Prikazujem sadržaj po oznakama: poslovanje

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je jučer kolegij s direktorima i predstavnicima uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada. Svi prisutni predstavnici komunalnih i trgovačkih društava te javne ustanove Rezervat Lokrum iznijeli su rezime poslovanja u 2021. godini. Uz osvrt na aktualne projekte i aktivnosti poseban naglasak stavljen je na planove za iduću godinu.

"Nabavka novih 18 autobusa sredstvima iz fondova Europske unije, modernizacija voznog parka i sustava naplate javnog prijevoznika Libertas d.o.o. ili investicija društva Sanitat u rekonstrukciju tržnice u Gružu, za koju je ishođena građevinska dozvola, samo su neki od projekata čija se realizacija očekuje u nadolazećem razdoblju. Najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti svakako je EU projekt Aglomeracije koji operativno provodi Vodovod Dubrovnik, a isti će se značajno intenzivirati u idućoj godini. Između ostalog, natječaj za izgradnju temeljnog objekta sustava, novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Petka, raspisat će se u veljači." - piše u priopćenju nakon sastanaka.

Također danas, održan je i kolegij pročelnica i pročelnika upravnih odjela i službi Grada Dubrovnika.

"Uz osvrt na 2021. godinu gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su, usprkos poteškoćama koje je donijela korona kriza, Grad i sva društva uspjeli zadržati likvidnost i osigurati uvjete za stabilno poslovanje uz investicije i dodatno otvaranje potrebama građana. Najveći dio planiranih kapitalnih projekata Grad će realizirati koristeći dostupna sredstva iz fondova Europske unije te se u tu svrhu sustavno radi na pripremi potrebne projekte dokumentacije. Nastavak reaktivacije gospodarstva i turističkog tržišta u 2022. godini pružit će također potrebni poticaj." - piše u priopćenju iz gradske uprave.

dpp

Na čelu Sanitata je uoči sjednice Gradskog vijeća na čijem su dnevnom redu poslovna izvješća komunalnih društava u vlasništvu Grada za 2020. , došlo do smjene direktora. Tomislav Tabak koji je u međuvremenu imenovan za jednog od dva člana Uprave Čistoće u svom izvješću pak navodi kako je s financijskog aspekta 2020. za Sanitat bila jedna od najlošijih godina, ali je s investicijskog bila vrlo uspješna. Naime, Sanitat je imao akumulirana novčana sredstva s kojima je u Covid godini realizirao brojne projekte.

U 2020. prihodi Sanitata iznosili su 17,3 milijuna kuna u odnosu na 2019. koja je za tu tvrtku bila rekordna. Naime, prihodi Sanitata u 2019. iznosili su 29,7 milijuna kuna.

Rashodi su u 2020. iznosili 21, 5 milijuna kuna dok su 2019. bili 25,9 milijuna kuna.

Gubitak Sanitata u 2020. poslije oporezivanja iznosio je 3,6 milijuna kuna.

Tabak u svom izvješću navodi kako je “uzrok negativnom rezultatu u 2020. isključivo izostanak prihoda kao rezultat stanja uzrokovanog koronom jer su djelatnosti društva vezane za turističku sezonu koja je u 2020. gotovo u potpunosti izostala”.

Inače, Sanitat je temeljem odluke koju je Skupština tog društva u lipnju 2020. donijela jednoglasno, tvrtki Ragusa Parking otpisao pozajmicu u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a otpisano je i 644 252 tisuće kuna obračunatih kamata.

Sanitat je inače društvo koje najveće prihode ostvaruje od naplate parkinga. Tako je 2019. od naplate parkinga ostvareno 18,8 milijuna kuna, a 2020. samo 7,6 milijun kuna. No, važno je istaknuti kako u 2020. za vrijeme lockdowna Sanitat 45 dana nije uopće naplaćivao parking.

Od naplate na Pilama Sanitat je u 2019. utržio milijun kuna, a u 2020. tih prihoda nije uopće bilo jer je na snazi bila odluka kojom se naknada za zaustavljanje na Pilama nije niti naplaćivala.

