Prikazujem sadržaj po oznakama: reforma zdravstva

Čime su se stručnjaci u Ministarstvu zdravstva vodili pri formiraju odluke o novom ustroju domova zdravlja te koji su glavni razlozi ustroja prema kojem bi u budućnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije trebao djelovati jedan, umjesto sadašnjih pet domova zdravlja, jedno je od pitanja koje smo uputili Ministarstvu zdravstva.

„Zdravstveni sustav Republike Hrvatske obuhvaća 165 institucija, čiji se rad, poslovanje te organizacijsko upravljanje promatraju s aspekta održivosti i dostupnosti. Predloženom reformom zdravstvenog sustava cilj je postići ujednačeni standard pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite s pacijentom u središtu. Stoga postojanje jednog ili više pravnih subjekata koji pružaju zdravstvenu zaštitu na području jedne županije predstavlja isključivo administrativni okvir kojim se provodi organizacija javne službe. Naglašavamo da je svrha reformskih mjera unaprijediti primarnu zdravstvenu zaštitu i ojačati ulogu doma zdravlja unutar javnozdravstvenog sustava, i to na području cijele RH.” - stoji u odgovoru iz Ministarstva.

Na pitanje postoji li financijski izračun eventualne uštede troškova u odgovoru piše: „Vezano uz financijski izračun uštede troškova, željeli bismo pojasniti da svaka statusna promjena rezultira fiskalnim učinkom. Ukidanje, spajanje ili pripajanje određenih pravnih subjekata rezultira uštedama troškova koji se temelje na organizacijskom, nabavnom i administrativnom smislu.”

Zanimalo nas je i je li se uzimao u obzirom specifičan položaj, primjerice Dubrovačko - neretvanske županije, i postoji li mogućnost da se to naknadno uvaži, na što su odgovorili: „Ovim putem možemo potvrditi da su se tijekom predlaganja zakonskih promjena uzimale u obzir geografske i druge specifičnosti RH. U skladu s time, predmetne zakonske izmjene omogućuju da se, s obzirom na specifičnost pružanja zdravstvene zaštite, osnuju podružnice doma zdravlja s voditeljem podružnice kao odgovornom osobom.” – poručuju iz Ministarstva zdravstva.

Iz Ministarstva zdravstva također su naveli kako je ministar Vili Beroš razgovarao s dubrovačko - neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, kao i sa svim hrvatskim županima, „upravo kako bi se osigurala potpuna informiranost svih uključenih dionika te kako bi se pristupilo reformi na najbolji mogući način, vodeći se pri tome osnovnim ciljem reforme, a to je održivi zdravstveni sustav s pacijentom u središtu”.

Naglašavajući na kraju kako je svrha svih reformskih koraka provesti one promjene kojima će pacijent dobiti bolju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu iz Ministarstva ističu: „Dodatno bismo željeli istaknuti da će zakonske izmjene biti upućene i u javnu raspravu, gdje će svi zainteresirani moći dati svoje mišljenje i komentare.”

Nije nam prihvatljiv prijenos osnivačkih prava općih bolnica na državu, jer smatramo da se ciljevi reforme mogu postići i bez centralizacije tih ustanova. – jedan je od stavova čelništva Dubrovačko - neretvanske županije koje je župan Nikola Dobroslavić iznio na sastanku s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, a na kojem se razgovaralo o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Jedna od novih odredbi toga zakona odnosi se i na izmjenu ustroja djelovanja zdravstvenih ustanova prema kojoj bi na području svake županije postojao samo jedan dom zdravlja. Za Dubrovačko -neretvansku županiju to bi značilo najvjerojatnije ukidanje domova zdravlja u Pločama, Metkoviću, Veloj Luci i Korčuli, dok bi kao središnji ostao onaj u Dubrovniku.

Kako je naveo u izjavi za Južni župan Dobroslavić je na sastanku iznio i prijedlog kako u pogledu broja domova zdravlja „specifičan zemljopisni položaj županije opravdava iznimku od, inače razboritog, pristupa da u županijima bude jedan dom zdravlja”.

