Prikazujem sadržaj po oznakama: primama

Važan čimbenik uspješnosti ribolova ometcem s obale, o čemu smo pisali prije tjedan dana, jest i primamljivanje te vrsta primame. Primamljivati se može na više načina, ovisno o zoni lova i dubini mora.

Većina onih koji primamljuju to čine onim čime love, što ima prednosti, ali, još i više, i mana. Posebno za to pravljene smjese su učinkovitije, praktičnije jer se lakše čuvaju i transportiraju, a nerijetko su i jeftinije od mamaca. Jasno, ako se izrade od pravih sastojaka i na pravi način.

Iako se s obale udičari na relativno plitkim terenima, veoma je važno primamu ponuditi što preciznije u onom dijelu vodenog stuba gdje je postavljen mamac. To nije moguće uraditi samo s jednom vrstom pa je nužno praviti razne primame - površinske, pridnene i za „pola dna“.

Da bi bila učinkovita, površinska primama mora se raspadati i što duže zadržavati tek nekoliko centimetara ispod površine. Zato ju je neophodno izraditi od što sitnijih čestica i obilato raskvasiti.

Kvašenje, smanjenje kompaktnosti, primame izvodi se vodom ili, još bolje, mlijekom, koje je i samo primama, kako mirisom tako i vidljivošću. Osnovni sastojci površinske primame su fino samljeveni osušeni bijeli kruh il i dvopek, mlijeko u prahu, brašno od sira i kozice. Uz njih, kao mirisi u površinske se primame dodaje samljeveno sjeme korijandera i koromača te korice cimeta. Svim se tim tvarima pod površinom primamljuju cipoli, rjeđe gavuni, te još neke manje brojne ribe.

Između površine i dna na bolje uzimanje hrane potiču se najčešće bukve, ukjate i vrnuti. Da bi do njih stigla, primama se mora kasnije raspadati, a to je moguće samo ako nije od brašnastih nego malo krupnijih sastojaka. To je najčešće samljevena srdela, slana ili svježa, s dodatkom sitne soli. Drugi obvezno sastojak jesu mekinje. Osim osnovnih, nužne su i tvari koje će ih držati na okupu dok ne potonu na željnu dubinu. Nekada se za to koristilo samo riblje ulje, a danas se rabe fino samljevene mekinje ili ljepljivi glutaminati. Osim toga, reguliranje dubine na kojoj će se primama raspasti i zadržati vrši se i razrjeđivanjem vodom ili, rjeđe, mlijekom.

Iako se rabi i za primamljivanje najcjenjenijih riba, dubinska se primama najčešće na dno polaže zbog primamljivanja pridnenih cipola. Radi se to relativno gustom masom koju najčešće čine samljevene srdele pomiješane s tijestom od bijelog kruha. Toj se smjesi dodaje riblje i brašno od sira te kikirikija. Kao vezivo se najčešće rabi kukuruzno i brašno od riže. Za dodatno provociranje čula mirisa riba dodaju se kakao prah, riblje brašno, samljeveni korijander, komorač i češnjak, glutamin…Zbog njihovih učinkovitosti isplati se malo pomučiti i pribaviti sastojke kojih nema u svakom kućanstvu i prodavaonici. Tako se, primjerice, kalcijev karbonat (talk) može naći u prodavaonicama za vinare, ljubitelje životinja, a plod komorača nabrati na neobrađenim površinama. No, i bez tih specijalnih sastojaka primame su vrlo učinkovite.

Sastav primame ovisi o njegovoj namjeni. Za svaku ima po nekoliko recepata. Evo dva recepta za univerzalnu primamu. Mijenjajući im gustoću one se s podjednakom učinkovitošću mogu rabiti na svim dubinama.

Kao i svake druge, ove se primame mogu izraditi samo od suhih sastojaka, zbog čega se može dugo čuvati. Čini je:
- samljeveni dvopek (30 posto),
- brašno sira (20 posto),
- mlijeko u prahu (10 posto),
- riblje brašno (20 posto) i
- brašno kukuruznih klica (20 posto).

Mokra univerzalna primama se pravi od:
- bijelog namočenog i iscijeđenog kruha (30 posto),
- brašna sira (20 posto),
- pikantnog gorgonzola sira pomiješanog s mlijekom (10 posto),
- mlijeka u prahu (10 posto),
- brašna kukuruznih klica (20 posto) i
- brašna riže (10 posto).

Prije uporabe, u obje primame se može dodati 30 posto svježe srdele fino samljevene ili isjeckane. U suhu se, za pridneni primamljivanje, kao vezivo naknadno može dodati 10 posto bijelog brašna.

Iako se već pedesetak godina diljem svijeta koriste za tu svrhu, ogromna većina naših morskih udičare ne zna da su razne pelete odlično rješenje za izradu primama i mamaca za lov brojnih morskih riba.

