Prikazujem sadržaj po oznakama: strijelka

Petak, 19 Studeni 2021 12:43

Strijelka se može loviti i pomoću plovka!

Manje od desetljeća bilo je dovoljno da strijelka od rijetkog postane među najčešćim krupnim plijenom jadranskih varaličara. Iznimno agesivna i sve brojnija, jer nema prirodnih neprijatelja, strijelka se dobro lovi tijekom cijele godine, ali najuspješnije zimi jer se tada najviše najbliža obali. Poput ostalih grabljivica, loviti se može svim tehnikama, čak i na moru rijetko prakticiranim plovkarenjem, ali vrlo učinkovitom tehnikom za lov ove ribe.

Za ribolov strijelka ovom tehnikom neophodan je štap dužine do tri metra. Idealan je onaj namijenjen „surfcasting“ te „heavy casting“ ribolovu budući da se na sistem mamče ribe teške do 300 grama. Poslužiti može i „jigging“ štap dužine dva do tri metra. Na njima trebaju biti odgovarajuće role, s tim da su najprimjerenije „freespool“, one sa slobodnim hodom kalema. Na kalem se može namotati najlon debljine oko pola milimetra ili „PE“ višenitna struna odgovarajuće, jačine 10 do 15 kg.

strijelka191121 3

Na osnovnu strunu se postavlja plovak nosivosti 20 do 40 grama, najbolje s mogućnošću za montažu „starlite“, svjetleće ampule. Preko vrtilice s kopčom, na kraj osnovne strune se postavlja završnjak od sajle dožine 20 do 30 centimetara. Zbog snažnih čeljusti i oštrih zubi strijelki, sajlica može biti i nosivosti preko 20 kg. Na njoj mogu biti do dvije klizne i jedna, na kraju, fiksna udica, koja može biti i trokraka. Udice, najbolje „Circle“ i sličnog oblika trebaju biti veličine 3/0 ili 4/0. Završnjak je najbolje kompletirati „krimpanjem“, pomoću metalnih cjevčica za spajanje.

Iako se mogu koristiti sve ribe, za mamčenje je najbolje koristiti cijele vrnute, širune ili lokarde, ali i bukve te cipole dužine 15 do 20 cm. I fileti tih riba okrenuti kožom unutra te omotani elastičnom niti odlični su mamci, osobito kad se lovi „surfcasting“ tehnikom dalekog bacanja. Odlični mamci su i sarđele te inćuni povezani pomoću elastične niti. Cijele ribe mamčiti treba tako da u moru stoje repom prema dnu jer strijelka žrtvu u pravilu grize za rep pa kad je tako onesposobi za bijeg onda je polako kida i jede. Zato se nepokretna udica zabode u rep, druga klizna za sredinu, a prva za glavu mamca. Pri nadijevanju sajlicu je dobro omotati oko tijela mamca.

Mamac treba odbaciti na teren dubok nekoliko metara, na plažama i ostalim pličinama barem tridesetak metara daleko. Daleke odbačaje je lakše ostvariti „surfcasting“ priborom, na kome pribor treba biti s fiksnim plovkom postavljenim metar do metar i pol poviše spoja osnovne strune i sajlice. Ako se koristi kraći, štap dužine dva do tri metra, onda je potrebno koristiti klizni plovak sa stoperom radi mogućnosti daljeg zabacivanja. Kad se lovi kraćim štapom da bi se postigao dovoljno daleki odbačaj plovak mora biti klizni, a na struni poviše njega mora biti stoper, ograničavač njegovog hoda.

strijelka191121 2

Duži štap, osobito s „freespool“ rolom uz lakši i dalji odbačaj omogućava bolju kontru, ali i lakšu detekciju ugriza. Naime, iako najčešće žestoko napada, strijelka ponekad mamcu samo odgrize rep bez da se zakači i osjetno potegne pribor. Nakon toga se najčešće vrati i osjetno zakači. Takav napad se manifestira kratkim potonućem plovka bez izvlačenja strune s kalema. U takvoj situaciji treba desetak, petnaestak sekundi pričekati drugi, odlučni napad. Izostane li drugi napad plovak treba privući metar, dva i pričekati još tridesetak sekundi i sve tako dok se strijeljka ne isprovocira na napad. Naime, strijelka je ponekad veoma oprezna, čak i noću pa reagira samo na provokaciju, u ovakvom lovu na opisano povlačenje plovka sa stankama, najčešće tijekom samog privlačenja te kad plovak dotakne površinu. No, strijelka je ponekad toliko agresivna da napada i plovak.

Kao i ostalim tehnika, strijelke je najbolje tražiti u lukama, marinama i ušćima te u njihovoj okolini, gdje najlakše dolazi do hrane, koju pretežito čine cipoli, gavuni, iglice, sarđele i ostale sitne ribe. Preferiraju što uže uvale, odnosno sve tijesne pozicije jer u njih najlakše stjeraju jato ribica. Najaktivnije su u vrijeme promjene kurenta te u noćima punog mjeseca, osobito kad je najveći te pred njegov zalazak. I po najjačoj mjesečini treba koristiti plovak sa „starlight“ ampulom. Samo pomoću nje vidi se svako pomicanje plovka, posebno dobro uzimanje mamca, odnosno nestajanje plovka pod površinom.

Da bi ulov imao najbolji okus, nakon ostvarenog ulova strijelku je potrebno otkrviti zarezivanjem škrga ili ubodom noža ispod prsnih peraja.

