Prikazujem sadržaj po oznakama: rekonstrukcija

Idejno rješenje rekonstrukcije ljetnikovca Bozdari – Škaprlenda, gradonačelniku Matu Frankoviću, zamjenici gradonačelnika Jelki Tepšić i ravnateljici Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaeli Skurić sa suradnicima predstavile su predstavnice izrađivača, tvrtke Proto arch d.o.o. 
 
Projektom rekonstrukcije ljetnikovca predviđena je uspostava interpretacijskog centra kao centra za posjetitelje. Rekonstrukcijom ladanjske kuće predviđa se formiranje polivalentnog prostora, unutar kojeg će biti moguća organizacija raznih kulturnih, prezentacijskih, izložbenih i društvenih manifestacija. Neposredno uz zapadni vrt ljetnikovca projektom predviđena je rekonstrukcija gospodarskog objekta, a unutar istog će se smjestiti sanitarni prostori za posjetitelje centra, ugostiteljski sadržaj, strojarnica te spremišni prostor. Istočni, južni i zapadni vrt ljetnikovca u budućnosti će biti javnog karaktera.

Kroz analizu niza prostornih prednosti i ograničenja, te zahtjeva prostorno-planske dokumentacije definiranim idejnim rješenjem očuvat će se izvorne funkcije ljetnikovca te dodati nove, sukladno suvremenim potrebama i ciljevima osiguranja samoodrživosti objekta te cjelogodišnjeg djelovanja na korist lokalnog stanovništva kao i posjetitelja.  
 
Konzervatorski odjel u Dubrovniku odobrio je navedeno idejno rješenje kao i prethodno izrađeni Programski zadatak za rekonstrukciju ljetnikovca Bozdari u Rijeci dubrovačkoj.
 
Zavod za obnovu Dubrovnika, kao voditelj i naručitelj projekta, nastavlja s aktivnostima pripreme tehničke dokumentacije za rekonstrukciju kompleksa, pri čemu se oslanja na sredstva iz proračuna Grada Dubrovnika, namjenska sredstva od povrata uloženih sredstava te na sredstva Ministarstva kulture i medija temeljem uspješnih prijava na Javne pozive za programe zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

dpp

Radovi na projektu sanacije i rekonstrukciji rive u Donjem Čele na Koločepu napreduju sukladno dinamičkom planu. Nedavno je završeno mlazno injektiranje postojeće rive, a postavljaju se betonski blokovi u svhu proširenja rive u dužini nešto više od četiri metra.

Također nastavljaju se radovi na izgradnji trajektne rampe, a dosada je završeno oko 40 posto projekta. Završetak projekta očekuje se u prosincu ove godine.

Po završetku, nova riva će biti duga 65 metara, a široka 11 metara i omogućit će iskrcaj robe, putnika i tereta kako to dosada nije bila moguće, jer je postojeća izgrađena 1924. godine i bila je u izrazito lošem stanju.

Inače, projekt sanacije i rekonstrukcije rive Donje Čelo vrijednosti je gotovo 30 milijuna kuna, a u 85-postotnom iznosu je financiran sredstvima iz EU fondova, dok se preostalih 15 posto financira iz državnog proračuna.

Podsjetimo, ovo je jedan od devet projekata lučke infrastrukture koje provodi DNŽ vrijednosti veće od 700 milijuna kuna.

dpp

Sanitat Dubrovnik je dobio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju place u Gružu. Ispunjen je tako osnovni preduvjet kako bi Dubrovnik dobio preuređeni prostor zelene place uz suvremene standarde poslovanja, ekološki prihvatljiv te s uređenom pripadajućom infrastrukturom.
 
„Rekonstrukcijom će se obuhvatiti cjelokupni prostor tržnice, osim ribarnice koja je nedavno rekonstruirana i koja će uobičajeno raditi i dok budu trajali radovi na ostatku tržnice. Ovim projektom obnavljaju se poslovni prostori uz istočni zid place te se rekonstruira zid ljetnikovca Paladina Gundulića u skladu sa zahtjevima i uputama Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, po čijem naputku će se ukloniti i zgrada postojećeg ugostiteljskog objekta.” - piše u priopćenju Sanitata.

