Prikazujem sadržaj po oznakama: preminuo

U 89. godini života i 64. godini svećeništva u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu, na Kaptolu danas je preminuo maestro don Miho Demović. Sprovodna misa i ukop bit će u utorak 21. ožujka u 14 sati u rodnoj Dubravci.

Don Miho Demović rođen je 16. lipnja 1934. godine u Dubravci u Konavlima, od oca Iva i majke Jele Glavinić. Gimnaziju je pohađao u Dubrovniku i Splitu, a teologiju u Splitu i Zagrebu. Za svećenika je zaređen u Dubrovniku 9. kolovoza 1959. godine.

Od mladomisničkih dana do 1965. radio je u biskupskoj kuriji, a uz to je bio orguljaš u katedrali i rektor crkve sv. Nikole na Prijekom. Službu je morao prekinuti (1961.-1963.) zbog odsluženja vojnog roka. Od 1965. u Zagrebu je regens chori, a potom je od 1969. ponovno u Dubrovniku profesor glazbe u sjemeništu. Godine 1976. ide u Köln, no ubrzo se vraća u Zagreb. Do 2002. godine bio je dirigent katedralnog zbora u Zagrebu i poučavao je glazbu na teologiji u Zagrebu. Iza umirovljenja vratio se u Dubrovnik, a od 2017. korisnik je Svećeničkog doma u Zagrebu.

Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih muzikologa i najznačajnijih hrvatskih glazbenih povjesničara XX. stoljeća. Autor je brojnih knjiga i članaka u kojima je na arhivskim izvorima otkrio i afirmirao velik broj dotad nepoznatih imena i događaja iz povijesti glazbenog života u Dubrovniku. Dobitnik je brojnih priznanja za svoj predani rad, među kojima i Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2007. godine.

db

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je sućut obitelji Đorđa Begua, vrsnog glazbenika i dugogodišnjeg člana Folklornog ansambla „Linđo“. Tekst brzojava prenosimo u cijelosti:

Poštovana obitelji, vijest o odlasku našeg dragog gospara Đorđa donijela je neizmjernu tugu. Naš Grad je izgubio velikog glazbenika i štovatelja dubrovačke tradicije.

Gospar Đorđe Begu je prije svega istinski volio i cijenio glazbu. Nemjerljiv je njegov veliki doprinos Folklornom ansamblu Linđo, čiji je član bio više od 50 godina. Iako je kao vrsni glazbenik svirao brojne instrumente, možemo slobodno reći da je lijerica obilježila njegov život.

Svirao je gospar Đorđe lijericu na svoj poseban način i s velikom radošću ih je izrađivao, a sve to pretočio u knjigu „Dubrovačka lijerica“. Njegovo veliko znanje će tako ostati za sve buduće generacije koje će nastaviti s čuvanjem naše tradicije. Grad će mu zauvijek biti zahvalan na tome.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno izražavam iskrenu i duboku sućut zbog Vašeg gubitka.

S poštovanjem,
gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Hrvoje Kačić, proslavljeni vaterpolist Juga i reprezentacije bivše Jugoslavije s kojom je osvojio i srebrenu medalju na Olimpijadi u Melebourneu 1956. godine, a s Jugom naslov prvaka Jugoslavije 1951. godine, preminuo je u 91. godini života. U profesionalnoj karijeri Hrvoje Kačić bio je stručnjak za pomorsko pravo, sveučilišni profesor i odvjetnik. Bio je i saborski zastupnik u prvom sazivu Sabora RH nakon odluke o osamostaljenju u kojem je vodio Odbor za vanjsku politiku.