S obzirom na prometnu kulturu u Dubrovniku, Sanitatova pauk služba mogla bi imati znatno veće prihode. Naime, u 2019. uprihodovali su 494 982 tisuće kuna, a u 2020. tek 271 411 kuna. Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u 2019. ostvarila je 2,4 milijuna kuna, a 2020. 2,7 milijuna kuna. Tijekom pandemije ta je služba bila angažirana od strane MUP-a.

Ukupni rashodi su 2020. iznosili 21,5, a njihovoj strukturi najveći su oni koji otpadaju na troškove osoblja, odnosno rashode za plaće. Oni su u 2019. iznosili 9,1 milijuna kuna, a 2020. bili su na 8,4 milijuna kuna. Materijalni troškove iznose 6,9 milijuna kuna dok su u 2019. iznosili 8 milijuna.
Sanitat ima 81 zaposlenog, a Tabak u izvješću navodi kako je broj zaposlenih 2020. jednako broju iz 2019. U 2020. i Sanitat je pet mjeseci koristio mjere za očuvanje radnih mjesta, na osnovu čega im je HZZ isplatio 544 951 tisuću kuna.

Zahvaljujući novčanim sredstvima, akumuliranim iz prijašnjih godina, Sanitat je unatoč krizi u 2020. nastavio s realizacijom brojnih projekata pa se u izvješću navodi kako je kompletno implementiran i nadograđen Smart parking, odabran izvođač radova za izgradnju garaže iza OTP banke te je uređen parking Gradac.

Tomislav Tabak, slovio je inače za uspješnog direktora Sanitata. Nakon lokalnih izbora ponuđeno mu je mjesto direktora Libertasa, što je on odbio. Dok Tabak prelazi u Čistoću za direktoricu Sanitata imenovana je Klaudija Barčot.

Barčot je navodno nestranačka direktorica, iako je Sanitat nakon lokalnih izbora pripao HDZ-ovu koalicijskom partneru DDS-u. Predsjednik nadzornog odbora Sanitata je Pero Vićan, kojeg se u posljednje vrijeme često moglo vidjeti u Sanitatu. Moguće da je u ovom prijelaznom razdoblju analizirao poslovanje tog društva. Tako se neslužbeno može čuti kako je predložio da Sanitat uzme poveći kredit za projekt rekonstrukcije gruške place. Vićan je inače u kampanji zastupao stav kako parking za građane treba biti besplatan.

Radna skupina koja se bavi izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa suglasna je oko odredbe prema kojoj bi se članovi predstavničkih tijela, ukoliko posluju s jedinicom lokalne samouprave ili trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave morali o tome i deklarirati.

Dakle, kad Zakon stupi na snagu, vijećnici u gardskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama morat će javno obznaniti ukoliko njihova tvrtka ili tvrtka u kojoj su zaposleni posluje npr. s Gradom Dubrovnikom ili trgovačkim društvima u vlasništvu Grada, Županijom dubrovačko – neretvanskom i sl.

nm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas sustav Otvoreni grad kojem se pristupa na adresi edubrovnik.hr. Riječ je o središnjem gradskom portalu za pristup javnim informacijama, otvorenim podacima i digitalnim uslugama i servisima grada Dubrovnika koji je podijeljen u tri kategorije: Financije, Digitalni obrasci i Vox Populi.

Građanima se na jednom mjestu omogućuje uvid u financijsko poslovanje Grada Dubrovnika, pristup digitalnim obrascima, on-line podnošenje zahtjeva te pokretanje upravnih i drugih postupaka, ali u konačnici, omogućuje im se i u sudjelovanje u samom upravljanu gradom i donošenju odluka kroz dio sustava „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“. Ovim dijelom sustava, koji je inovacija u poslovanju jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, uz poruku „Budi promjena koju želiš vidjeti u Gradu!“ građani mogu promovirati svoje ideje i prijedloge za poboljšanja kvalitete života u svom gradskom kotaru/mjesnom odboru ili gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od ideje do realizacije.