 
„Na samoj tržnici će se u potpunosti zamijeniti podna površina, što uključuje sve podzemne instalacije, dok će se prostor natkriti velikim zaokretnim tendama. Također, tržnica će se opremiti pokretnim prodajnim stolovima i dodatnom pratećom opremom. Ujedno će se dobiti i polivalentni prostor koji će u popodnevnim satima, nakon zatvaranja place, služiti kao terasa ugostiteljskim objektima i kao trg. U sklopu rekonstrukcije uredit će se i okolne podne površine pločnika, na kojima će se izvesti podzemni spremnik za otpad.” - navode iz Sanitata.
 
„U postupku dalje slijedi raspisivanje javne nabave, a očekuje se da bi radovi na rekonstrukciji trebali trajati oko šest mjeseci. Procijenjena vrijednost radova iznosi 8.000.000,00 kuna. Za to vrijeme prodavači s tržnice u Gružu bit će premješteni na tržnicu u Lapadu, koja je također nedavno preuređena.” - stoji još u priopćenju.

dpp

Dok se radovi uređenju hotela Stadion privode kraju, kandidat za gradonačelnika platforme Dubrovnik – naš grad Andro Vlahušić u priopćenju koje prenosimo u cijelosti navodi kako je to projekt njegove administracije čija trenutna rekonstrukcija više sliči na lošu prvotravanjsku šalu nego na projekt ozbiljne gradske uprave.

"Nakon lokalnih izbora uskoro obnovljeni hotel Stadion vratit ćemo na izvorni koncept - raspisat ćemo arhitektonski natječaj za izgradnju vodenog trga, posaditi stabla ispred trga i bazena te osigurati stotinu i više novih parkinga iza zgrade DTS-a i OTP banke.

Uz Lapadsku obalu, pročistač za vodu, cestu Most-Pobrežje, lokaciju studentskog doma, Lazarete, među projektima koje smo moj tim i ja osmislili ističe se upravo rekonstrukcija hotela Stadion u cijelosti sa svim sadržajima, poput prostora za udruge, trga ispred njega te muzej vodenih sportova, vaterpola i plivanja. A sve je to trebalo biti plaćeno komercijalnim uslugama, dakle bez jedne kune od naših sugrađana. Smatrali smo da dubrovačko poslovno središte treba ispuniti zelenilom, parkovima i trgovima, širokim prometnicama te građevinama koje ćemo dobiti na javnom arhitektonskome natječaju. I tako smo nakon dugih i kvalitetnih razgovora s korisnicima bazena, prvenstveno VK Jug, udrugama civilnoga društva te ponajboljim dubrovačkim arhitektima, odlučili hotel Stadion obnoviti u izvornom obliku, njegovo prizemlje namijeniti potrebama sportskih i udruga civilnoga društva, unaprijediti sportske sadržaje na bazenu, teretanu i fitnes centar te svlačionice. Ali i napraviti jedinstven u svijetu Muzej vodenih sportova, vaterpola i plivanja te ga uvrstiti u ponudu Dubrovnik carda, kako bi turisti financirali rad muzeja, ali i vrhunski vaterpolski klub.

Time bi postigli više ciljeva - dobili bi novi kulturno sportski sadržaj za građane i turiste te novi prihod za VK Jug, koji bi time postao neovisan o gradskom proračunu, a čime bi ostali sportovi dobili veća proračunska sredstva. Ujedno se bazen i novi muzej nalaze točno na pola puta između Pila i Kantafiga, oko 20 minuta pješke na istok i zapad, čime bi rasteretili povijesnu jezgru, što je jedan od ciljeva Plana upravljanja. A vodeni trg ispred bazena trebao je postati vanjski dio muzeja koji bi svojim izgledom privlačio posjetitelje u muzej i bio zasebna gradska atrakcija. I naposljetku, paralelno s rekonstrukcijom bazena trebalo je raspisati natječaj za izbor koncesionara budućega hotela te ugostiteljskih sadržaja na bazenu i novom trgu, čime bi se sve to platilo.