Peleta je proizvod od brašnaste hrane koja se preša velikim tlakom. Najčešće je valjkastog oblika, a sastojci su joj biljnog i životinjskog podrijetla, ovisno o tome je li namijenjena hranjenju riba, goveda ili peradi. Kako vrlo mali broj morskih riba jede isključivo biljnu hranu, za ribolov je najbolje koristiti pelete životinjskog podrijetla, osobito one namijenjene uzgoju riba, čiji je prevladavajući sastojak riblje brašno, ali koje sadrže i brašno raznih žitarica. Iako su se i pelete za uzgoj slatkovodnih riba pokazale učinkovitim na moru, bolje je koristiti pelete za ishranu smuduta i ovrate. Pribaviti ih se može u ribogojilištima te u prodavaonicama ribolovne opreme, u kojima se nude i pelete posebno pravljenje za izradu primama u udičarskom ribolovu.

U udičarenju na moru pelete se najviše koriste za primamljivanje, same ili pomiješane s ostalim, standardnim sastojcima primame kao što su brašno i kruh. U oba slučaja važno je znati osobinu pelete koje se koriste kako bi se one upotrijebile na najbolji način. Naime, pelete se razlikuju po okusu, mirisu, brzini te načinu otapanja u vodi. Brzina otapanja najviše ovisi o postotku masnoće u peleti, što je postotak veći to je otapanje sporije. Sporije se otapaju i pelete čiji su sastojci sitniji te one koje su snažnije prešane. Brzinu raspadanja pelete važno je znati zbog brzine i trajanja primamljivanja. Kolika je brzina raspadanja pelete pa time i dužina primamljivanja najbolje je utvrditi probom. Proba je nepotrebna kad se koriste pelete posebno pravljene za primamu riba, jer je na njihovom pakiranju taj podatak naveden, a kreće se od jednog do 24 sata. U pravilu, najbrže se raspadaju najmekše pelete sitne strukture bez masnoće u sebi.

Primamu, osobito onu koju čine same pelete, teško je plasirati na željeno mjesto, posebno duboko. Zato se koriste raznovrsne hranilice, „brumalice“, ali i mrežice i vrećice od „PVA“, plastike koji se u vodi brzo raspada.

Sama peleta kao mamac nije se pokazala osobito dobra za ribolov na moru. Ponajprije jer se teško postavlja i slabo drži na udicu, čak i kad se vežu elastičnom niti te kad se koriste i specijalni mamci- pelete namijenjene mamčenju posebnim načinom – „na dlaku“, odnosno vezivanju kratkom strunom da visi ispod krivine udice.

Dok se ne izmisli uspješan način lova pelete - mamcem, na moru je najbolje loviti pastelama načinjenim od peleta. Pastele su specijalna tijesta, zapravo smjese brašna ili mekog dijela kruha, vode i mirišljivih sastojaka, u ovom slučaju peleta. Lako se izrađuju i koriste za lov brojnih riba. Posebno su pogodne za višednevni ribolov jer se do upotrebe lako mogu u dobrom stanju sačuvati dosta dugo. U hladnjaku barem tjedana, najbolje zamotane i samoljepivu plastičnu foliju. U ribolovu se mogu čuvati nekoliko dana ako su na prozračnom i sjenovitom mjestu u vlažnoj krpi. Što se, pak, tiče peleta i brašna od njih, čuvati ih treba na što nižoj temperaturi u hermetički zatvorenim posudama kako se ne bi navlažili i pokvarili.

Ovisno o željenoj jačini mirisa i okusa pastele, pelete se s ostalim sastojcima miješaju u omjeru 1:5, za lov manje izbirljivih riba, do najviše 1:3, koliki je najbolji omjer za izradu pastela namijenjenih lovu ovrate. Osim samljevenih peleta za ishranu ovrata i smuduta, u pastelu namijenjenu lovu ovrate najbolje je dodati još samo glatko bijelo brašno ili, još bolje, pšenični griz. Njihova je najvažnija uloga lijepljenje smjese.

Nakon što se svi sastojci posve pomiješaju, u smjesu treba dodati morsku vodu. Najpreciznije se to može uraditi pomoću boce s raspršivačem tako da se dobije rastresita masa od koje se može oblikovati kuglica koja se neće lijepiti za prste. S miješanjem treba nastaviti sve dok se smjesa posve ne homogenizira. Zapravo, što se duže miješa, to bolje. Nakon što se u oblikovani mamac utisne udica, on se još malo izgnječi da se bolje zalijepi za udicu i oblikuje.

Ribolov primamom i mamcima izrađenim od peleta za ishranu riba uspješan je ne samo oko ribogojilišta nego na svim pozicijama i dubinama. Na primamu od peleta reagirat će sve ribe, a osim već spomenute ovrate, pastelama napravljenim pomoću peleta dobro se love i arbun, bukva, cipoli, fratar, kantor, pic, salpa, sarak, šparmić, ukjata… Pastele su prikladne za lov plovkom, „a volo“, ometcem, klasičnim čekanjem, kao za spomenuti lov ovrate ili ometcem na kome je i mamilica.