- Za sanitetski prijevoz smatramo da osnivačima treba prepustiti odluku hoće li ga organizirati pri Hitnoj medicini ili domovima zdravlja, jer nam je sadašnji ustroj u tom pogledu dobar. – rekao je također župan Dobroslavić.

Ističući nadalje kako je ministru Berošu iznio i stajalište Dubrovačko - neretvanke županije o drugim točkama Prijedloga reforme zdravstva, župan je rekao:

- Podržavamo reformu zdravstva jer, unatoč činjenici da nam je zdravstvo kvalitetno, trebaju mu bolja rješenja u financiranju i određene organizacijske poboljšice.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić trebao bi se u srijedu sastati s ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Kako neslužbeno doznajemo, jedna od tema razgovora svakako će biti novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti prema čijem bi prijedlogu u svakoj županiji ostao tek po jedan dom zdravlja. Na jugu Hrvatske trenutno djeluje pet domova zdravlja i to u Dubrovniku, Vela Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću.

Prema neslužbenim izvorima, čelnici svih tih pet zdravstvenih ustanova poslali su županu svoje stavove i viđenje situacije i ustroja, kao i troškove. Jedinstveni stav je da na području Dubrovačko - neretvanske županije zbog specifičnosti prostora, treba imati više domova zdravlja kako bi se žiteljima osigurala što kvalitetnija zdravstvena skrb. Isto tako, stav s juga Hrvatske, koji, navodi naš izvor, zatsupa i sam župan Dobroslavić, jest da županija, u čijoj je nadležnosti rad domova zdravlja, treba samostalno odlučivati koliko je takvih ustanova potrebno budući ih financira i pokriva eventualne gubitke, a sve s ciljem boljih zdravstvenih uvjeta pučanstvu.

O svemu tome župan Dobroslavić ponovno će izvijestiti ministra Beroša te još jednom zatražiti da se dobro razmotre nove odredbe zakona.

Južni

Vidio sam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mogu reći da mi u Županiji uključujući i župana Nikolu Dobroslavića nismo zadovoljni s tim prijedlogom. Naime, Dubrovačko - neretvanska županija se razlikuje od 90 posto ostalih županija jer treba gotovo jedan i pol dan da se primjerice do Dubrovnika dođe iz Vela Luke i vrati doma. - govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan o novom prijedlogu zakona kojim bi se u reformi zdravstva broj domova zdravlja po županijama ograničio na tek – jedan.

- Postoje tri područja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja u medicinskom smislu imaju totalno različite potrebe i koncepcije djelovanja. Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca. – govori Bazdan komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostao samo jedan i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Veloj Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću današnji domovi zdravlja djelovali u sustavu buduće središnje zdravstvene ustanove.

- Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja uskladili u jednu ustanovu potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebno je jedna do dvije godine. A najveći problem bi bio smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pri tome pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru „pozitivne nule“. - napominje ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

- Mišljenja sam da će, ako dođe do spajanja, troškovi eksponencijalno rasti. Takav stav ima i župan Dobroslavić koji je više puta ministru zdravlja Viliju Berošu iznosio naše argumenta. I dalje smo na stajalištu da su domovi zdravlja u nadležnosti županija, te da županije imaju pravo odrediti broj potrebnih zdravstvenih ustanova i prema tome odgovarati za njihovo financijsko poslovanje i razinu zdravstvene zaštite. – smatra Branko Bazdan te dodaje kako se u slučaju novog ustroja radi o centralizaciji, što je protivno nastojanjima suvremenog europskog društva koje teži decentralizaciji.

Iako se očekivalo da će zakonske izmjene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru prije ljetne stanke, one još nisu ni u e-savjetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine. Neki od reformskih poteza, obuhvaćenih tim zakonima, bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi, svima, ubuduće vlasnik trebala biti država.

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kad će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili: "Vrlo uskoro." Ponavljaju da je reforma već počela konkretnim, mjerljivim koracima raspoređenima po vremenskim fazama. Obuhvatit će jačanje uloge domova zdravlja, a predviđeno je smanjivanje njihova broja s 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i do sada.