Danas se bazen polako završava, ali ne po izvornom konceptu koji je predstavljen 2015. godine. Nema vodenoga trga ni drvoreda na sjevernoj strani bazena. Nažalost, ni koncesija za hotel nije raspisana pa rekonstrukciju plaćaju građani umjesto poduzetnika dobivenog na javnom i otvorenom natječaju. Tako ova trenutna rekonstrukcija više sliči na lošu prvotravanjsku šalu nego na projekt ozbiljne gradske uprave.

Veliki Nikola Tesla jednom je rekao: "Ne žalim što kradu moje ideje, žalim što nemaju svoje". Ali upravo zato ćemo nakon izbora vratiti projekt izvornom konceptu, ozeleniti i učiniti ga novom vizurom grada te osigurati stotinu i više novih parking mjesta na gradskom zemljištu od četiri tisuće kvadrata iza zgrade DTS-a i OTP banke, u dogovoru s manjinskim suvlasnicima te tako riješiti potrebe za parkingom u strogom poslovnom centru i za građane, ali i za dubrovačke taksiste. Najvažnije, poslovnom centru Gruža i grada dat ćemo pravu svrhu - postat će mjesto okupljanja građana, sportskih društava i udruga civilnoga društva." - naveo je u priopćenju kandidat za gradonačelnika platforme "Dubrovnik – naš grad" Andro Vlahušić.

nm

Nema problema s projektom rekonstrukcije Lapadske obale i iz meni nepoznatih razloga želi se stvoriti umjetni problem koji ne postoji, kazao je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća, odgovarajući na vijećničko pitanje. Početak radova najavio je već sredinom veljače, ukoliko ne bude žalbi na natječaj za izvođača radova koji će uskoro bit okončan.

- Problem ne postoji. Imamo sve pravomoćne dozvole od prve do zadnje, imamo proveden i završen postupak izvlaštenja, raspisan natječaj za izvođača radova i kroz par dana će bit okončan i donesena odluka. Ako ne bude žalbi na natječaj početak radova može bit negdje sredinom veljače. - kazao je gradonačelnik, naglasivši kako pomorsko dobro nema veze s projektom rekonstrukcije Lapadske obale.

- Pomorsko dobro nije predmet ovog spora ni problema. Grad je dobio suglasnost svih resornih ministarstava i imamo sve potrebne suglasnosti, a odnos koji postoji za dio prekapanja koncesijskog dobra riješit će država s koncesionarom. On u ovom slučaju nije oštećen jer se, znajući situaciju, povukao sa svojom građevinom onoliko koliko ide cesta. Problem je samo što on ima veće područje od onog koje u naravi može koristiti i on mora riješiti svoj odnos s Republikom Hrvatskom, a ne s Gradom. Predložili smo da se produži pomorsko dobro i osigura veća mogućnost korištenja vanjskog dijela lukobrana. Sve dozvole za rekonstrukciju Lapadske obale su dobivene, ugovori potpisani, čeka se odluka o odabiru izvođača i i ako ne bude žalbi na natječaj možemo početi raditi. - kazao je gradonačelnik Franković.

Tvrtka Laguna Trade u vlasništvu Franja Pašalića izgubila je spor protiv Grada Dubrovnika kojim je pokušala osporiti građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Lapadske obale, a gradonačelnik Mato Franković ističe kako radovi započinju na proljećem odnosno nakon što po okončanju natječaja iteknu rokovi za žalbe koje očekuje jer je, naglašava, interes građevinskih tvrtki za realizaciju tog projekta iznimno velik.

- Istina je da je tvrtka Laguna Trade pokušala srušiti građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Lapadske obale, ali im pokušaj nije uspio jer su i oba slučaja i prvostupanjskom i drugostupanjskom presudom odbijeni jer nisu stranka u postupku, naime oni jesu koncesionari, ali nisu vlasnici područja nad koji imaju koncesiju, vlasnik je Republika Hrvatska. Mi smo prilikom izdavanja građevinske dozvole tražili suglasnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva državne imovine i od oba smo ministarstva dobili suglasnosti. - kazao je Franković.