- Postupak digitalizacije Grada Dubrovnika pokrenuli smo prije četiri godine kada smo krenuli od nule jer je do tada na raspolaganju bio sustav iz 80-ih godina. Pokrenuli smo informatizaciju procesa da bismo danas stigli do toga da smo otvorili grad našim građanima koji su od najmanje razine uključeni u financijsko poslovanje Grada, ali i upravljanje. - rekao je, između ostalog, gradonačelnik Franković istaknuvši kako je sustav izrađen za i prema potrebama Grada Dubrovnika te je jedinstven u Hrvatskoj, a posebno po tome što uključuje građane u proces upravljanja.

Dio sustava „eDubrovnik – Financije“ omogućuje uvid u sve dnevno plaćene račune odnosno financijske transakcije sa svim poslovnim subjektima s kojima posluje Grad Dubrovnik, a istima se pristupa dan poslije za prethodni dan. Isti podsustav nudi vizualno obrađenu i pristupačnu prezentaciju podataka iz proračuna kao i aplikaciju Financijske kartice kojim građani ostvaruju uvid u međusobna potraživanja između Grada i poslovnih subjekata. Za građane to podrazumijeva mogućnost njihovog pristupa informacijama o stanju svih vlastitih financijskih obveza prema Gradu Dubrovniku (komunalna naknada i druge financijske obveze ukoliko ih ima) sa uvidom u njihovo stvarno stanje u realnom vremenu.

„eDubrovnik – Digitalni obrasci“ dio je sustava koji će na jednom mjestu nuditi sve obrasce u digitalnom obliku, a isti će se nakon ispunjenja putem istog sustava moći predati na rješavanje, a podnositelj će dokument nakon rješavanja dobiti također u digitalnom obliku.

- Cilj Otvorenog grada bio je u potpunosti se otvoriti građanima, omogućiti im dnevnu informaciju o financijskom poslovanju, olakšati im poslove s Gradom i upravnim tijelima te u konačnici omogućiti im sudjelovanje u životu i razvoju Grada, a to smo ovim sustavom i postigli. - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Građani se sustavu mogu priključiti i koristi ga identificirajući se preko sustava e-Građani ili putem e-maila i jedinstvene lozinke koja će im se dodijeliti nakon neposredne autentifikacije kako bi se izbjegla svaka mogućnost manipulacije. Dijelu sustava, poput podataka iz proračuna, moguće je pristupiti bez registracije.

Sustav Otvoreni grad vrijedan je 429 tisuća bez PDV-a, a razvijen je u suradnji s Hrvatskim Telekomom i tvrtkom Libusoft.

dpp

Kriza se odrazila i na poslovanje Čistoće. Naime, veliki gospodarski subjekti, poput hotela u pandemiji su zatvorili svoja vrata pa je Čistoća ostala bez dobrog dijela prihoda koji se temeljio na odvozu otpada tih hotelskih kuća.

Kratkoročnu pozajmicu od Grada Dubrovnika u iznosu od sedam milijuna kuna, koju je na posljednjoj sjednici odobrilo Gradsko vijeće u Čistoći će usmjeri na održavanje likvidnosti. Naime, prihodi Čistoće na kraju studenoga 2020. bili su manji za 28,3 posto ili za 11,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Inače, nekim vijećnicima iz oporbe u bivšem sazivu Gradskog vijeća nikako nije bilo jasno zašto to Grad posuđiva novce Čistoći. Zato što im nešto poput toga nije bilo jasno zato i jesu bili oporba, a sasvim izvjesno će zato to i ostati i u budućem sazivu Gradskog vijeća.

Čistoća je inače racionalizirala svoje poslovanje, smanjila je rashode za 21,3 posto ili za 9,3 milijuna kuna, no, unatoč svemu u prvih 11 mjeseci 2020. ostvarili su negativan rezultat od 2,8 milijuna kuna.

N. Metković

Posljednjih godinu dana kriza izazvana pandemijom korona virusa, odrazila se i na poslovanje gradskih tvrtki. Mjesec dana prije izbora pitanje kakvo je stanje u gradskim tvrtkama iznimno je važno jer nakon izbora, ovisno kako će se složiti većina u Gradskom vijeću, moglo bi doći i do promjena na vodećim pozicijama u nekim gradskim tvrtkama. Ipak, većina tih tvrtki, unatoč krizi, posluje stabilno i bez većih gubitaka, osim Libertasa kojeg je kriza u startu bacila na koljena.