Osim izniman sportaš, a tri puta je, 1956. i 1957. te 1960. godina bivao biran u najbolju vaterpolo momčad svijeta, Hrvoje Kačić bio je u stručnjak koji je sudjelovao u izradi Hrvatskoga ustava, radu Komisije za izradu teksta Rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i nacionalnih prava, Komisije za izradu državnopravnih akata za suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku, Komisije za utvrđivanje činjenica i okolnosti u svezi s naoružavanjem pričuvnog sastava policije i obrane Hrvatske, Komisije za kontrolu prekida vatre u Republici Hrvatskoj, Radne grupe za izradu odluka i zaključaka o razdruživanju s Jugoslavijom i drugim republikama dotadašnje države.

Predstavljao je Republiku Hrvatsku na nekoliko zasjedanja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada 1991., koja se održavala pod pokroviteljstvom Europske Zajednice. U svojstvu predsjednika Odbora za vanjsku politiku predvodio je saborske delegacije u zastupanju Sabora u Parlamentu Vijeća Europe, Skupštini parlamentaraca NATO država i KESS—a te zasjedanjima parlamentaraca Srednjoeuropske inicijative.

Od siječnja 1994. do lipnja 2001. obavljao je dužnost predsjednika Državne komisije za granice Vlade Republike Hrvatske.

dpp

U 67. godini života nakon kratke i teške bolesti preminuo je gitarist i profesor gitare Ante Skaramuca. U Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića odakle je nedavno pošao u mirovinu s čarima gitare upoznao je brojne Dubrovčane, generacijama je bio jedan od najcjenjenijih profesora.

Ante Skaramuca bio je član Dubrovačkog gitarskog trija, kojeg su, uz njega, činili Frano Matušić i Maroje Brčić, a s Matušićem je činio također cijenjeni Dubrovački gitarski duo. Skaramuca i Matušić dobitnici su i strukovne nagrade Diplima „Milka Trnina” 2008. godine.

U Domovinskom ratu ostat će upamćen koncert kojeg su dan uoči jednog od najžešćih neprijateljskih napada, 5. prosinca 1991. u Umjetničkoj školu Luke Sorkočevića izveli gitaristi Skaramuca, Matušić, Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Iva Dražinića i Frano Krasovac na klaviru.

dm

U 108. godini života preminuo je najstariji Konavljanin, ujedno i najstariji stanovnik Dubrovačko – neretvanske županije Božo Kralj.

Vijest o smrti najstarijeg Konavljanina objavio je danas na svom službenom Facebook profilu načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

„Napustio nas je najstariji stanovnik Konavala, gospar Božo Kralj. Doživio je nevjerojatnih 108 godina, a kada smo razgovarali pričao mi je o svom bogatom životu - od služenja na podmornici do prvih dana vođenja meteoroloških mjerenja 1951. godine. Nevjerojatno je čuti da je gotovo do smrti mjerio i bilježio meteorološke podatke. Gospar Božo neka vam je laka konavoska zemlja!” - oprostivši se od gospara Boža Kralja napisao je Božo Lasić.

md

U splitskoj bolnici jučer je preminuo 51-godišnji njemački državljanin koji je nastradao u prometnoj nesreći 17. prosinca prošle godine u Kućištu na Pelješcu.

Podsjetimo, 51-godišnjak je u alkoholiziranom stanju od 2,2 g/kg i bez zaštitne kacige upravljao mopedom dubrovačkih registarskih oznaka krećući se cstom iz pravca Vignja prema Orebiću.

Vozač je u jednom trenutku sišao izvan ruba kolnika i udario u stablo nakon čega je, u nekontroliranom kretanju, sletio 2 m ispod razine kolnika. Nakon ukazane liječničke pomoći vozač je helikopterom prevezen u splitsku bolnicu gdje je od posljedica zadobivenih ozljeda jučer preminuo.

dpp

Profesor Željko Đapić, bivši uspješni judaš, potom trener, te nastavnik tjelesnog, kineziolog, preminuo je danas u 67. godini života.

