Prikazujem sadržaj po oznakama: sponza

Izložba fotografija s Prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji otvorena je u ponedjeljak u atriju Palače Sponza. Izložbu su organizirali Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Ronilački klub Dubrovnik i Hrvatski ronilački savez, a bit će otvorena svaki dan do 12. veljače.

Tajnik Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije Tomo Sjekavica pozdravio je okupljene posjetitelje, a zatim je predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak otvorio izložbu. Istaknuo je da fotografije govore o umješnosti onih koji su ih uspjeli napraviti, a isto tako govore o ljepotama podmorja i svemu što se može vidjeti kad se zaviri ispod površine.

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u podvodnoj fotografiji održalo se početkom rujna prošle godine u Dubrovniku i na njemu su sudjelovala 23 ronioca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni su se natjecali u dvije kategorije: DSLR (digitalni refleksni ili bezzrcalni (mirrorless) fotoaparati) i KOMPAKT (digitalni kompaktni fotoaparati ili akcijske kamere). Bile su zadane tri teme: fotografija podvodnog ambijenta s modelom ili bez njega, fotografija ribe i makro fotografija.

Na izložbi je izloženo 38 fotografija s prvenstva, a autori su: Dalibor Andres (RK Sisak), Ivio Bilić (RK Dubrovnik), Dado Ćumurija (RK Mostar), Dean Ganza (RK Roniti se mora), Leo Gavranić (RK Dubrovnik), Aleksandar Grilec-Đorđijevski (RK Roniti se mora), Dragutin Krmek (KPA Drava Varaždin), Vanja Krvavica (RK Roniti se mora), Karlo Maćaš (KPA Vodomar Duga Resa), Elvir Mahmutović (Eko RG Invalida Lukavac), Edis Mahmutović (Eko RG Invalida Lukavac), Matea Martinović (RK Dubrovnik / Prirodoslovni muzej Dubrovnik), Vedran Metelko (RK Roniti se mora), Ivana Nobilo (RK Roniti se mora), Klaudio Pozniak (RK Dubrovnik), Miloš Prelević (Eko RG Invalida Lukavac), Lovor Rašan (RK Roniti se mora), Fisnik Sahatciu (KPA 3 maj Rijeka), Miro Stanić (REK HVIDR-a Split), Bilal Šarić (Eko RG Invalida Lukavac) i Damir Zurub (RK Roniti se mora).

Najbolja fotografija cijelog natjecanja bila je fotografija podvodnog ambijenta od Damira Zuruba iz Ronilačkog kluba Roniti se mora. On je ujedno osvojio i ukupno prvo mjesto u kategoriji DSLR fotoaparata, a njegov klub prvo mjesto ekipno.

dpp

Ugovor o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i izvođača radova tvrtke Građevinar Quelin d.d. kao i ugovor o obavljanju usluga stručnog i projektantskog nadzora s tvrtkom Canosa inženjering d.o.o. potpisan je jučer. Ugovore je ispred Zavoda za obnovu Dubrovnika, koji koordinira i vodi čitav postupak sanacije do okončanja svih radova, potpisala ravnateljica Zavoda Mihael Skurić, a potpisivanju ugovora nazočila je i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.
 
Naime, na osnovu ugovora sa Ministarstvom kulture i medija Državni arhiv u Dubrovniku osigurao je sredstva za realizaciju ovog projekta, a isti je temeljem Sporazuma o suradnji između Zavoda i Arhiva uvršten u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika.

Proveden je postupak javne nabave radova te je u odnosu na procijenjenu vrijednost radova u iznosu od 4,7 milijuna kuna s PDV-om, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke Građevinar Quelin d.d. s cijenom od 3.99 milijuna kuna s PDV-om. Rok za završetak radova je 12 mjeseci.
 
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.
 
Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

dpp

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak u nazočnosti gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića potpisale su danas sporazum kojim je ugovorena suradnja na poslovima pripreme i izvođenja radova na obnovi Sponze.
 
U cilju početka realizacije ovog projekta, Državni Arhiv u Dubrovniku sklopio je dodatak ugovoru s Ministarstvom kulture i medija o korištenju sredstava u 2022. godini kojim se Arhivu osiguravaju sredstva za radove obnove Sponze u iznosu od dva milijuna kuna, dok je od strane Ministarstva potvrđeno i osiguranje preostalog iznosa za realizaciju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 4,7 milijuna kuna s PDV-om.
 