Tko god vladao Gradom nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća, morat će se konačno ozbiljno pozabaviti poslovanjem Libertasa. Tvrtka je to koju problemi s likvidnoću muče već duži niz godina.

Zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto.

No, i u „idealnoj 2019.”, kad su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, Libertasovi su autobusi prevezli manje putnika u odnosu na 2018. pa ni u toj „idealnoj” 2019. nisu mogli poslovati bez subvencije Grada, koja je bila nešto manja u odnosu na prethodne godine, ali je ipak iznosila visokih 16,7 milijuna kuna.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. Ipak, korona kriza poremetila im je planove. Prihodi su se smanjili za 70 posto. Neke su linije reducirali, a neke su još uvijek ne prometuju.

Dio radnika radi, dio je na počeku, no radna su mjesta sačuvana. U vremenu krize nije poznato, barem ne javnosti, da je Uprava Libertasa izradila ozbiljne analize poslovanja bez onog turističkog efekta, niti da promišlja ozbiljno restrukturiranje tog Društva.
Ususret izborimaod političkih aktera joiš nitko nije progovorio o Liberetasu, diple oni o nekakvim turistima, kao da žive na drugoj planeti, sportsklim dvoranama, stadionima, kojekakvim ulaganjima, a u isto vrijeme dubrovački javni prijevoznik pred krahom je i to izgleda - nikoga od njih ne zanima. U biti zanima, samo ne znaju što reći, lakše je laprdat (sanjati) o brzom povratku turista kao da to uopće o njima ovisi ili je ikad ovisilo.

Pet društava u kojima Grad Dubrovnik ima većinski ili najveći pojedinačni vlasnički udio našla su se među najstabilnijim društvima u Republici Hrvatskoj prema poslovanju u korona-krizi, objavila je državna Financijska agencija FINA.

Tako su se četiri društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika - Vodovod Dubrovnik d.o.o., Čistoća d.o.o., Sanitat d.o.o. i Vrtlar d.o.o. našla među 1085 najstabilnijih u novoobjavljenom izvješću FINA-e „Poslovanje u uvjetima pandemije - najstabilniji poduzetnici u RH“. Njima se pridružila i Luka Dubrovnik d.d., tvrtka u kojoj Grad Dubrovnik među dioničarima zauzima najveći udio.

Ti poduzetnici prema metodologiji FINA-e bilježe najmanju vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja obveza. FINA je za svoj izračun koristila podatke iz razdoblja siječanj – rujan 2020. te ih usporedila s podacima u istom razdoblju 2019. godine. S područja naše županije među najstabilnijim su ukupno 24 tvrtke, od kojih je 17 registrirano u Dubrovniku.

Ovi rezultati su znakoviti jer upravo je najveći pad prometa na razini županija, navodi se u izvješću, ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), a slijede Istarska (25,2%) i Šibensko-kninska županija (21,9%). Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine na samom vrhu su upravo djelatnosti vezane uz turizam.

Analiza FINA-e ujedno potvrđuje podatke koje je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio na konferenciji za novinare krajem prošle godine, a prema kojima su gradska društva, unatoč štetnim efektima pandemije, financijski stabilnija nego što su bila na početku mandata 2017. godine. Brzim prilagođavanjem novonastalim uvjetima Grad Dubrovnik je također u 2020. godini zadržao financijsku stabilnost koja se prelijeva i na 2021. godinu. Uredno poslovanje, tekuće i nove kapitalne investicije koje se odvijaju uz značajno korištenje dostupnih bespovratnih sredstava Europske unije, potvrđuju takvu poziciju Grada.