Više porčitajte na Južnom OVDJE.

dpp

Župan ništa ne razumije po tom pitanju. On je politički bezobrazan kad je u pitanju zdravstvena skrb. - izjavio je gradonačelnik Ploča, kirurg i član Predsjedništva SDP -a Mišo Krstičević za portal Južni komentirajući zdravstvenu reformu koju je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš, a koju je za Dubrovnikpress i Južni nedavno komentirao i župan Nikola Dobroslavić.

Dobroslavić je tada kazao kako nije za to da se županijama uskrate upravljačka i osnivačka prava, a što je za Južni Krističević prokomentirao ovako:

- Gledam kako se skrbi prema Domu zdravlja u Pločama, prema hitnoj pomoći. U trenucima kad on sebi kupuje novog „Audija” A6, jer on se ipak mora voziti u novom „Audiju”, iako mu je i stari bio dovoljno dobar, te iste godine grad koji ne treba imati nikakvog upliva u osnovni standard pružanja medicinske skrbi, jer je to županijska djelatnost, sufinancira nabavu osnovne opreme. - rekao je Krstičević.

- Naravno da je novac s kojim je kupio sebi auto, da se gospodin može vozati, mogao preusmjeriti za vozila hitne pomoći. Grad kao jedinica lokalne samouprave pomaže sufinancirati dodatni standard, ali financiranje minimalnog standarda je zadaća Županije i naravno da za to ima novce, samo što se on ne želi odreći nekih beneficija kojima se kupuju glasovi, a to je već razina onog potpunog ljudskog bezobrazluka. Njemu je vjerojatno bitno tko će određivati tko će biti ravnatelj i kakav će upliv on u tome imati. Njemu je bitno gdje će se zaposliti koji liječnik ili medicinska sestra ili koji će se vozač zaposliti u kojoj hitnoj pomoći. Nije tajna da se oni uvijek u te stvari upliću i to je njihovo bavljenje zdravstvenim sustavom. - rekao je Krstičević za Južni.

Krstičević je za Južni kazao i kako svim liječnicima koji rade u javnom zdravstvu potrebno zabraniti rad u privatnoj praksi.

- Ulazak privatnog zdravstva u bilo kojoj državi u javni sustav automatski znači slabljenje javnog zdravstva. To znači pretvaranje društva u ono u kojem samo ako imaš novaca imaš privilegiju liječiti se najbolji mogući način. Gdje god, makar i na kapaljku, pustite privatno u javno zdravstvo, doći će do takvih ishoda. U Hrvatskoj se već događa da se ljudi na visokom stupnju zdravstvene usluge mogu liječiti samo ako imaju novaca i zato sam za apsolutnu zabranu. - kazao je.

Također je istaknuo i kako je utjecaj farmaceutske industrije na cijene u javnom zdravstvu velik te da su zbog toga neke stvari preplaćene, rekao je i da su veledrogerije bespotrebne.

Za dubrovačku bolnicu Krstičević kaže kako je treba jačati, a da je to kadrovski moguće jedino ako se liječnicima daju stanovi u trajno vlasništvo.

- Dubrovnik mora imati snažnu bolnicu u kojoj će raditi kvalitetan medicinski kadar, ali je problem što ljudi iz ostatka Hrvatske neće doći raditi u Dubrovnik zbog drugih okolnosti, skupoće življenja u Gradu. - pojasnio je Krstičević, a cijeli tekst na Južnom možete pročitati OVDJE.

dpp

Reformu zdravstva resornog ministra Vilija Beroša kojom se, između ostalog predviđa prenošenje upravljačkih, odnosno osnivačkih prava bolnica na državu, njihovo spajanje, objedinjena javna nabava, ali i zabrana rada šefovima bolnica i bolničkih odjela u privatnim znanstvenim ustanovama, prokomentirao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić. On ističe kako će OB Dubrovnik biti izuzeta od „spajanja”.

