Prikazujem sadržaj po oznakama: projekt

„Ne želimo da dom umirovljenika ispod bolnice bude objekt u koji će stariji ljudi doći i čekati kad će umrijeti, želimo da to bude objekt u koji će se ljudi doći družiti, razgovarati, a možda se dogodi neka nova ljubav”, kazao je gradonačelnik Mato Franković predstavljajući idejni projekt Doma za starije i nemoćne koji će se graditi u neposrednoj blizini dubrovačke Opće bolnice, odnosno na mjestu u kojem je dom već davno trebao biti izgrađen.

Kad su u pitanju rok u kojem bi se dom ispod bolnice na Medarevu konačno trebao izgraditi, gradonačelnik je istaknuo kako se njegova izgradnja može očekivati početkom 2021. godine. Istaknuo je kako se za izgradnju doma razmatra više modela financiranja te dodao kako neće odbiti niti pomoć od Blagih djela. Kazao je kako se s ciljem smanjenja troškova za korisnike i Grad već sad intenzivno radi na tome da ovaj dom bude uvršten u mrežu domova.

Najavio je kako će u ovom domu cijena smještaja biti niža nego u domu koji se treba graditi u Gružu, a u kojem će zbog manjeg broja smještajnih jedinica cijena biti komercijalna.

Projekt izgradnje Doma za starije i nemoćne procijenjen je na iznos od 100 do 120 milijuna kuna, predstavio ga je izrađivač idejnog rješenja Tin Sven Franić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, istaknuvši kako će dom površine 11 tisuća kvadrata moći primiti nešto više od 200 stalnih i 75 dnevnih korisnika dok će pokretni korisnici ovog doma imati smještaj kao ona u hotelu s tri zvjezdice. Dom će imati tri paviljona, biti okružen uređenim zelenim površinama, naravno imat će i zajedničke prostorije za druženje i aktivnosti korisnika.

Riječ je o potpuno novom projekt kojeg je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Autori idejnog projekta uz arhitekta Franića su i arhitekti Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško.

- Ovim projektom htjeli smo postići toplinu prostora, kako bi ga budući korisnici smatrali svojim domom te ostvariti ugodni, kućni ambijent za korisnike, djelatnike i posjetitelje Doma i tako razbiti predrasude o instituciji, koja sada, osim što pruža medicinske i smještajne usluge, postaje i ugodna sredina za odmor, boravak i druženje starijih Dubrovčana, stalnih i povremenih korisnika Doma. - kazao je arhitekt Tin Sven Franić.

Još je na sjednici Gradskog vijeća u studenome prošle godine, obrazlažući rebalans proračuna za 2018. gradonačelnik Mato Franković amandmanom osigurao 250 tisuća kuna za pripremu dokumentacije urbanističkog rješenja Gruža. Od studenoga 2018. do veljače 2019. nije se stalo već se intenzivno radilo, razgovaralo i pregovaralo s nadležnim Vladinim resorima, a s ciljem da se Grad Dubrovnik što prije pripremi, osigura sredstva i krene u realizaciju projekta koji ima za cilj potpuno prometno rasteretiti područje Gruža od Remize do Sustjepana te otvoriti to iznimno važno područje Grada što više građanima.

O projektu intermodalnog centra i razvoja Gruža vrijednog milijardu kuna, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić za portal Dubrovnikpress.hr otkrila je neke od detalja.

