuo” za to) onda bi za sve njih trebalo biti mjesta na vezovima gruške luke.

Dakle, ako je granični prijelaz nepotreban, ako Hajdarhodžiću ističe koncesija, nije u svemu pitanje što može biti na Peskariji, već je pitanje zašto je potrebno da ubuduće tamo nešto uopće bude. Neka Peskarija bude Peskarija, neka turisti šetaju i vide Porat, neka se na placetama, uključujući i onu koju sada pod sobom drži drugi ugostitelj, Stjepan Perić, vade i preko zime drže barke kao što su se vadile, ne mora svaka površina biti iskorištena za profit pojedinca, jer to nas je i dovelo ovdje gdje jesmo: da raspravljamo kakve su gambele primjerne na Peskariji. Pa zaboga, odgovor je samo jedan: nikakve.

Objavljeno u Aktualno

„Kućice Ivice i Marice”, kako su posprdno nazvani montažni objekti u Portu postavljeni za potrebe restorana Lokanda, uklanjaju se. Još od 2008. godine vuče se „sukob” ugostitelja Mara Hajdarhodžića s konzervatorima. Konzervatorski odjel prvo je 2008. godine izdao nalog za obustavu radova kada su se kućice postavljalje, no one su unatoč tome završene, a 2012. godine izdano je i rješenje o uklanjanju.

Evo, 2020. godine „kućice Ivice i Marice” konačno idu ća iz Porta, no zamijenit će ih nove, ali ne na istom mjestu.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje konzervatori su se složili s postavljanjem novih kućica i to ne uz zid, već po sredini placete. Naravno, one neće izgledati ovako, već će biti izrađene po konzervatorskim smjernicama, a kako će se to sve skupa uklopiti u prostor Porta i Peskarije... A vidit ćemo.

kucice19022020 1

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 3