Zavod za obnovu Dubrovnika provest će odgovarajuće postupke javne nabave za izvođenje radova obnove Sponze i usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova, sklopiti ugovore, koordinirati sve sudionike u realizaciji ugovora i izvođenju radova te pratiti i voditi projekt sve do potpunog završetka radova i uspješne primopredaje objekta, kao i konačne predaje palače Sponza Arhivu.
 
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.
 
Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružarnici, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

dpp

Skupna izložba „Gatara“ otvorena je jučer u atriju palače Sponza. Kustosica izložbe je Selma Hafizović, a uz njezine radove, izloženi su i radovi Jagode Buić, Ive Laterze, Dubravke Lošić, Rebecce Ribichini te Tanye Small. Razgledati se može svakim danom, sve do kraja Igara 25. kolovoza, a ulaz je besplatan.

Od ukupno trinaest radova, izložene su dvije tapiserije iz 1970-ih i prostorni kolaž Zmaj Jagode Buić; jedna multimedijalna i jedna neonska instalacija Rebecce Ribichini, prostorna instalacija Alba Abula Dubravke Lošić, ulja na platnu i ploči Selme Hafizović, fotografija Tanye Small te dva rada Ive Laterze, još jedne Dubrovkinje koja upravo završava magisterij pri čuvenom sveučilištu Goldsmiths u Londonu.

Zahvalivši posjetiteljima na dolasku i predstavivši kustosicu, intendantica Dora Ruždjak Podolski istaknula je kako je posebnost izložbe svakako generacijska različitost, a glavna je poveznica ženska kreativnost koja je uvijek nenadmašna.

Jedna od šest umjetnica na izložbi, ujedno i kustosica, Selma Hafizović zahvalila je Dubrovačkim ljetnim igrama što su joj dali priliku da napravi feminističku izložbu.

- Ovaj rad je stvoren kao određena retrospektiva feminističkog rada od 1970-ih do danas, rada koji se stvara pod nekom opresivnom strukturom. - istaknula je Hafizović. Na kraju obraćanja posebno je zahvalila Jagodi Buić što je dio izložbe i što je „stvorila mjesto u budućnosti za druge žene“.

kl/dlji

U vikendu koji je ostao za nama konačno je atrij palače Sponza ostao prazan. Naime, završila je izložba naziva „Likovna tišina o crvenim zločinima” autora Damira Kukavice te Sponza i oni koji uđu u njen atrij konačno mogu odahnuti.

Naime, takvo izloženo likovno smeće, slike čiji dio možete vidjeti u foto prilogu, koje ne zaslužuju niti da se objese u javni zahod kako bi poboljšale pražnjenje nečijih crijeva, ponovo su potaknule temu mora li se, odnosno može li se baš svaki „umjetnik” primiti na izlaganje u tom reprezentativnom objektu.

Da riješimo i jednu drugu dvojbu, kada se govori o Sponzi kao reprezentativnom objektu, onda se isključivo govori o njenom arhitektonskom i povijesnom značaju, a nipošto o objektu koji je reprezentativan za izložbe. Dapače, Sponza, točnije atrij nema uopće nikakve uvjete za neki ozbiljniji postav. Sponza je, u ovom kontekstu, priručni objekt u kojem, nažalost, izlaže bilo tko, tj. tko god aplicira.

Ne ulazeći uopće u tematiku slika Damira Kukavice, stavljanja u isti kontekst hrvatskih branitelja i npr. ustaškog gradonačelnika, kao i bljuvotine marginalnih likova izrečene na otvaranju te izložbe o nekakvom prvom domovinskom ratu (namjerno sve malim slovima, jer u suprotnom bilo bi to vrijeđanje sudionika Domovinskog rata), pri čemu se misli na razdoblje od 1941. do 1945. godine, i onom koji nikada u životu nije malo dublje ušao u likovnu umjetnost može biti jasno kako se tu radi, ne o kiču, jer i kič ima neku svoju vrijednost, već o bezvrijednim švrljotinama koje su na neki način i uvreda onim pokojnicima koji su na tim slikama prikazani.

Državni arhiv u Dubrovniku kojeg vodi ravnateljica Nikolina Pozniak nažalost nema razrađen nikakav kriterij niti pravilnik tko i što može izlagati u tom reprezentativnom objektu. Time se u Sponzi nitko niti ne želi baviti iako postoje zaposleni povjesničari umjetnosti. No, ti ljudi plaćeni su da bi se bavili svojim poslom u Arhivu, a ne procjenama likovnih radova i likovnih švrljotina. Pozniak stoga i sama priznaje da je kriterij koji ne postoji - problem, govori o ogromnim pritiscima na nju osobno i Arhiv kada je riječ o izlaganju (sjetimo se „slučaja” koji to i nije bio, kada je veliki „problem” nastao jer je radovima djece s jedne radionice namijenjen drugi termin od onog koji su u toj radionici zamislili) i priznaje zapravo svoju nemoć da se odupre svemu tome i jasno i nedvojbeno reče: „U Sponzi se ne može izlagati.” Uostalom, to može reći i Upravno vijeće ili se barem savjetovati s nekim vanjskim suradnikom je li nešto vrijedno Sponze ili obezvrjeđuje taj povijesni prostor.

Naime, Sponza bi trebala biti objekt u koji ne može svašta ući, niti „djela” Damira Kukavice niti dječji radovi koji zanimaju samo roditelje djece sudionika neke radionice. Djeca vesele, njihova kreativnost veseli, ali zaboga, tome nije mjesto u Sponzi. U Sponzi se, nedvojbeno to treba reći, trebaju postavljati isključivo tematske izložbe Državnog arhiva u Dubrovniku i izložbe slične tematike postavljene od strane stručnjaka, a ne hobista.

No, ako ne u Sponzi, a gdje bi se drugdje mogle izlagati amaterske i slične izložbe. Zasigurno ne u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ali npr. moglo bi se u Lazaretima, iako je također riječ o povijesnom objektu, no njihov koncept lakše podnosi i trpi izložbe ovakvog tipa (mada ovakvim izlošcima poput Kukavičinih ni tamo ne bi trebalo biti mjesta, neki kriterij mora svugdje postojati). Grad Dubrovnik uložio je milijune kuna u obnovu Lazareta, postoji čak i tvrtka Dubrovačka baština koja o njima kao skrbi, čiji bi radni dan zaposlenika bilo zanimljivo vidjeti, onako iz prikrajka, jer u Lazaretima se uglavnom, uz rijetke iznimke, događa jedno veliko – ništa.

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, realizirao je izložbu fotografija „Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Izložba je otvorena večeras u atriju Sponze i ostaje otvorena do 3. studenoga.

Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovne škole Lapad, čime je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu.

dm

Izložba „Time Out“ Viktora Daldona, koja predstavlja dvanaest dosad neizloženih platna velikih formata nastalih od 2004. do 2020. godine, otvorena je sinoć u atriju palače Sponza. Razgledati se može svakim danom od 9 do 21 sat sve do 25. kolovoza.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić istaknuvši kako je ona ujedno i završetak izložbenog ciklusa posvećenog suvremenim dubrovačkim umjetnicima, uz napomenu kako je s izložbom Ivane Dražić Selmani povezuje djelovanje u krugu umjetnika okupljenih oko Art radionice Lazareti što je po njegovom mišljenju jedna od najzanimljivijih grupa koji stvaraju suvremenu umjetnost u Hrvatskoj.

Izložba „Time Out“ predstavlja djela većih dimenzija na kojima dominira crno-bijeli registar no izložene su i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Umjetnik ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformirana slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

- Ono što uistinu prepoznajemo na tim platnima je nevjerojatna slikarska energija, Viktor često nije zadovoljan sa svojom slikom pa je u nekoliko godina potpuno promijeni i na kraju nastane jedno potpuno novo djelo. Osim upotrebe otisaka i šablona, upotreba slova i pisma u tkivo slike je umjetnikov zaštitni znak. I ovdje su izložene tri slike gdje su slova zapravo izobličena, ne čitamo ih, ali nam sam naslov govori da je riječ o nečemu što autor ne želi da vidimo. Čak ide toliko daleko da ih sa stražnje strane platna zamrlja pa tako nikad ne shvaćamo o čemu je riječ, ali osjećamo tu energiju, tu lošu emociju pretvorenu u nešto pozitivno - objasnila je Rozana Vojvoda, autorica teksta kataloga izložbe. 

Naziv izložbe, „Time Out“, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Festivalska publika svoj time out za razgledati ovu izložbu u atriju palače Sponza može uzeti svakim danom od 9 do 21 sat sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza.

kl

Izložba Viktora Daldona naziva „Time Out“, koja donosi dosad neizlagane radove umjetnika nastale od 2004. do 2020. godine, bit će otvorena u sklopu popratnog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara u utorak, u 21 sat, u palači Sponza.

Rođen 1972. godine u Dubrovniku, Viktor Daldon slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2001. godine u klasi Eugena Kokota, kada je dobio i Rektorovu nagradu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Živi i radi u Dubrovniku, gdje je samostalne izložbe imao u svim značajnim institucijama likovne umjetnosti poput Art radionice Lazareti, Umjetničke galerije Dubrovnik, Galerije Flora i drugih. Na Dubrovačkim ljetnim igrama su mu radovi do sada bili predstavljeni samo u sklopu skupne izložbe Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici koja je 2018. godine bila ostvarena u suradnji s Art radionicom Lazareti.

Za ovu prigodu, Daldon je odabrao uglavnom neizlagane radove većih dimenzija nastale u vremenskom periodu od 2004. do 2020. godine, a uz slike na kojima dominira crno-bijeli registar, bit će izložene i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Daldon ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformna slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

Naziv izložbe, Time Out, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Izložba ostaje otvorenom u Sponzi sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza, a moći će se razgledati svakim danom od 9 do 21 sat.

Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih.

kl

Uoči Dana državnosti koji se od ove godine ponovo obilježava 30. svibnja, predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom i predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjede na Vjetrenom mlinu i kod Spomen križa na Boninovu.

Počast stradalima u Domovinskom ratu odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, PU dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Danas je također u Sponzi održan tradicionalan prijem župana, na kojem je, zbog okolnosti s pandemijom koronavirusa, sudjelovalo manje uzvanika nego inače.

Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju tom prigodom kazao:

“Dan državnosti slavimo ove godine ponovo 30. svibnja. Podržavali smo inicijativu ove Vlade za vraćanje na ovaj – izvorni datum, premda smo naravno obilježavali s poštivanjem i onaj iz lipnja, dok je tako bilo riješeno tadašnjim zakonom. Nije dobro mijenjati datume obilježavanje državnih blagdana, ta se greška nažalost u slučaju Dana državnosti dogodila 2001. godine.

Zašto smo bili pristalice obilježavanja blagdana 30. svibnja? Ponajprije stoga što se time vraćamo onome što nam je bilo oduzeto – širokoj narodnoj proslavi hrvatske slobode i državnosti. Vraćamo se također na prvu manifestaciju hrvatske slobode – konstituirajuću sjednicu prvoga saziva Hrvatskog sabora, izabranog na slobodnim demokratskim izborima, nakon desetljeća jednoumlja nedemokratskih režima koji su vladali Hrvatskom. Demokratski izabrani Sabor jest bio točka preokreta, vraćanje vlasti narodu, prijelaz iz totalitarizma u demokraciju, iz jednostranačja u višestranačje. Toga dana Hrvatska je zakoračila u slobodu i krenula ka svojoj samostalnosti. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora za predsjednika RH izabran je dr. Franjo Tuđman. Izabran je državnik koji je mudro i odvažno vodio zemlju u suprotstavljanju agresiji, kroz borbu za očuvanje slobode i samostalnosti, za teritorijalnu cjelovitost, za pozicioniranje Hrvatske u Europi i svijetu.

To su bila sudbonosna vremena s povijesnim događajima za naš narod: Referendumom od 19. svibnja 1991. god. na kojem su se građani Hrvatske izjasnili za samostalnost Republike Hrvatske; Postrojavanjem prvog sastava Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske 28. svibnja 1991; Donošenjem povijesne Odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru; Proglašenjem pune samostalnosti i raskidanjem svih državnopravnih sveza s drugim sastavnicama bivše SFRJ 8. listopada 1991.

Nažalost svoju samostalnost morali smo skupo platiti. Platili smo je dragocjenim životima naših najhrabrijih sinova, zdravljem naših ranjenih i oboljelih branitelja, patnjama logoraša, žrtvama i patnjama civila. Tu žrtvu nećemo nikad zaboraviti. Platili smo je i golemom materijalnom štetom u našim gradovima i selima, na našoj kulturnoj baštini, na našim svetinjama. Sve smo to izdržali, pobijedili smo i potvrdili se kao slobodan i slobodoljubiv narod. Narod koji ima snagu zbaciti okove kojima su nas kroz povijest okivali. Biti suveren i ravnopravan na europskoj i svjetskoj političkoj pozornici, u najelitnijim integracijama kao što su NATO i EU.
Danas imamo uređenu državu, moćnu vojsku i sposobnu policiju, pa se ne obaziremo puno na posezanja prema hrvatskom teritoriju, našoj kuturnoj baštini i našim velikanima. Fokusirani smo na gospodarski razvitak, bolji život naših ljudi, perspektivu naše djece i mladih. Posljednjih godina to radimo u državi veoma uspješno. Naša Vlada postigla je financijsku stabilizaciju koja nam je među ostalim omogućila uspješno svladavanje ove opasne pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Možemo s ponosom reći da je naš model borbe protiv COVID-a 19 bio human i uspješan i da imamo jedno od najboljh stanja u Europi. To će nam, nadamo se, već ove godine donijeti bar dio uobičajene turističke žetve.

Mi u Županiji, u našim gradovima i općinama također neprestano ulažemo svu svoju energiju i znanje u napredak našeg područja. To je rezultiralo visokim 3. mjestom po razvijenosti koje zauzimamo među hrvatskim županijama. Među najuspješnijima smo po korištenju fondova EU, s 5,8 milijardi kn ugovorenih projekata. Među njima smo najponosniji na Pelješki most koji se uspješno gradi zajedno s pristupnim cestama, na obnovljenu Zračnu luku, Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevnu bolnicu u Metkoviću, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Centar za gospodarenje otpadom, Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, osam luka za bolje povezivanje otoka, ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu, Projekt navodnjavanja Donje Neretve, poduzetnički inkubatori, Zavičajna kuća Dubrovačkoga primorja, Gradski muzej u Korčuli, Muzej zlata i srebra u Smokvici, Centar za mediteransku baštinu u Stonu, projekti prirodne baštine u Neretvi i drugi potvrđuju naš rad i uspješnost u tom radu. U pripremi su i novi projekti za budućnost od kojih bih izdvojio Brzu cestu ZL – Grad – Osojnik, AC Osojnik – Čvor Metković i Pelješku cestu od Brijeste do Perne.

Zahvaljujem našoj Vladi na razumijevanju i potpori realizaciji svih naših projekata, posebno na potpori našoj inicijativi o uvođenju svakodnevne brzobrodske veze Lastovo – Dubrovnik. Ovi projekti mahom su realizirani sredstvim fondova EU, što potvrđuje važnost našega članstva u tom prestižnom europskom klubu.

Važnost članstva u EU potvrđuje i najnoviji Plan za oporavak EU vrijedan 750 mlrd EUR, koji iznos će EU staviti na raspolaganje svojim članicama, od toga 500 mlrd kao bespovratnu pomoć. Hrvatska tako očekuje dvostruko višeeuropskih sredstava od dosadašnjih, a znamo da su nam praktično sva ulaganja financirana iz EU fondova.Ova županija i ova država imaju iznimne mogućnosti i mi ćemo ih iskoristiti. Čuvajući svoje vrednote, tradiciju, baštinu, vjeru nastavit ćemo biti aktivna i odgovorna članica EU i NATO-a.

Čestitam svima 30. svibnja, Dan državnosti. Neka živi Dubrovačko-neretvanska županija i jedina nam i najljepša domovina Hrvatska.”

dpp

Obilježavajući 500 godina palače Sponza Državni arhiv u Dubrovniku u Noći muzeja organizirao je izložbu „Palača Sponza 1520.-2020.“ koja prikazuje nacrte, fotografije, razglednice i naravno arhivske dokumente koji su pratili okolnosti gradnje, autorstvo i izvornu namjenu palače kao i brojne intervencije i adaptacije vršene unutar objekta tijekom dugih pet stoljeća.

Posjetiteljima su u Noći muzeja u čitaonici omogućeni uvidi u izbornu arhivsku građu, a održana je i projekcija kolaža dokumentarnih filmova o Dubrovniku.

Svaki posjetitelj sudjelovao je i u nagradnoj igri, a nagrade su bile izdanja Državnog arhiva u Dubrovniku.

Uz izložbu brojni su Dubrovčani posjetili i Spomen sobu poginulim dubrovačkim braniteljima.

Gotovo dvije tisuće posjetitelja došlo je u Spnzu u Noći muzeja.

dpp