Željko Đapić diplomirao je 1980. godine na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu s usmjerenjem iz judo sporta. Nizao je uspjehe u školskim sportskim natjecanjima, a s judokama osvajao europske i svjetske medalje. Bio je i izbornik nacionalne judo reprezentacije. Uz to je inicijator i organizator brojnih međunarodnih judo natjecanja a posebno treba istaknuti turnir Dubrovnik Open koji se održava preko 20 godina.

Osim što je osnivač i predsjednik Judo kluba Dubrovnik bio je i član Upravnog odbora Hrvatskog judo saveza. Za svoja sportska postignuća 2014. godine proglašen je najuspješnijim trenerom Dubrovnika, a 2015. godine Dubrovačko - neretvanske županije. Ove godine dodijeljena mu je i nagrada Zajednice športova DNŽ za životno djelo.

dm

U 40. godini života danas je iznenada preminuo dubrovački MMA borac Maro Perak.

Perak je u karijeri ostvario zavidne rezultate, 2011. godine bio je svjetski teškaški MFC prvak, a godinu prije osvojio je svjetski XC-1 naslov u poluteškoj kategoriji.

Maro Perak bio je i jedan od osnivača Ultimate fight kluba Gladiator i jedan od organizatora borilačkog spektakla u Dubrovniku Noć gladijatora.

dm

Pero Svilokos, 38 – godišnji Dubrovčanin koji se vodio u evidenciji nestalih od 13. srpnja preminuo je u Mađarskoj kamo se bio i uputio.

Policijska uprava dubrovačko – neretvanska potvrdila je informaciju kako je potraga za Svilokosom koji je proglašen nestalim završena na ovaj tužan način, a prema neslužbenim informacijama Svilokos je u Mađarskoj nastradao u prometu. Što se točno dogodilo bit će utvrđeno policijskom istragom koja je tijeku.

dpp

U povodu smrti cijenjenog hrvatskog kazališnog redatelja Ivice Kunčevića, župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputili su njegovoj obitelji brzojave s izrazima sućuti:

„Iskreno suosjećam s vama u ovim teškim trenucima. Kroz protekla desetljeća pratili smo rad Ivice Kunčevića od asistenta redatelja, potom redatelja do ravnatelja dramskog programa kao promatrači, potom publika i kasnije poznavatelji svih njegovih impresivnih ostvarenja. Uz brojna uprizorenja klasičnih djela svjetske književnosti te suvremenih hrvatskih pisaca, ustrajno je radio na scenskom promaknuću djela iz dubrovačkog dijela hrvatske književne baštine, čuvajući ih tako od zaborava i otuđenja.U ime Dubrovačko-neretvanske županije i moje osobno primite izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja.” - napisao je župan Dobroslavić.

„S tugom smo primili vijest kako nas je napustio Ivica Kunčević, naš vrhunski kazališni redatelj, tek koji dan pred početak još jednih Dubrovačkih ljetnih igara, koje će zauvijek nositi utisnut njegov pečat. Grad Dubrovnik ove mu je godine dodijelio ''Nagradu Dubrovnika za životno djelo'' za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika, a osobito mi je drago da smo to uspjeli učiniti za njegova života i pokazati mu koliko ovaj Grad drži do svega što mu je u svom umjetničkom životu dao.

Gospar Kunčević bio je pravi zaljubljenik u svoj posao i u ovaj Grad, a kada bi se to dvoje spojilo dobivali smo čaroliju kakvu samo kazalište može tvoriti. Kao redatelj, a kasnije i ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara, pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito te svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovirao Dubrovnik i njegovo kulturno naslijeđe. Ambijentalnost na dubrovačku gospar Kunčević itekako je dobro poznavao, uklapao je svoje predstave u dubrovačke povijesne i prirodne ambijente, radio u dosluhu s Gradom i zauvijek ostao u njegovim zakutcima. Ostat će i u našem sjećanju, uz zahvalu za njegov veliki umjetnički doprinos. U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno izražavam iskrenu i duboku sućut.” - stoji u izrazu sućuti gradonačelnika Frankovića.

dpp