- Prošli tjedan je na zahtjev Ministarstva mora u Zagrebu održan sastanak na temu investicije u Lapadsku obalu i uz mene i suradnike na tom su sastanku bili predstavnici Ministarstva, agencije za financiranje i ugovaranje te predstavnici DORH-a. Zaključeno je da je Grad izdao dozvolu na pravilan način i da ničim ne mora obeštetiti bilo koga, ali i da nema prepreka za početak izvođenja radova na Lapadskoj obali. - rekao je Franković.

Početak radova na rekonstrukciji Lapadske obale najavljen je za travanj, a gradonačelnik ističe kako će nakon provedenog natječaja za izvođača radova biti žalbi jer je interes, građevinskih tvrtki za realizaciju ovog projekta iznimno velik.

- Sve su dozvole za Lapadsku obalu od prve do zadnje pravomoćne, sve su uložene žalbe odbačene, svi su postupci okončani. Natječaj je raspisan i uskoro će biti odabran izvođač radova i bit će sigurno žalbi jer je interes građevinskih tvrtki za ovaj projekt velike vrijednosti iznimno velik i radovi bi trebali započeti na proljeće.- rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i župan Nikola Dobroslavić predstavili su danas u Dubrovniku projekt rekonstrukcije luke u Donjem Čelu na otoku Kalamoti.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se „završetkom ovog projekta postiže viša razina sigurnosti prometnog sustava, veća ekonomska i energetska učinkovitost, bolja povezanost, veća mobilnost putnika i tereta te smanjenje prometnih gužvi u sezoni, što za konačni rezultat ima pružanje bolje usluge građanima i veću kvalitetu života za stanovnike Koločepa”.

Također se otvara mogućnost uvođenja dodatne trajektne linije.

- Brod Postira koji spaja otok Koločep s kopnom će i dalje nesmetano držati liniju Dubrovnik - Koločep. Naime, izvođač radova Texo molior će u svakom trenutku tijekom radova na rekonstrukciji rive osigurati Postiri nesmetano pristajanje na rivu u naselju Donje čelo kako bi žitelji Koločepa tijekom radova imali komunikaciju s Dubrovnikom. - rekao je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić.

Projekt „Rekonstrukcija luke za javni promet u naselju Donje Čelo – otok Koločep" je značajan projekt Županijske lučke uprave Dubrovnik koji ima za cilj rekonstrukciju luke radi osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te osiguranja uvjeta za uvođenje trajektne linije i skraćenja vremena putovanja.

Projektom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja luke tako da se s jedne strane mula omogući trajektni pristan zbog čega se planira na vanjskoj strani mula, uz obalnu liniju, rekonstruirati vertikalni obalni zid u dužini od 65 metara dok će druga strana mula imati sigurnosnu ulogu odnosno služiti kao zaštita broda te omogućavati pristan trajekta u slučaju nepovoljnih vremenskih, odnosno vjetrovnih uvjeta.

Dubina gaza, nakon završetka projekta, iznosit će 4,8 metara. Uz trajektnu rampu, projektom je predviđena izgradnja operativnog platoa za iskrcaj ili ukrcaj robe na manje traktore kojima se obavlja opskrba po otoku te okretanje na platou čime se izravno utječe na manevarski prostor i na smanjenje vremena potrebnog za ukrcaj i iskrcaj plovila na brod. Budući operativni plato bit će dužine 30,52 metara te širine 18,7 metara. Vrijednost projekta iznosi 29,94 milijuna kuna. Sredstva su osigurana Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Kohezijskog fonda u iznosu od 25,45 milijuna kuna, a ostatak je osiguran iz državnog proračuna.

S obzirom na značaj pomorskog prijevoza za lokalno stanovništvo u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje su vezane uz kopno, projekt je od presudne važnosti za poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga. Projekt podiže razinu kvalitete života otočnog stanovništvo te potiče demografsku revitalizaciju otoka.

dpp

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske objavilo je poziv za financiranje projekta Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje.