TUNEL KROZ GRUŽ NAJVEĆI IZAZOV

- Još od prosinca intenzivno radimo na projektu koji će potpuno primijeniti sliku Gruža, odnosno to će područje Grada otvoriti građanima. Projekt je to koji rješava prometni sustav Grada i otvara područje Gruža kao novog urbanog centra sa šetnicama, zelenim zonama te rješava sve potrebe Lučke uprave Dubrovnik definirane UPU-om. To je zapravo projekt triju institucija Lučke uprave Dubrovnik, Hrvatskih cesta i Grada Dubrovnik, a Grad je njegov nositelj. - kazala je Tokić pojasnivši dalje:
- Zašto su Hrvatske ceste u ovom projektu? Pa zato što su neke od cesta koje ćemo rekonstruirati u njihovu vlasništvu. Njihova je cesta od Solske baze do priključka na most, a priključak na most je početna točka rekonstrukcije križanja kod Batahovine, područja na kojem su planirani novi lučki sadržaji. Tu u blizini je i onaj uski prolaz ispod mosta koji će se također rekonstruirati, a treća točka je Solska baza, odnosno početak ulaza u tunel koji je planiran negdje oko crkve, a završit će kod Radeljevića. - rekla je Tokić.

- Uz poboljšanja u prometu kojih će biti i u ostalim dijelovima Grada, tunel je kroz Gruž je najveći izazov, ne zato što je on građevinski zahtjevan, izazov je jer se prvi put upuštamo u jedan takav projekt, koji će, kad se izgradi, kad bude gotov, u potpunosti promijeniti sadašnju sliku Gruža jer Gruž više neće biti prometno zagušen. S promet koji će se odvijati pod zemljom, gruška riva će se konačno otvoriti za nove sadržaje, zapravo će taj dio Grada konačno prodisati. - kazala je Tokić, istaknuvši kako Gradu prvo predstoji izrada dviju iznimno važnih studija koje su preduvjet realizaciji ovog projekta.

GRUŠKA RIVA KAO ŠETNICA

- Prvi dokument je Studija izvodljivosti koja će, između ostalog definirati karakteristike tunela, njegovu dubinu, način gradnje, širinu i ostale tehničke karakteristike. Ta je Studija temelj realizaciji ovog projekta kad je u pitanju izrada projektne dokumentacije i prijavljivanje projekta na fondove Europske unije. Dakle, trenutno smo fokusirani isključivo na izradu dokumentacije. Cilj nam je u sljedeće dvije godine izraditi potrebne studije, odnosno Studiju izvodljivosti, Studiju utjecaja na okoliš i Cost - benefit analizu, što ja preduvjet apliciranju na europske fondove. Da bi građanima bilo jasnije, ovaj je projekt najlakše usporediti s projektom Zračne luke Dubrovnik i Pelješkim mostom. Inače, osim Dubrovnika i drugi su gradovi krenuli u sagledavanje svojih prometnih rješenja i mnogi od njih također će za realizaciju tih projekata pokušati dobiti sredstva iz EU fondova. - rekla je Tokić.
- Građanima je sada možda teško razumjeti, možda neki ni ne vjeruju u njegovu realizaciju, ali svi ćemo se složiti kako je područje Gruža, njegov dio na moru enormno veliki potencijal. Stanovnici Gruža sami kažu kako je zapravo izgubio svoje sjedište, placa je postala veliki problem jer svi bi na placu, a nemaju gdje s autom. Park Luja Šoletića ostao je zeleni otok između dvije ceste. On ljeti živi, pun je turista i mališana, a po noći vas je strah kroz njega proći i nema sadržaja. - rekla je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić.

- Izgradnjom tunela dobit ćemo rivu šetnicu kao što je dobio Split. Brojni ljetnikovci će na taj način izaći u prvi plan, ovisno o želji njihovih vlasnika, dobit će priliku da se otvore jer to je područje i povijesna zona koja ima svoju priču. Cilj nam je rekonstruirati Park da i on postane dio te nove cjeline. Na onom dijelu oko place gdje ima stanara bit će moguć interventni promet, odvijat će se opskrba, puno je izazova i rješenja pred nama koja moramo osmisliti jer taj dio Gruža ima dvije fasade, prva je ova s postojećim objektima, druga fasada je ona morska s brodovima i barkama, jahtama. Cilj nam je da placa ostane gdje jest s tim da se neki sadržaji prošire na onaj dio iza gdje su povijesni vrtovi. - ispričala je Orlanda Tokić za Dubrovnikpress.hr.

NA PODRUČJU LUKE MOGUĆA I KONCERTNA DVORANA, NOVI MUZEJ...