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Zbog njene iznimne grabežljivosti i sve veće brojnosti, strijelka skakuša je sve češći plijen naših ribolovaca. Od svih alata i tehnika kojima se može loviti, kod nas je najmanje u upotrebi, praktično nepoznat lov parangalom na ovu ribu, a koji je učinkovit barem koliko i ostalim tehnikama. Kako je lov strijelke tim alatom posebno uspješan u drugoj polovini godine, osobito u hladnijim mjesecima, sada je pravo vrijeme za upoznavanje s njim.

Premda hranu ponekad traži i uz samo dno, strijelka se u pravilu hrani u površinskom sloju mora. Zato je za njen lov teoretski najbolje koristiti plivajući parangal. Međutim, uske uvale, tijesni prolazi, šira područja luka, marina i ušća te ostala mjesta na kojima se strijelka najbolje lovi u pravilu su prepuna plovila. Osim toga, gdje ima strijelki ima i dosta sitnih grabljivica, a samim time i ribolovaca koji ih love pendulom pri površini. Zbog svega toga, teško je, praktično nemoguće pronaći slobodno mjesto gdje bi se položio plivajući parangal, a da ga netko u prolazu ne zakači, čak i kada je dobro označen. Zbog svega navedenog najbolje je strijelke loviti lebdećim parangalom, koji nije osobito manje učinkovit od plivajućeg.

Iako se strijelka može dobro loviti i univerzalnim, čak i specijalnim parangalom za lov igluna i iglana, najbolji se lovi lebdećim parangalima posebno konstruiranim za njega. Takav parangal se može izraditi na nekoliko načina, a svima je zajedničko da su im privezi (pjoci, primule) djelomično izrađeni od sajlice radi sprječavanja strijeljke da pregrize privez poviše udice.

parangalstrijelka170921 1

Na prvom crtežu je prikazana konstrukcija takvog parangala sa 100 udica koji se s velikim uspjehom koristi u vodama Mediterana. Na oba kraja su mu sidreni konopi promjera 2 mm i dužine po 30 metara. Na gornjim krajevima su im plovci izrađeni od plastike i opremljeni štapom sa zastavicama. Dobro je ako su na njima i signalne svjetleće ampule. Ispod svakog plovka treba biti olovnica od 200 grama čija je uloga da drži zastavu uspravnom. Na drugi kraj vezan je uteg. Najčešće je dovoljan od 2, rijetko do 5 kg, ali je dobro imati i dodatne utege, ako zatreba. Osim olovnice, kao uteg se može koristiti bilo što. Praktično rješenje je manja bloketa, građevinski betonski blok. Radi njegove zaštite od oštećenja na rubove blokete na dio sidrenog konopa kojim se izvodi vezivanje na blok dobro je navući kakvo plastično crijevo.

Tri metra ispod signalnih plovaka konopi trebaju imati omče za spajanje s maestrom, osnovom parangala. Spoj je najblje izvesti pomoću kopči vezanih za krajeve maestre. Maestra može biti od najlona promjera do 0,70 mm, ali i od ribarskog konca. Prednost najlonske strune je što je slabo vidljiva, a konopa što ima veći otpor i bolje drži priveze, čak i ako se jako potežu, što strijelka čini.

Privezi se postavljaju na razmacima od oko 4,5 metara. Izrađuju se od najlona promjera 0,45 mm i duljine oko 150 cm, s nastavkom od 10 do 15 cm izrađenim od sajlice jačine 30 libri, eventualno, najlona promjera 0,70 do 0,80 mm, koji može odoljeti zubima strijelke. Na kraju dolaze čelične udice veličine od 4/0 do 6/0, kratkog tijela, unutra povijenog vrh i s vezištem u obliku prstena. Spoj dva dijela priveza najbolje je izvesti vrtilicom jačine 30 libri, koja sprječava uvrtanje dužeg dijela priveza i maestre. Iako se može vezati čvorom, oba kraja sajlice najbolje je spojiti „cramping“, „puškicama“, cjevčicama za spajanje od aluminija ili „inox“-a, oblika osmice i promjera 0,5 mm.

Da bi sve udice bile na približno istoj dubini, na parangal, u razmacima od 30 metara, treba postaviti 14 plutača. Najjeftinije ih je uraditi od litarskih boca, što uočljivije to bolje, a one nose privez od najlona. Privez završava kopčom za spajanje na maestru. Poviše kopče je klizna olovnica težine 25 do 50 grama, čija je uloga sprječavanje podizanje maestre ka površini.

Strijelka se pretežiti hrani cipolima, gavunom, iglicom, srđelom pa je te sitne ribe najbolje koristiti kao mamce. Osobito su učinkoviti živi cipoli, ali njih je, čak i uginule, vrlo teško pribaviti u potrebnom broju, baš kao i sipice, koje također pripadaju skupini najboljih mamac za lov strijelke parangalom.

parangalstrijelka170921 2

Optimalno rješenje je mamčiti srđelu. Kako to činiti na najbolji način prikazano je crtežom - udica se gurne kroz oko mamca pa izvede kroz škrge na istoj strani, a zatim joj se vrhi gurne na drugu stranu otprilike na zadnjoj trećini dužine mamca.
Najbolje vrijeme za polaganje parangala namijenjenog lovu strijelke je pred izlazak i zalazak sunca, a dobro noću.

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020