„Stopa financiranja za projekt Lapadske obale iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70.000.000 kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 % sredstva financirat će se iz državnog proračuna.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Naime, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Grad Dubrovnik je demonstrirao potrebu i spremnost svog projekta, a budući da je putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad već dokazao da zna iskoristiti europska sredstva te uvažavajući činjenicu da su za prvu i drugu fazu radova ishodovane građevinske dozvole, radovi na rekonstrukciji Lapadske obale planirani su već u listopadu.

Važno je napomenuti kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj upravo u Gradu Dubrovniku podržala projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika.” - piše u priopćenju.

dpp

Imamo ishodovane građevinske dozvole za prvu i drugu fazu radova za rekonstrukciju Lapadske obale, žalbe su odbačene i radovi bi mogli započeti već listopadu, kazao je gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako će se Lapadska obala financirati sredstvima iz europskih fondova.

- U suradnji s Ministarstvom mora i Ministarstvom regionalnog razvoja Grad se priprema za natječaj na kojem će se prijaviti za financiranje projekta i vjerujemo da će taj natječaj vrlo brzo biti raspisan kako bismo ga financirali europskim novcem. Zato i čekamo s natječajem i mislimo da bi u listopadu mogla započeti gradnja ako proces prođe u redu, ako se uspješno prijavimo na europske fondove, a vjerujem da hoćemo jer smo dokazali da znamo kako povući novce. - rekao je Franković, dodavši kako se aktivno radi i na 3. i 4. fazi projekta rekonstrukcije Lapadske obale..

- Radovi će se na Lapadskoj obali odvijati fazno, a prve dvije faze moramo završiti kako bi to područje i ljudi koji u njemu žive mogli normalno funkcionirati. - kazao je Franković.

Inače, prve dvije faze radova obuhvatit će rekonstrukciju ceste od Ekonomskog fakulteta do Batale dok bi se tijekom treće i četvrte faze rekonstruirala prometnica od hotela Lapad do Pošte Lapad. Lapadska obala zamišljena je kao dvosmjerna prometnica zbog čega je nužno rekonstruirati dio raskršća kod Pošte kao i raskršće na Batali.

Rekonstrukcija Lapadske obale već se dugo najavljuje, no radovi bi konačno trebali započeti u listopadu sljedeće godine. Naime, Gradsko je vijeće za prvu i drugu fazu radova u proračunu za 2020. godinu osiguralo 40 milijuna kuna.

Radovi na rekonstrukciji Lapadske obale, kad započnu, izvodit će se fazno, odnosno kroz četiri etape.

U prvoj fazi radit će se na rekonstrukciji ceste od Batale do Ekonomskog fakulteta dok će druga faza obuhvatiti radove od Ekonomskog fakulteta do hotela Lapad. Treća i četvrta faza radova odnose se na prostor prema benzinskoj pumpi na Orsanu te od pumpe do Pošte Lapad.

Cesta duž Lapadske obale zamišljena je kao dvosmjerna zbog čega je potrebno dodatno rekonstruirati raskrižje na Batali kako i raskrižje kod Pošte Lapad,

Rekonstrukcija Lapadske obale inače je najvažniji prometni projekt aktualne gradske uprave na užem gradskom području, jer osim što je ta prometnica u iznimno lošem stanju, po završetku radova kao dvosmjerna cesta trebala bi značajno rasteretiti prometno zagušeni Lapad.

Prometnica duž Lapadske obale već je duži niz godina zapuštena, prvenstvo zbog nebrige struktura koje su se izmjenjivale na vlasti.

Njezinu rekonstrukciju najavljivao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić no nije odmakao dalje od video simulacije rješenja Lapadske obale. Iako je isticao kako radove nije mogao započeti jer mu je Vijeće, u kojem nije imao većinu, rušilo proračun, uspostavilo se da nije ni postojao projekt rekonstrukcije ceste duž Lapadske obale, kao što nisu bili riješeni ni imovinsko-pravni odnosi koji su preduvjet za početak bilo kakvih radova.