- Kad je u pitanju Luka Dubrovnik, na tom su području planirani brojni društveni sadržaji. Osim putničkog terminala moguć je i kongresni centar. On se neće dogoditi na toj lokaciji, ali imamo i dovoljno prostora za planiranje. Može se razmišljati o koncertnoj dvorani, javnim sadržajima, poput muzeja drukčijeg, modernijeg karaktera jer naglasak je na modernosti, da dio turista koji će stizati kruzerima zadržimo u toj zoni, ali i privučemo dio gostiju u stacionaru. Kad riješim odvijanje prometa tunelom u Gružu se pred nama otvaraju velike mogućnosti definiranja tog prostora kao nove urbane, rasterećenije zone. Dužina tog obalnog dijela od Radeljevića do Solske baze usporediva je na neki način s dužinom Straduna od vrata od Pila do Katedrale. - kazala je Tokić.
Pretvaranje gruške rive u šetnicu, što ona po svojim karakteristikama i jest, a što će u konačnici odvijanjem prometa u tom dijelu Grada pod zemljom, to područje pretvoriti u pješačku zonu, zahtjeva i nova rješenja kojima će se utjecati na promet u mirovanju. Zamjenica gradonačelnika ističe kako se već rade planovi za izgradnju novih garaža.

BIT ĆE POTREBNO VIŠE MANDATA ZA ZAVRŠETAK PROJEKTA, NA NAMA JE DA UTREMO PUT, A NIJE BITNO TKO ĆE GA ZAVRŠITI

- Građanima svakako moramo osigurati parkirna mjesta. Već imamo lokaciju nove garaže. Ona će se graditi iza zgrade DTS-a. Riječ je o garaži na više etaža u kojoj će građani moći parkirati i nastaviti dalje pješačkom zonom prema placi. Dio parkinga bit će riješen i na području Lučke uprave i predviđen je u njihovim planovima. Planovi Lučke uprave Dubrovnik slični su planovima Grada. Radi se i na promišljanju putničkog terminala koji neće biti poput onog projekta kojega je javnost imala prilike vidjeti. Puno je planova i detalja koje treba inkorporirati u ovaj projekt prije nego s njime izađem pred Europsku komisiju. Već za tri tjedan ćemo imati prvu prezentaciju projektnog zadatka pred EK zajedno s Jaspersom i predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a sve s ciljem da u konačnici za njegovu realizaciju povučemo sredstva iz EU fondova. - rekla je Tokić.
Progovorila je i o rokovima u kojima bi se ovaj projekt mogao realizirati.

- Koliko vremena je potrebno za realizaciju ovog projekta? Svi misle kako je ovo samo lijepa priča čija je realizacija iznimno zahtjevna, ali ona to i jest. Ako do 2021. pripremimo dokumentaciju i ako nam potom budu odobrena europska sredstva tek tada slijedi razdoblje realizacije, konkretnih radova. Nije ovo projekt koji se realizira u jednom mandatu. Za ovo će trebati više mandata. Na nama je da utremo put. Nije bitno tko će ga završiti već je bitno da kad njegova realizacija počne on ima kontinuitet. - rekla je zamjenica gradonačelnika.

- Kod ovog projekta nema faza u kojima će se radovi izvoditi. Krećemo s izradom studija pa slijedi izrada projekte dokumentacije, ishodovanja brojnih dozvola jer bez svega toga nema sredstava iz EU fondova, a sami ovaj projekt ne možemo financirati. Naravno da postoji mogućnost da nam se sredstva ne odobre, ali to bi onda bilo posljedica naših grešaka, a mi ih nećemo dozvoliti jer smo vrlo ozbiljno pristupili ovom projektu i krajnje smo ozbiljni u namjeri da stvorimo jednu novu sliku Gruža. Ovo je urbana aglomeracija vrlo slična onoj vodovodnoj aglomeraciji za koji smo dobili sredstva. Ista je to priča, isti proceduralni postupci. Ovo je projekt vrijedan preko milijardu kuna, a mi smo u njega ozbiljno krenuli. - zaključila je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić.

Na Upravnom sudu u Splitu donesena je prvostupanjska, nepravomoćna presuda o prihvatljivosti za okoliš projekta na Srđu. Presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Zelene akcije, inicijative građana Srđ je naš i Udruženja hrvatskih arhitekata da se zahvat proglasi neprihvatljivim za okoliš, a tim povodom predstavnici Zelene akcije, GI Srđ je naš i Društva arhitekata Dubrovnik održali su konferenciju za novinare.

- Radi se o nastavljenom postupku povodom rješenja o prihvatljivosti za okoliš iz 2013. godine, a koje je isti sud 2016. godine poništio kao nezakonito. Nakon presude iz 2016. godine investitor je tužio Republiku Hrvatsku na arbitražnom sudu u Washingtonu tvrdeći da traži odštetu od 500 milijuna eura te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pod pritiskom arbitraže u rekordnom roku izdalo novo rješenje, gotovo identično poništenom nezakonitom rješenju. – kazao je potpredsjednik Zelene akcije Enes Ćerimagić.

- Prva presuda sadržajno je utvrdila da utjecaj na okoliš nije pravilno procijenjen te je naložila ponavljanje postupka. Rješenje koje je sada potvrđeno ovom nepravomoćnom, prvostupanjskom presudom doneseno je bez novog postupka, bez nadopune studije utjecaja na okoliš te bez da se uopće sastalo stručno savjetodavno povjerenstvo koje odlučuje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Očito je zbog čega takvo rješenje smatramo nezakonitim te ćemo, čim dobijemo pisani otpravak ove presude, uložiti žalbu višem sudu. – kazao je Enes Ćerimagić.

- Bez obzira na ovu nepravomoćnu presudu mi ne odustajemo od borbe za zaštitu Srđa i Dubrovnika. Ovaj je projekt udar na kvalitetu života stanovnika Dubrovnika, udar na javna sredstava iz kojih bi se plaćala infrastruktura, a s arbitražnim zahtjevom postao je i udar na javni novac svih građana Hrvatske. – rekao je koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor dodavši kako „i pravni laik vidi da u ovom sporu nisu zadovoljeni niti pravo niti pravda“.

- Nama je takav ishod neprihvatljiv te ćemo protiv ove presude podnijeti žalbu višem sudu čim se za to ispune uvjeti. Političari dolaze i odlaze, ali uglavnom ne propuste priliku pogodovati ovom projektu čemu iznimka nije ni trenutni gradonačelnik Franković. U ovoj priči stalna su jedino pogodovanja investitoru i naš otpor ovom štetnom i uporno nametanom projektu. Ovaj će projekt biti rješen kad nešto od to dvoje prestane, a mi ne namjeravamo odustati. - kazao je Đuro Capor.

Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik rekao je:
- DAD kontinuirano upozorava na nebrojene nepravilnosti u planiranju projekta športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, a u čemu imamo snažnu potporu Udruženja hrvatskih arhitekata i drugih regionalnih društava. Stoga je za slučaj Srđ još jednom važno ponoviti kako je tu prije svega riječ o pokušaju radikalne amputacije strateške točke grada i namjeri izgradnje golemog stambenog naselja za bogato strano tržište, a sve radi ostvarenja enormnog profita temeljenog na renti Dubrovnika. – kazao je Benić.

- Naročito u posljednje vrijeme svjedoci smo eskalacije urbanističkog kaosa u gradu. Dubrovnik stenje pod nedostatkom prostora za svoje potrebe i počeo je sam sebe izjedati, dok je posljednji prostor za širenje i zadovoljenje njegovih potreba blokiran već duže od desetljeća. Dok god projekt na Srđu postoji u ovom obliku on će nastaviti gušiti Dubrovnik. Ova nepravomoćna presuda produžit će tu agoniju, ali ona ne smije biti konačna odluka u ovoj stvari i zbog toga ćemo se na nju žaliti. – dodao je predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić.

DPP