- Dubrovačka Opća bolnica zbog svog zemljopisnog položaja i velike udaljenosti od najbližeg bolničkog centra, a to je Split, bit će izuzeta od spajanja. Jednostavno smo stava da to spajanje nije izvedivo. Štoviše, mi smo vjerojatno jedini primjer opće bolnice u Hrvatskoj gdje ne bi trebalo dirati organizacijsku strukturu rada bolnice zbog naših specifičnosti i uvijek kažemo da smo mi zapravo hibrid opće bolnice i KBC -a jer moramo imati puno djelatnosti koje druge bolnice nemaju, a baš zbog zbog udaljenosti i zlatnog sata. - kaže doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- Mi moramo zato primjerice imati interventnu kardiologiju gdje su prošle godine napravljena 423 interventna kardiološka zahvata. Razlike su itekako vidljive, u drugim krajevima imate situaciju da su neke bolnice 10 -tak minuta vožnje udaljene od KBC -ova, imate mjesta i sa po dvije opće bolnice i ne vidim način na koji bi se mi spajali s nekom drugom bolnicom. - rekao je ravnatelj Bekić i dodao kako je KBC Split ionako prva ustanova na koju je „naslonjena” naša bolnica.

- Naša je prva suradnja ustanova KBC Split i ona rijetka stanja koja ne možemo rješavati, poput ugroženih trudnoća ili potreba za neonatološkom skrbi, rješavamo sa Splitom, a nerijetko i sa zagrebačkim ustanovama. - kazao je ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Osvrnuo se i na prenošenje upravljačkih i osnivačkih prava bolnica na državu.

- Bolnice su već bile pod državom kad je bila prva sanacija za vrijeme pretprošle vlade i tada je iz te sanacije Opća bolnica Dubrovnik vraćena sa 107 milijuna kuna duga. Kad sam u svibnju 2016. postao ravnatelj bolnice prema primopredajnom zapisniku dug bolnice iznosio je 107 milijuna kuna. Pozdravljam reforme ukoliko će dovesti do boljeg funkcioniranja i financijske konsolidacije zdravstvenog sustava i jasno poboljšanja dijagnostike i terapije naših pacijenata. Vjerujem da je to i svrha ove reforme. - smatra ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Ustrajni smo promijeniti sustav da stabiliziramo financije, kategoriziramo bolnice, da zaposlenici budu zadovoljni. - rekao je proteklog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući okvir reforme zdravstva prema kojoj bi se bolnice „vratile državi”, neke bi se i „spajale”, a objedinio bi se i sustav javne nabave, sve, naravno s ciljem ušteda u zdravstvu za koje Hrvatska izdvaja tri i pol puta manje od prosjeka EU, a u kojem se stalno gomilaju dugovi.

Da je reforma zdravstveno sustava nužna smatra i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. No ističe kako se problemi neće riješiti prenošenjem upravljačkih prava u bolnicama sa županija na državu.

- Uvijek smo isticali da razumijemo potrebu reforme zdravstva jer ono ima probleme s financiranjem jer se svima nama pruži više zdravstvenih usluga nego što se ubere sredstava i naravno da tu razliku uvijek mora pokrivati država i ona to i radi, istina, s malim zakašnjenjima, ali u principu država na kraju uvijek sve podmiri. Naravno da treba utvrditi koliki su stvarni i realni troškovi, mogu li oni biti manji, može li organizacija unutar bolničkog sustava biti efikasnija, dakle, mreža zdravstvenih ustanova treba biti predmet reforme i ministar Beroš je iznio neke detalje. Mi smo kao Zajednica županija tražili i dogovorili s ministrom da nam te prijedloge izloži i vjerujem da ćemo vrlo brzo na Zajednici županija vidjeti prijedlog reforme i da ćemo se o njemu očitovati. - rekao je Dobroslavić.

Da se na reformi još radi rekao je proteklog tjedna i resorni ministar Beroš. Dok se reforma brusi neke od njezinih odrednica već su poznate u javnosti. Bolnice bi se naime „vratile pod državu”, a već do kraja godine objedinit će se i javna nabava za 23 kategorije proizvoda u bolnicama. Revidirat će se lista skupih lijekova, uvesti opći sistematski pregledi te propisati pravila za rad liječnika u zdravstvu kod privatnika.

Tijekom 2024. doći će do „spajanja bolnica” čiji će se broj kao ustanova sa 62 smanjiti na 20. Župan Dobroslavić ističe kako će dubrovačka Opća bolnica zbog svojih specifičnosti biti izuzeta od spajanja.

