Prikazujem sadržaj po oznakama: rezultati

Kako u drugi krug ide s Mostovim kandidatom Božom Petrovim, HDZ-ov kandidat za župana Nikola Dobroslavić istaknuo je danas na konferenciji za novinare kako je „idući kandidat na pola njegovih glasova”.

- Nisam ni prije htio spekulirati tko će mi biti protukandidat u drugom krugu, a bilo je nekih prognoze koje su se pokazale netočnima. Najvažnije je da su građani u prvom krugu rekli svoje. - kazao je Dobroslavić.

- Mi ćemo i dalje predano raditi za boljitak naše županije i vodit ćemo konstruktivnu i korektnu kampanju. Vjerujem da ćemo u drugom krugu pobijediti i osvojiti mandat župana i zamjenika.- kazao je HDZ-ov kandidat Nikola Dobroslavić koji će za dva tjedna tražiti povjerenje birača za četvrti uzastopni mandat župana Dubrovačko – neretvanske županije.

nm

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je u prvom izbornom krugu osvojio 7 301 glas birača, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Mato Franković kazao je na konferenciji za novinare kako u drugi krug ide smireno i polako s ciljem da ostvari što je obećao.

Prokomentirao je i rezultat koji je ostvarila HDZ-ova lista za Gradsko vijeće, a koji je lošiji nego na izborima 2017. Istaknuo je kako su na netom završenim izborima birači bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću poslali jasnu poruku.

- Ostvarili smo pobjedu na 99 posto biračkih mjesta u Gradu Dubrovniku, kako za gradonačelnika, tako i za Gradsko vijeće. Idemo u drugi krug smireno. Važna je stabilnost Gradskog vijeća. Imamo veliki koalicijski potencijal i jedina smo stranka koja može formirati Gradsko vijeće. - kazao je Franković.

- Predano ću služiti Gradu u iduće četiri godine, bez političkih kompromisa i trgovanja. Možemo razgovarati jedino ako je interes Grada na prvom mjestu. Za mene politički kompromisi ne postoje. U drugom krugu idemo po pobjedu, a nakon toga idemo na slaganje Gradskog vijeća. - rekao je Franković.

Osvrnuo se na izborni rezultat Andra Vlahušića, s kojim se ipak neće sučeliti u drugom krugu.

- Najveću poruku birači su poslali Andru Vlahušiću. Ipak nije nebitno kad se netko ogriješi o poziciju gradonačelnika. Vlahušić je dobio najveću političku lekciju. - kazao je Franković.

Iako je lista HDZ-a osvojila nešto manje glasova nego na izborima prije četiri godine, Franković je istaknuo kako rezultat ne bi bio puno bolji da je on nosio listu.

- Kad analiziramo izborne rezultate iz prošlosti, broj glasova koje je osvojila lista gotovo je identičan rezultatu iz 2017. Imamo blagi pad od 200 glasova. Išao sam od 2005. na ovamo i uvijek je maksimum bio 5 500 do 5 900. Ne bi bila velika razlika ni da sam ja nosio listu. - rekao je Franković, osvrnuvši se na izborni rezultat KLGB Ivice Roka koji je u novom sazivu Gradskog vijeća imati dva vijećnika.

- Kroz povijest izbora imali smo niz protestnih glasova. Meni su primjerice dali glasove i neki SDP-ovci. Na lokalnoj razini se pokazalo da nije bitna ideologija. – rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

U samo četiri općine i dva grada u Dubrovačko – neretvanskoj žuapniji, naravno uz same izbore za župana u kojima će se u drugom krugu ogledati Nikola Dobroslavić (HDZ) i Božo Petrov (Most), održat će se drugi krug izbora, dok je 14 kandidata u prvom krugu osvojilo mandate na čelu općina i gradova. Treba napomenuti kako je u četiri jedinice lokalne samouprave bilo samo po dvoje kandidata, a u dvije općine čak samo jedan kandidat, odnosno kandidatkinja.

U drugom krugu tako će se susresti:
Franciska Jurišić Bašić (HDZ) i nezavisni kandidat Ante Šeparović - Blato
Nikola Knežić (HDZ) i nezavisni kandidat Vlaho Mozara - Dubrovačko primorje
Mato Franković (HDZ-HSU-HS) i Pero Vićan (DDS) – Dubrovnik
Leo Katić, nezavisni kandidat i Anita Jančić Lešić (HDZ) – Lastovo
Ivo Mihaljević (HDZ-HSLS) i nezavisni kandidat Ivan Mataga – Opuzen
Borislav Dominiković (HDZ) i nezavisni kandidat Matej Marević - Pojezerje

Mandat u prvom krugu osvojili su:
Vlatko Mratović (HDZ) – Janjina (nije bilo protukandidata)
Božo Lasić (HDZ) – Konavle
Nika Silić Maroević (SDP-HSU) – Korčula (jedan protukandidat)
Nikola Krstičević (HDZ-HSLS) – Kula Norinska
Dalibor Milan (HDZ-HSLS-HSU) – Metković
Đivo Market (HDZ-HSS) – Mljet
Tomislav Ančić (HDZ koalicija) – Orebić (jedan protukandidat)
Mišo Krstičević (SDP-PLS) – Ploče
Smiljan Mustapić (HDZ) – Slivno (jedan protukandidat)
Kuzma Tomašić (SDP) – Smokvica (jedan protukandidat)
Vedran Antunica (HDZ) – Ston
Jakša Franković (HDZ-HSS) – Trpanj
Katarina Gugić (SDP-HNS) – Vela Luka
Maja Vrnoga (HDZ) – Zažablje (nije bilo protukandidata)

U Lumbardi će se, prema neslužbenim informacijama, zbog uočenih nepravilnosti ponoviti izbori za načelnika/načelnicu u kojima je samo dvoje kandidata, Marija Klisura, nezavisna uz podršku SDP-a i HDZ-ov Igor Kršinić, DIP nije objavio nikakve rezultate, a neslužbeni rezultati pokazuju da je Klisura imala više glasova.

Iz DIP-a o izborima za načelnika u Župi dubrovačkoj zasad nisu objavili rezultate s jednog izbornog mjesta, Petrače, gdje bi se, prema neslužbenim informacijama zbog navodnih nepravilnosti izbori mogli i ponoviti, a neslužbeni rezultati govore da je Nardelliju nedostajalo svega par glasova za pobjedu u prvom krugu tako da će Župljani svakako još čekati na pobjednika izbora za načelnika.

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 07 Srpanj 2020 13:56

„Samo je jedna na Drini ćuprija”

„Samo jedna je na Drini ćuprija, ona od Ive Andrića. Taj most je odavno srušen, a drugi Most je isto završio tako što se srušio”, slikovito je HDZ - ov veteran Vladimir Šeks opisao mogućnost postizborne koalicije HDZ - a i Mosta, dodavši kako sumnja da je bilo kakva suradnja i s ovim dijelom Mosta moguća.

Tako se i Most s osvojenih osam saborskih mandata na nivou države, svrstao na listu izbornih gubitnika koji HDZ - u nisu potrebni. U konačnici, izborni rezultat Mosta i nije toliko dobar kakvim ga u Mostu i u dijelu im sklonih medija pokušavaju prikazati jer osim što su izgubili pet mandata, izgubili su i veliki broj glasova u izbornoj jedinici u kojoj su i osnovani, u kojoj je zapravo i trasiran njihovi politički put.

U X. Izbornoj jedinici Most je sinoć osvojio 23 149 glasova, odnosno dobio je potporu 12,05 posto birača. Na izborima 2016. biračka potpora Mostu u X. Izbornoj jedinici bila je puno veća i iznosila je 36 454 glasa. S listom je tako Petrov u odnosu na 2016., izgubio 13 305 glasova.

Kad je u pitanju preferencija, Petrov koji je listu Mosta nosio i 2016. osvojio je 19 481 preferencijalni glas, dok je sukladno rezultatu netom okonačnih izbora taj broj znatno manji te iznosi 12 060 glasova.