Osim onih za ishranu riba, iznimno učinkovite u ribolovu su se pokazale i pelete za ishranu pasa i mačaka, posebno one u kojima je dominantni sastojak riblje, brašno srdele ili tune. Ti se efikasni mamci lako i relativno jeftino pribavljaju, lako skladište i dugo traju. „Vau - mau“ pelete najbolje je preliti vrelom vodom i ostaviti da se natope i omekšaju, pa ih iscijediti i umijesiti sa starim kruhom, krušnim mrvicama ili pšeničnim brašnom. Tako dobivenom smjesom mogu se praviti mamci te puniti mamilice ili kuglu, koju će se potom rukom ili praćkom baciti u vodu. Cijele i suhe „grickalice“ za kućne ljubimce mogu se koristiti za lov ukjate noću puštanjem u kurenat, a odlično su rješenje i za lov velikog crva trapulom.

Soljenjem mora naš narod naziva uzaludni te nepotrebni posao. Međutim, kad je u pitanju udičarenje primamom u kojoj je sol značajni sastojak pa i „soljenjem mora” značajno se može poboljšati ulov. Također, ulov nekih riba se može poboljšati upotrebom slanih mekanih varalica.

I dok je za izradu većine primama najbolja sitna, krupna sol je nezamjenjiva u primamljivanju iglica. Velika zrna soli padom na površinu mora proizvode zvukove slične onima koje jata sitnih riba uzrokuju iskakanjem iz mora u bijegu pred progoniteljima. Osim toga, kristali soli djeluju kao prizme - lome svjetlosne zrake i tako stvaraju spektar boja koje bljeskanjem privlače pozornost iglica. Zato je u njihovom stacionarnom, lovu ometcem s obale ili iz usidrenog plovila, dobro povremeno u more baciti po šaku krupne soli.

Isto vrijedi i za bukve, s tom razlikom da se, osim pomoću soli, one mogu primamiti i pijeskom. Naime, sa šakom ili dvije vlažnog pijeska (kako bi dalje letio) bačenog u more svakih četvrt do pola sata radoznale i uvijek gladne bukve ne samo što će se primamiti u zonu ribolova nego i isprovocirati na brže i manje oprezno uzimanje mamca.

U lovu ostalih riba sama sol nije osobito učinkovita, ali jest kao dio primame. Ne samo u ulozi konzervansa nego i tvari koja okusom privlači ribe. To posebno vrijedi kad je u pitanju primamljivanje ukjate. Zato se primame za nju prave s više soli nego za ostali ribe, umjesto 10 do 15, čak 30 do 40 posto soli. Međutim, osobito slana primama ukjatama prija kratko vrijeme. Da nakon toga ne bi napustile zonu lova, treba nastaviti abrumavat s uobičajeno slanom primamom.

Osim u ribolovu primamljivanjem, sol može poboljšati ulov i u ribolovu mrdavcima, mekanim varalicama. Naime, dokazano je da mnoge grabljivice, osobito smudut, ne samo što radije nego neslane uzimaju mekane varalice impregnirane solju, nego ih duže drže u ustima, što povećava šansu za kačenje. Naravno, to nije baš svaki put i svugdje, ali se sigurno isplati uvijek loviti sa slanim mrdavcima.

Sol u mrdavce može dospjeti na dva načina. Prvi je pri izradi varalice. Naime, sol je čest sastojak, odnosno sirovina mnogih plastičnih masa. Za izradu mekanih varalica se dodatno dodaje kako bi prikrila neugodne mirise ostalih sastojaka, ali i ribama neugodni miris čovjeka, osobito pušača. Osim toga, još su dvije velike prednosti stavljanja soli u mekane varalice. Prva je ta što sol povećava gustoču mekane plastike, čini ih težim, što rezultira bržim tonjenjem, odnosno pretraživanjem većeg vodenog stupa pri traženju riba. Tako se može brže pretražiti lovna zona. Druga prednost varalice od slane „PVC“ i silikonske plastike jest realističnija prezentacija varalice.

Zbog svega navedenog, mnogi iskusni varaličari u mekane varalice naknadno utiskuju zrna krupne soli, što je dosta lako učiniti. Na taj način varalice čine i vizualno privlačnijim ribama jer kristali soli djeluju poput prizmi koje svjetlosne zrake prelamaju u svim bojama, kao riblje krljušti.

Na kraju, dobro je znati i da se sol koristi i za najlakši način pribavljanje nekih iznimno cijenjenih mamaca poput pješčanog raka i prstavca (ne prestaca, op.a.). Oni se prisiljavaju da iziđu na površinu tla tako da se u otvor njihovog staništa utisne široka slamka za sokove pa u nju ubaci nekoliko zrna soli, odnosno da se pomoću pipete ubrizga njena otopina.