- Pozdravljamo mjere poput objedinjavanja javne nabave, ali i racionalizacije u smislu spajanja bolnica na način da svaka bolnica ne radi sve u slučaju da se dvije bolnice nalaze blizu jedna drugoj. No u našem slučaju to neće biti moguće zbog udaljenosti Opće bolnice Dubrovnik. I upravo zato što je od najbliže bolnice, KBC -a Split, udaljena dva i pol sata vožnje, naša bolnica mora obavljati i one usluge koje bolnice koji su bliže ne moraju. - kazao je Dobroslavić.

Ipak, na obrise reforme župan Dobroslavić ima jednu zamjerku. Naime, prijedlog da se bolnice vrate „pod državu” pozdravlja, ali i ističe kako županijama ne treba oduzimati upravljačka prava nad bolnicama.

- S jednom se stvari apsolutno ne slažemo, a to je da je uzrok bilo kojeg segmenta krize i problema u osnivačkim pravima. Županije su nominalno osnivači zdravstvenih ustanova i bolnica i hitne medicine, domova zdravlja, javnog zdravstva i smatramo da je to dobro rješenje koje ne treba mijenjati jer se sve može napravit ne mijenjajući titulare i osnivače ustanova. Mi ćemo i dalje predlagati i tražiti od Vlade i Ministarstva rješenja koja neće zadirati u osnivačka prava. Ne smatramo da da je uzrok bilo kojoj teškoći, poput nedostatka liječnika, dugova u zdravstvu, odnosu prema skupim lijekovim u osnivačkim pravima i sve se može rješavati bez zadiranja u osnivačka prava. Vlada ima pravilan odnos prema decentralizaciji i predsjednik Vlade Andrej Plenković i cijela Vlada podržavaju snažne županije i supsidijarnost i decentralizaciju, što znači da se odluke donose na nižim razinama gdje god je to moguće i smatramo da tako treba i ostati, a svaka inicijativa koja će ići od Ministarstva u smislu reforme zdravstva, osim zadiranja u osnivačka prava, bit će podržana i od nas. - kazao je Dobroslavić.

Odgovorio je i na pitanje hoće li Vlada imati sluha kad su u pitanju upravljačka prava nad bolnicama.

- Mi ćemo, kao i dosad, iznijeti naše stavove. Ja sam to već radio na Zajednici županija i to o Ministarstvu znaju, zna to i predsjednik Vlade i mi ćemo pri tome i ostati. Naravno, prihvaćamo pravo Vlade da odlučuje o stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, ali ustrajat ćemo u tome jer smatramo da se reforma treba napraviti bez zadiranja u osnivačka prava jer ona nisu uzrok niti jednoj od teškoća u zdravstvu. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako dubrovačku bolnicu zbog njezina položaja treba jačati.

- Našu bolnicu treba jačati jer je ona od prve bolnice, od KBC-a Split, udaljena dva do dva i pol sata i ne može biti naslonjena na drugu bolnicu kao što je to slučaj s puno bolnica u Hrvatskoj, poput karlovačke kojoj je na jako maloj udaljenosti dostupno nekoliko kliničkih bolnica u Zagrebu. Naša je bolnica u potpuno drugoj situaciji i u Ministarstvu to priznaju i naša bolnica ima određeni poseban, upravo regionalni status. Nije obična županijska bolnica. Svi joj priznaju tu specifičnost i to tako treba i ostati. Mi moramo u našoj bolnici imati mogućnost pružanja određenih usluga u hitnim slučajevima bez obzira kakav bio sustav jer se „zlatni sat” mora ispuniti, a to se može samo ako se pacijent hitno do zdravstvene ustanove može dovesti unutar sat vremena. Postoje neke specifičnosti poput kardioloških koje naša bolnica sama po sebi ne bi morala imati da je blizu klinička bolnica i te specijalizacije mora zadržati i dalje, štoviše, mora raspisati i neke nove. - smatra Dobroslavić.