Sadržaj Grada Dubrovnika

„Nažalost, nakon 10 uzastopnih godina kontinuiranog znakovitog porasta prometa, došla je ova teška godina obilježena pandemijom korona virusa izazvavši još nikada do sada u povijesti zračnog prometa neviđenu krizu i nezapamćeni pad zračnog prometa. Ista sudbina je zadesila i našu zračnu luku, pa je slijedom navedenog pad putničko prometa iznosio 89,6% u odnosu na prethodnu godinu. Naime, 2019 godine, kao što je već poznato, smo ostvarili najbolje rezultate kako u fizičkom, tako i financijskom prometu, računajući od početka rada ove zračne luke još daleke 1962 godine. Bilo je ostvareno 2,9 milijuna putnika i ukupan prihod od 478,23 miljuna kuna.” - piše u priopćenju direktora Zračne luke Dubrovnik Frana Luetića na koncu ove iznimno zahtjevne godine za poslovanje u svim sektorima, a posebno uonim vezanim uz potovanja.
Luetić je u priopćenju iznio kronologiju događanja od početla godine kada je planiran rast od pet posto do početka pandemije koronavirusa i samog zatvaranja Zračne luke Dubrovnik 19. ožujka, a s radom je počela ponovo 6. svibnja.

„Redoviti međunarodni promet za našu zračnu luku započinje tek 15. lipnja i postupno raste, pa smo bili povezani sa više od 50 odredišta u Europi i to nažalost traje do 20. kolovoza, kada je RH na zdravstvenim kartama Europe obojena u „narančasto” i u „crveno”, dok naši najvjerniji putnici iz Ujedinjene Kraljevine prekidaju dolaske zbog obustave letova. Iako po broju letova u protekloj godini i nismo imali tako loše rezultate (ostvareno je preko 30% letova u odnosu na 2019.) popunjenost zrakoplova je bila ispod 30% raspoloživih sjedala. S druge strane poslovno zrakoplovstvo, poglavito imućni svjetski poznati pojedinci, su ostvarili veliki broj dolazaka privatnim zrakoplovima, a kako bi odmor provodili na jahtama širom Jadrana. Znalo se dogodit da smo imali i preko 30 zrakoplova parkiranih na našim stajankama dugoročno. Kako smo završili projekt Razvoj zračne luke Dubrovnik, tako smo znatno povećali stajanke za zrakoplove, pa su nam dolazili zrakoplovi i s drugih susjednih zračnih luka, zbog zagušenosti njihove infrastrukture, dok su kod nas mogli bezbrižno boraviti.” - napisao je Luetić.

„Nakon kolovoza promet je konstantno u silaznoj putanji sve do danas, a svi željno očekujemo oporavak istog u sljededoj godini. Svakodnevno pratimo obavijesti i analize svjetskih zrakoplovnih organizacija pa temeljem toga izrađujemo kratkoročne i srednjoročne planove za nastupajuće razdoblje. Očekuje se što brža primjena cijepljenja u cijelom svijetu, pa su scenariji da bi se promet iz 2019. mogao povratiti, optimistično u 2024., a manje optimistično u 2026.” - napisao je direktor ZL Dubrovnik Frano Luetić.

„Mi smo gotovo isključivo vezani za turistički promet, pa smo u tom smislu nešto više zakinuti od ostalih zračnih luka koje nisu toliko vezane uz turizam, jer smo i tekuće godine imali prigodu vidjeti da se većina turista upućivala na odmor vlastitim automobilima iz zdravstvenih razloga. Veliko je lobiranje od strane svih predstavnika zrakoplovne industrije da se primjeni jedinstveno antigensko testiranje svih odlaznih putnika u zračnim lukama s brzim rezultatima testa, a taj način bi se izbjegla četrnaestodnevna ili desetodnevna karantena u dolaznim zemljama. To bi ponovno ohrabrilo putnike da ponovno koriste zračni prijevoz, jer to žarko žele. Još uvijek su o tom pitanju velike polemike među državama, ali toplo se nadamo da će se naći zajednički jezik na svjetskoj ili barem europskoj razini. U protivnom de se nastaviti otpuštanje zaposlenika u ovoj industriji, vlade su već uložile golema novčana sredstva za spas ove djelatnosti. Naša zračna luka nije do sada otpuštala zaposlenike, dapače osigurali smo plaće i sezonskim radnicima, zahvaljujući akumuliranoj dobiti iz prethodne godine.” - naveo je Luetić istaknuvši kako je Vlada omogućila zadržavanje dobiti.

„Najave za sljedeću sezonu su odlične, broj najavljenih letova je iznimno velik, a trenutačno su na nedavno održanoj SLOT konferenciji zrakoplovni prijevoznici ponudili 4 milijuna sjedala ukupno u dolasku i odlasku za Dubrovnik. Letovi će biti uspostavljeni za više od šezdeset odredišta, međutim sve zavisi o rezervacijama sjedala, a za taj dio bi se trebali pobrinuti turistički djelatnici kako bi adekvatno popunili sjedala na letovima, jer ukoliko do toga ne dođe onda će prijevoznici biti prisiljeni otkazivati iste.” - piše također u priopćenju direktora ZL Dubrovnik Frana Luetića.

dpp

Luka Dubrovnik je samoodrživa i bez kruzera, istaknuo je danas direktor, odnosno predsjednik Uprave Luke Željko Raguž na konferenciji za novinare uz koju su dodijeljena i priznanja djelatnicima s višegodišnjim stažom.

Prihodi Luke Dubrovnik u prvih deset mjeseci ove godine bili su oko 14 milijuna kuna, a rashodi oko 13,9 milijuna kuna, iznio je podatke Raguž kazavši kako se poslovanje preorijentiralo na jahte, ali i parking.

- Nakon rekordne 2019. godine očekivali smo takve rezultate i ove godine, ali sve je stalo zbog koronavirusa. Prvenstveno su pogođene tvrtke vezane uz kruzere i zrakoplove. Govorili su kako je meni lako biti predsjednik Uprave u Luci jer dolaze kruzeri, a kad je došla korona kriza da mogu staviti ključ u bravu. Sve rtakve moji ljudi i aj smo demantirali poslovnim rezultatima, a uz to „Zlatni certifikat izvrsnosti” nadopunjen je „Platinastim certifikatom”. - rekao je Raguž.

- U prvih deset mjeseci prihodi su pratili rashode, a čak smo i u malom plusu. Dok je bilo dobro pitali su nas zašto čuvamo novac, zašto ne kupujemo nekretnine i ne rentamo, da ćemo tako lako vratiti novce. Ipak, uvijek sam govorio da treba štedjeti dok se ima i danas se ta štednja pokazala izvrsna! Dok su neka poduzeća u velikim problemima, Luka Dubrovnik redovito isplaćuje plaće i podmiruje obveze. Nemamo ni lipe duga! Zadovoljan sam sinergijom između Uprave i sindikata, zaposlenika, Radničkog vijeća. Kod nas nema nikakvog „rata”. - rekao je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž istaknuvši kako je uistinu ponosan na to kao i na poslovanje.

Raguž je kazao i kako broj zaposlenih nije rastao te da je to odgovor onima koji ga prozivaju da „uhljebljuje”. Inače, u tri godine otkako je Željko Raguž predsjednik uprave broj stalno zaposlenih je i smanjen, sa 61 na 49, a Raguž je istaknuo kako je i njegov prethodnik (Božo Memed op.a.) smanjio broj zaposlenih kojih je bilo više od 80.

Priznanja Luke Dubrovnik danas su dobili Zičrija Hebib za 40 godina staža, Marina Margaretić i Bećir Vugdalić za 35, Stijepo Šakić, Nedžiba Mehić, Miro Vukotić i Hazim Mujčinović za 30, Ljilja Čatović za 20 godina, Romana Bakara za 15 i Mujica Zijadić za 10 godina staža u Luci Dubrovnik.

dm

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (devet posto više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67 posto njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za dva posto, dobit je smanjena za dva posto, a konsolidirana dobit je manja za tri posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26 posto), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20 posto), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13 posto), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (deset posto)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (64 posto) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21 posto (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića osam posto (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106 posto, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od dva posto u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35 posto od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 307 milijuna kuna (38 posto), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19 posto).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46 posto), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13 posto).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90 posto) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122 posto - što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili osam posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30 posto ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (šest posto). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao sa četiri posto na 14 posto,dok je u Republici Hrvatskoj s dva na tri posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od tri posto u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kuna.

U 2019. u odnosu na 2008. godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 14 posto u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine. Gledajući od 2008. nadalje, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon deset godina gubitaka.

- S 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja. - kazala je predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Nikola Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko - neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu.

- Vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima. - kazao je župan.

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova.

- HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu. - rekla je Šimić.

dpp