Mali broj glasova dobio je Petrov i u rodnom Metkoviću u kojem mu je povjerenje dalo 1 447 birača dok je na izborima 2016. dobio 2 217 preferencijalna glasa.

Most su, kazao je nedavno Nikola Grmoja, on i Petrov osnovali kako bi mijenjali političke odnose u Metkoviću i u cijeloj Hrvatskoj, no tijekom netom okončane izborne kampanje, građanima u svom programu nisu nudili toliko im željene promjene jer u korona krizi čije će negativne efekte Hrvatska tek osjetiti, mostovci su fokus stavili na izmjene izbornog zakona, način biranja ustavnih sudaca i državnog odvjetnika.

Boža Petrova hrvatska javnost najviše pamti po izjavi nakon izbora 2015. kada je kazao kako će u javnog bilježnika ovjeriti izjavu da neće u koaliciju ni sa SDP - om ni s HDZ - om. Ne samo da u javnog bilježnika nije ni pošao već se zapravo požurio oformiti većinu s HDZ - om koji je u to vrijeme predvodio Tomislav Karamarko. Godinu poslije, Petrov na prijevremenim izborima 2016. javnog bilježnika i ovjeravanje izjave više nije spominjao već je brže bolje prihvatio utrčati HDZ - u u zagrljaj. Oni koji Petrova bolje poznaju kažu kako on ni ne može zamisliti sudjelovanje u Vladi u kojoj nema HDZ-a.

Kako diše Petrov najbolje je zapravo opisao mostov kandidat Marin Miletić. Taj je vjeroučitelj naime u jednom tv intervjuu onako naivno kazao kako Petrov ne bi smio doći doma svojima u Metković da uđe u koaliciju sa SDP - om.

SDP je na netom okončanim izborima ostvario debakl pa nije niti u poziciji sastavljati većinu. No, ni da je SDP - ov rezultat bio bolji, Most ih ne bi podržao jer nadali su se oni koaliciji s HDZ - om pa su zato tijekom pregovora činili sve da se ne dogovore s Miroslavom Škorom, iako su ga podržali kao predsjedničkog kandidata.

Doduše Mostov Marin Miletić još je u kampanji iznio tezu kako će Most sljedeće četiri godine biti u oporbi kako bi na idućim parlamentarnim izborima osvojio vlast. Ipak, posve je jasno da se stvari u politici nikad ne mogu gledati tako plastično, kao što je jasno da će Most, iako to ne žele, sljedeće mandatno razdoblje u saboru biti oporba koja će i dalje, kad im to bude odgovaralo koketirati s HDZ - om.

Objavljeno u Aktualno

Iako je HDZ na netom završenim parlamentarnim izborima ostvario briljantnu i povijesnu pobjedu koja je u konačnici predsjedniku HDZ - a Andreju Plenkoviću omogućila formiranje većine s osam zastupnika nacionalnih manjina te po jednim mandatom Reformista i HNS - a, rezultat koji je HDZ ostvario u X. izbornoj jedinici ipak je znatno lošiji od rezultata na parlamentarnim izborima prije četiri godine u broju glasova, iako je na jučer održanim izborima HDZ osvojio sedam mandata kao i prije četiri godine.

Od 195 769 birača, odnosno njih 49,34 posto, koliko ih je u X. izbornoj jedinici pristupilo glasanju, povjerenje je HDZ-u dalo njih 78 451 birača ili 40, 86 posto.

Iako je njihova sinoćnja pobjeda neupitna, u HDZ-u, barem kad je u pitanju njihov izborni rezultat u X. izbornoj jedinici, imaju razloga za brigu.

Naime, na izborima 2016. kojima se u X. izbornoj jedinici odazvalo 223 180 birača ili njih 56,6 posto, HDZ je osvojio čak 95 486 ili 43,5 posto glasova birača.

Matematički gledano, HDZ je u X. izbornoj jedinici u četiri godine izgubio 17 035 glasova, a može se reći da su te glasove nezadovoljni birači HDZ-a prelili strankama okupljenim oko Domovinskog pokreta Miroslava Škora. Naime, Domovinski pokret u X. Izbornoj jedinici osvojio je nešto malo više od onoga što je HDZ izgubio, a u brojkama je to 19 560 glasova ili 10,20 posto.

HDZ-ov izborni rezultat u Gradu Dubrovniku za nijansu je lošiji od rezultata koji je ta stranka ostvarila na izborima prije četiri godine.

Od 17 575 birača ili njih 46, 53 posto, koliko ih se odazvalo izborima, HDZ-u je povjerenje dalo 6970 birača ili njih 40,43 posto. Na izborima 2016. HDZ je u Dubrovniku osvojio 7 242 glasa ili 38,2 posto.

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 06 Srpanj 2020 08:24

Dubrovnik uvjerljivo pripao HDZ - u

U Dubrovniku je na jučer održane parlamentarne izbore izašlo 46,31 posto birača.

Rezultati glasanja u Dubrovniku po postotcima:
dubrovnikrezultatiizbora06072020

Rezultati glasanja u Dubrovniku po broju glasova:
dubrovnikrezultatiizborabrojglasova06072020

Rezultate u cijeloj X. izbornoj jedinici možete vidjeti OVDJE.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 12 Ožujak 2020 12:07

Rezultati županijske smotre Lidrano 2020.

Više od 200 učenika osnovnih i srednjih škola Dubrovačko - neretvanske županije predstavilo se svojim literarnim, novinarskim i scensko -dramskim stvaralaštvom na županijskoj smotri Lidrano 2020. koja je održana jučer u Kazalištu Marina Držića.

Smotru je otvorila pročelnica UO za društvene djelatnosti DNŽ Jelena Dadić.
- Kroz kvalifikacije kroz gradsku i općinsku razinu Lidrana sudjelovalo je više od tisuću mladih iz svih osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije. Vas nešto više od 200 će danas na ovoj predivnoj pozornici KMD pokazati svoje umijeće, te sam sigurna da Povjerenstva neće imati lak posao s obzirom na bogati program današnje smotre. Sigurna sam kako ćemo svi mi, uključujući i publiku koju čine vaši najbliži, a koji su vam došli pružiti podrušku, uživati u vašim izvedbama. - istaknula je pročelnica Dadić.

- Lidrano je smotra kreativnosti, smotra koja omogućuje učenicima potpunu slobodu stvaralaštava, slobodu literarnoga, dramsko-scenskoga i novinarskoga izraza s tim da ne smijemo zaboraviti da je je jedan od ciljeva Lidrana njegovanje našeg lijepog hrvatskog jezika. Treba naglasiti da su nastupi koje ćemo danas ovdje vidjeti i u njima uživati rezultat kontinuiranog rada voditelja i mentora s učenikom ili skupinom tijekom cijele školske godine. Stoga svim učenicima i mentorima želim čestitati na dosadašnjem radu i uspjesima, te svima želim puno sreće na današnjoj smotri, a iskoristi ću ovu priliku i čestitati onima koji će danas biti najbolji i koji će predstavljati, sigurna sam vrlo uspješno, Dubrovačko-neretvansku županiju na Državnoj smotri Lidrana. - rekla je pročelnica Dadić.

REZULTATI SMOTRE

Na županijsku smotru LiDraNo pristiglo je 27 literarnih radova osnovnih škola, 15 novinarskih radova, 7 školskih listova i 5 radijskih emisija. Na smotru za srednje škole pristiglo je 15 literarnih radova, 7 novinarskih radova, 3 radijske emisije te dva školska lista. Ukupno je sudjelovalo preko 200 učenika i 50 mentora.

ŽUPANIJSKA SMOTRA LIDRANO 2020. DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Škola domaćin:
Gimnazija Dubrovnik

STRUČNA POVJERNESTVA ZA PROSUDBU:
Povjerenstvo za dramski izraz:
Petra Jelača, kazališna kritičarka i teatrologinja
Hrvoje Sebastijan, kazališni glumac
Zdeslav Čotić, kazališni glumac

Državni izbornik:
Paolo Tišljarić, kazališni redatelj

Povjerenstvo za literarni izraz:
Ivan Cikatić, profesor i književnik
Mariela Marković, profesorica i književnica
Stanislava Nikolić Aras, književnica

Povjerenstvo za novinarski izraz
Baldo Marunčić, novinar
Ivica Puljić, novinar
Leona Rašica, novinarka

Povjerenstvo za radijski izraz
Ivana Androić, glavna urednica Radio Ragusa
Branimir Jelić, tehnička podrška Radio Ragusa
Suzi Sokol, radijska voditeljica

DRAMSKO-SCENSKO STVARALAŠTVO, POJEDINAČNI NASTUPI OSNOVNIH ŠKOLA
1. Sreća, Ivica Vanja Rorić
Helena Penetra, 5. razred, OŠ Gruda
Mentorica: Marijana Šerkić Despot
Kazivanje poezije, 2min

2. Barka, Nelka Sardelić
Mato Bogdan, 7. razred, OŠ Orebić
Mentorica: Vesna Martinović
Monolog, 2min

DRAMSKO-SCENSKO STVARALAŠTVO, SKUPNI NASTUPI OSNOVNIH ŠKOLA
1. Povuci-potegni, Ivana Radaljac
Učenici 4. razred OŠ Lapad
Mentorica: Ivana Radaljac
Lutkarska igra, 10min

2. Kamo je nestao Mali princ? prema tekstu Antoine de Saint Exupery priredila Slavica Jakišić
Učenici 7., 5 i 6.razreda OŠ Opuzen
mentorica: Slavica Jakišić
Dramsko-scenska igra, 14min

3. Moj tovare poštovani, prilagodila Marina Šego prema Priče o tovaru
Učenici 3. i 4. razreda OŠ Smokvica
Mentorica: Marina Šego
Recital, 13min

DRAMSKO-SCENSKO STVARALAŠTVO, POJEDINAČNI NASTUPI SREDNJIH ŠKOLA
1. Caroline Nouber, Nebojša Romčević
Adna Hebib, 3. razred, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Janja Leščan
Monolog, 4min

DRAMSKO-SCENSKO STVARALAŠTVO, SKUPNI NASTUPI SREDNJIH ŠKOLA
1. Groznica subotnje večeri, dramska skupina
Učenice 2 i 3. razreda, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Matilda Perković
Dramsko-scenska igra, 12min

LITERARNI IZRAZ – OSNOVNE ŠKOLE
1. Kapljica
Helena Penetra, 5. razred, OŠ Gruda
Mentorica: Marijana Šerkić Despot

2. Moje Konavle
Roko Miljan Popović, 6. razred, OŠ Cavtat
Mentor: Ivan Marić

3. Eskurzija
Veronika Dovijanić, 8. razred, OŠ Blato
Mentorica: Ljubica Andreis

4. Raj na zemlji
Marin Miljak, 7. razred, OŠ Trpanj
Mentorica: AnaTulić Šale

5. Želja jedne petice
Lamija Mešković 4. razred, OŠ Ivana Gundulića - Dubrovnik
Mentorica: Dubravka Sambrailo

LITERARNI IZRAZ – SREDNJE ŠKOLE
1. U meni su dva vuka
Nina Soče, 1. razred SŠ, Gimnazija Metković
Mentorica: Martina Pačić

2. Pjesme bez riječi
Romana Knežević, 3. razred, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Marina Đanović

3. Htjela bih…
Antonija Bračun,2. razred, Klasična Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Mirjana Žeravica

4. Nestala
Maja Makivić, 2. razred, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Ana Njirić Aleksić

NOVINARSKI IZRAZ
SAMOSTALNI NOVINSKI RAD – OSNOVNE ŠKOLE
1. Bijela traversa, člananak
Lara Leitao, 7. razred, OŠ Gruda
Mentorica: Ana Veselić

2. Moja slika Vijetnama, putopis
Nika Kralj, 8. razred, OŠ Cavtat
Mentorica: Marijana Đuraš

3. Mislite svojom glavom! intervju
Paola Depolo, 7. razred, OŠ Marina Getaldića
Mentorica: Katica Lujo

SAMOSTALNI NOVINARSKI RAD – SREDNJE ŠKOLE
1. Par brzopoteznih pitanja za najbolje multitaskere u Gimnaziji Dubrovnik, intervju
Margarita Koši, 2. razred, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Anđela Džamarija

2. Moraš biti najbolji da te primijete, intervju
Matea Brautović, 2. razred, Gimnazija Dubrovnik
Mentorica: Anđela Džamarija

ŠKOLSKI LIST – OSNOVNE ŠKOLE
1. Tintilinić, OŠ Gruda
Urednica: Ilia Letunić, 8. razred
Mentorica: Ana Veselić

2. Kreket, OŠ don Mihovila Pavlinovića
Urednik: Filip Jerković, 8. razred
Mentorica: Katica Salacan

3. Vidra, OŠ Marina Držića
Urednica: Lara Mezei, 7. razred
Mentorica: Maris Batričević

ŠKOLSKI LIST – SREDNJE ŠKOLE
1. Infođir broj 31, Gimnazija Dubrovnik
Urednica: Matea Brautović, 2. razred
Mentorica: Anđela Džamarija

2. Infođir broj 32, Gimnazija Dubrovnik
Urednica: Matea Brautović, 2. razred
Mentorica: Anđela Džamarija

RADIJSKI IZRAZ – OSNOVNE ŠKOLE
1. Svijet za 5! OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik
Učenici 5. razred
Mentorica: Barbara Ogresta
Radijska emisija

2. Voda, OŠ Petra Kanavelića
Mislav Tomičić i Vito Melhior, 7. razred
Mentorica: Suzana Petković
Radijska emisija

4. Posljednji hrvatski brodograditelj, OŠ Ante Curać-Pinjac
Katarina Skokandić i Jakica Bakarić, 8. razred
Mentorica: Anamarija Radovanović
Radijska emisija

RADIJSKI IZRAZ – SREDNJE ŠKOLE
1. Putuj, uči, vrati se kući! Gimnazija Metković
Marija-Kristina Majčicai Petar Borovac, 2. razred i 3. razred
Mentorica: Suzana Nižić
Radijska emisija

2. Od bubice do iglice, Gimnazija Dubrovnik
Anadora Kukrika i Ivia Ana Car, 3. razred
Mentorica: Ana Njirić Aleksić
Radijska emisija

3. Cimerice, Gimnazija Dubrovnik
Skupina učenica 3 i 4. razred
Mentorica: Lucijana Pendo
Radioigra

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Zoran Milanović bit će novi predsjednik Republike Hrvatske. Milanović je uvjerljivo pobijedio Kolindu Grabar Kitarović u drugom krugu predsjedničkih izbora, a razlika prema neslužbenim rezultatima iznosi nešto više od pet posto.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji, kao i u prvom krugu, više glasova ipak je osvojila Kolinda Grabar Kitarović, 31.477 birača zaokružilo ju je u drugom krugu, a Milanovića 24.219.

U Županiji dubrovačko – neretvanskoj izlaznost je bila 54,29 posto uz čak 4,74 posto nevažećih listića.

U središtu Dubrovačko – neretvanske županije, Gradu Dubrovniku Kolinda Grabar Kitarović osvojila je 106 glasova više od budućeg predsjednika Zorana Milanovića. Predsjednicu na odlasku zaokružilo je 9.409 Dubrovkinja i Dubrovčana, a Milanovića 9.303.

Izlaznost u Gradu Dubrovniku bila je 50,48 posto, uz 4,37 posto nevažećih listića.

U Konavlima također je bila bolja Grabar Kitarović s 2.349 glasova, Milanović je dobio 1.595 glasova. Izlaznost je bila 56,8 posto uz 5,8 posto nevažećih listića.

U Župi dubrovačkoj Grabar Kitarović imala je 2.308, a Milanović 1.202 glasa, uz izlaznost od 48,75 posto i 4,1 posto nevažećih listića.

Zoran Milanović pobijedio je u gradu Korčuli, na Lastovu, u Smokvici i Veloj Luci.

Isti broj glasova Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović imali su u Lumbardi, po 271.

dm

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 28 Svi 2019 19:55

Ima Vaso sto mana, ali je ovaj put u pravu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne vidi nikakvu svoju odgovornost za rezultat HDZ-a na netom završenim izborima zastupnika za Europski parlament, a koji se u javnosti doživljava kao debakl. No, je li to baš tako?

Pod pritiskom da moraju pobijediti na izborima HDZ-ovci su se nakon izbora pogubili. Pogubio se i sam Plenković,koji se netom što je u izbornoj noći otkucala ponoć pred novinarima pojavio s itekakvim grčem na licu. Sve zbog dojma kako je HDZ-ov izborni rezultat katastrofalan pa se eto pojavio i nekakav „crni labud”.

HDZ-ov glavni analitičar i savjetnik premijera Robert Kopal tako se potpuno pogubio, jer nitko ne zna što je čovjek zapravo nakon izbora rekao. Računajući preferencije birača uz pomoć specijalnog analitičkog softvera previdio je tog famoznog „crnog labuda”. Nakon izborne noći pojasnio je medijima kako se „možda dogodilo nešto što ne znamo da ne znamo, nešto atipično”, okrivivši „crnog labuda” te dodao kako će, „kada nađemo odgovor na pitanje što ne znamo da ne znamo, to postati znamo da to znamo, a onda ćemo to povratno ugraditi u nove modele”.

Što je rekao, vjerojatno ni sam ne zna. Inače, „crni labud” obična je metafora za događaje koji se ne mogu predvidjeti ili objasniti, a postao je uvriježen nakon što su u Australiji 1967. pronađeni crni labudovi. Bilo je to veliko otkriće jer je do tada vladalo mišljenje da su svi labudovi na kugli zemaljskoj bijeli. Termin crnog labuda u novije doba popularizirao je bivši analitičar tržišta Nassim Nicholas Taleb, prema kojemu teorija crnog labuda označava neki događaj koji se nije mogao predvidjeti, a iza sebe je kad se dogodio, ostavio razorne posljedice u ekonomiji.

Netom okončani izbori za Europski parlament po HDZ su naizgled bili razorni, ali rezultat se itekako mogao predvidjeti. HDZ nije potaracao taj skriveni „crni labud” niti je potaracan. Jednostavno HDZ-u su se dogodili loši analitičari kojima ni najbolji analitički softverski sustavi nisu mogli otvoriti oči. Analitički softver nije ništa drugo doli obični računalni program koji će izračunati preferencije birača po prethodno obrađenim podacima prikupljenim na osnovu istraživanja javnog mijenja. Zato, prije će biti da su se obavještajni analitičar, ili narodski rečeno špijun Kopal i premijer Plenković, zaigrali sa tim svojim analitičkim sofverima i očekivali više nego što mogu postići, tako su i govorili pa je sad dojam da su potaracani. Jer ako Kopal ističe kako postoji jaka desnica, disperzije i puno listi za Europski parlament onda nije jasno čemu se sad čudi, ali je jasno da su se u HDZ precijenili, loše pratili trendove u zemlji i podcijenili radikalnu desnicu od koje se pokušavaju odcijepiti.

Na ovim izborima pobjednika zapravo nema, jer rezultat je jasan, postotci su na kraju puno manje bitni od mandata, a mandati su između dvije najveće stranke HDZ-a i SDP-a podijeljeni na jednak način, 4:4. Pri tome, HDZ ima jednak broj mandata kao i na prošlim izborima, a i samostalno više glasova.

Predviđali su HDZ-ovci sebi šest manadat, peti im je utekao zamalo i dobili su četiri. No, sam HDZ je na netom okončanim izborima osvojio nešto više glasova nego na onim 2013. te desetak tisuća više nego 2014. godine. Naime, istina je da je koalicijska lista koju je predvodio HDZ 2014. godine imala 140 tisuća glasova više, ali pri tome je Ruža Tomašić toj listi donijela oko 107 tisuća glasova, a Marijana Petir oko 42 tisuće glasova. Kada se oduzmu glasovi Tomašić i Petir HDZ je sa samostalnom listom, ove 2019. godine osvojio gotovo točno onoliko glasova koliko je imao i 2014. godine, odnosno čak desetak tisuća više.

Odmicanjem od radikalne desnice lista HDZ-a neminovno je morala izgubiti dio glasača, kakvi „crni labudovi” i slične gluposti, HDZ analitičari jednostavno nisu odradili svoj posao.

Inače već duže vrijeme novinske stupce pune članci o Plenkovićevu zaokretu HDZ-a. Taj zaokret nije samo podrazumijevao izmjenu pravilnika i akata te stranke već i njezino pomlađivanje, Plenkovićevo zaokruživanje prstenom njemu podobnih ljudi te vraćanje stranke na desni centar.

Stvarni zaokret malo je stavljen na čekanje zbog Europskih izbora na koje je HDZ izašao samostalno. Listu gotovo pa političkih anonimusa sastavio je baš Plenković. Nisu HDZ-ovci tom listom bili zadovoljni, Plenković je to znao i nije se obazirao. Na čelo liste stavio je mladog štrebera Karla Resslera o kojem hrvatska javnost zna tek da je on posinak Vladimira Šeksa. Drugo mjesto pripalo je Plenkovićevoj vjernoj sljedbenici Dubravki Šuici, a ostalih deset kandidata toliko je politički zanimljivo da im ni birači HDZ-a ne znaju imena. U posljednje vrijeme u prvi politički plan guranjem u medije pokušalo se profilirati još jednog tipičnog štrebera, saborskog zastupnika Tomislava Sokola koji u svojim medijskim istupima mlati štreberski nabubane političke floskule. Talenta za politiku nema, ali je kao štreber bez problema svladao dnevno – političke floskule.

No, i takva lista polučila je dakle jednak rezultat kao 2014. godine, HDZ je imao četiri zastupnika u EU parlamentu i opet će ih imati četiri. Dojam o porazu i matematika su tu suprotstavljeni, ali činjenice su činjenice kao što je i činjenica da su HDZ i Plenković krivi za uzlet radikalne desnice.

Bruna Esih, Željko Glasnović, Ladislav Ilčić, Hrvoje Zekanović? Nije li ih baš Plenkovič „stvorio”, stavio na listu za parlamentarne izbore i uveo u Sabor? Nije li, dok ih se jednog po jednog odricao, kao mudar političar trebao voditi računa da će se ti radikali organizirati i samim izlaskom na izbore oduzeti HDZ-u određeni broj glasova.

Znao je Plenković još u startu kampanje što se događa jer nije Dubravka Šuica zaludu u jednoj od TV emisija isticala kako je ona „najveća Hrvatica među Hrvatima”, baš kao što su njezini kolege s liste isto „veliki Hrvati”.
Prije će biti da je Plenković vukao vraga za rep. Za izborni rezultat koji nije onakav kakav je priželjkivao nisu mu krivi birači, ni šefovi županijskih HDZ-ovih organizacija, ni „ćelavi labud” Vaso Brkić kojega nije bilo u kampanji, nisu krivi ni mediji, ni crkva pa ni novi krivac Mislav Kolakušić.

Uz sav taj izborni ćušpajz, Plenković je dobro i prošao jer što bi bilo da su svi ti radikali na izbore izašli zajedno. Ako je Ruža Tomašić izračunala kako bi zajedno imali tri mandata, posve je logično postaviti pitanje bez koliko bi mandata prema tom scenariju ostalo HDZ-u, ali i SDP-u, jer postotci bi drukčije izgledali.

Naime, baš kao što je kazao Milijan Brkić „u HDZ-u trebaju biti ponizni, a ne bahati”. Ima Vaso sto mana, ali ovaj put je u pravu.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020