Kad su u pitanju potrebe zdravstva, Dobroslavić ističe kako se one s razine države nikad ne mogu prepoznati u mjeri kao što je to moguće lokalne razine.

- Ne želimo na državu prevaljivati nešto što ne može, ali ona jedina ubire sredstva za zdravstvo i naravno da ta sredstva nisu dovoljna i naravno da pomažemo sa svojim proračunima, ali ne možemo u toj mjeri u kojoj je potrebno jer nemamo odakle prikupiti sredstva, ali u svakom slučaju potičemo razvoj naše bolnice i na neki način prenosimo želje i potrebe sugrađana i insistiramo da se one ugrade u poslovanje naših zdravstvenih ustanova, što u konačnici i jest smisao decentralizacije. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako je na području Županije realizirano puno projekata čiji je osnovni cilj kvalitetna zdravstvena usluga i zaštita.

- Mi smo upravo slijedom građanske inicijative uredili objedinjeni hitni bolnički prijem, ne vlastitim nego EU sredstvima. Inicirali smo i završili dnevnu bolnicu u Metkoviću, što je od velikog značaja za stanovnike doline Neretve. Sad pripremamo dokumentaciju za energetsku obnovu dubrovačke bolnice, a zapravo je to obnova zgrade. Projekt je vrijedan 150 milijuna kuna i kandidirat ćemo ga na EU fondove, a kako bi uredili bolnicu da bude još kvalitetnija u smislu energetske učinkovitosti. Središnja vlast ne može uvijek uočiti specifičnosti određenog područja, to je zadaća lokalnih razina vidjeli smo to i u slučaju izgradnje pelješkog mosta, iako je njegov značaj država trebala tretirati kao žuran projekt i reći ću potpuno otvoreno, da nije bilo našeg insistiranja, neću reći da se most ne bi izgradio, ali se još ne bi izgradio, slično je i s potrebama u zdravstvu. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je danas predstavljajući regformu zdravstva kako će se uspostaviti jasna granica između rada u javnom zdravstvu i privatnoj praksi. Poručio je da se „neće zatvarati oči pred zanemarivanjem radnih obaveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi”.

- Odnosi se moraju urediti tako da se jasno znaju granice gdje završava jedno, a počinje drugo. - kazao je Beroš.

U praksi to znači da će se ravnateljima bolnica, njihovim zamjenicima i pomoćnicima te svim predstojnicima i pročelnicima klinika, odnosno svima na rukovodećim pozicijama u bolnicama zabraniti rad u privatnim ustanovama.

Uvest će se i određena ograničenja za liječnike na odjelima odredbom koja će propisivati da ministar „ako postoje poteškoće u organizaciji rada, odnosno prevelik broj prekovremenih sati ili preduge liste čekanja, koje onemogućuju osiguranje medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite”, može zatražiti od ravnatelja da ukine dozvole za rad u privatnoj praksi liječnicima koji inače imaju na to pravo izvan radnog vremena.

- Privatni sektor u zdravstvu je sastavni dio našeg cjelokupnog zdravstvenog sustava, ali on ne može i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Vjerujem da naše liječnice i liječnici savjesno i odgovorno rade svoje poslove, ali stanje lista čekanja za preglede i medicinske zahvate traži od nas da se dodatno organiziramo na svim razinama kako bismo pacijentima omogućili kvalitetne medicinske usluge u što je moguće primjerenijem vremenu, posebno u situacijama kada je faktor vremena kod pojedine bolesti presudan. - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

dm

Svaka županija imat će jedan, objedinjeni dom zdravlja, bolnice će preuzeti država, odnosno neće više biti županijske, a sanitetski prijevoz pripojit će se hitnoj pomoći, piše danas Južni o reformi zdravstva koju namjerava provesti resorni ministar Vili Beroš.

Domove zdravlja će se objediniti tako da svaka županija ima po jedan, osim Zagreba zbog velikog broja stanovnika. Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, uključujući i privatne ordinacije. U rad domova zdravlja uključit će se bolnički specijalisti, navodi Južni.

Na razini bolničkog sustava prenijet će se osnivačka prava sa županija na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne, a provest će se, navodi Južni, i njihova kategorizacija.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp