Prikazujem sadržaj po oznakama: struna

Struna je najosjetljiviji dio udičarskog pribora, zbog čega slabi brže od ostalog pribora pa je i češće treba mijenjati novom. Koliko često?

Kratak i precizan odgovor na to pitanje nemoguće je dati jer kao i karakteristike, trajnost strune, ovisi o njenoj vrsti, dužini i uvjetima upotrebe, održavanju, ali i skladištenju. Od najviše rabljenih, plastičnih struna najduži vijek trajanja ima „PE“ višenitka, kojoj 8 do 10 godina nakon izrade značajnije ne slabe karakteristike. Kod „FC“, fluorougljičnih taj period je oko 7, a kod najlonskih tek 3 do 5 godina.

Razlog zašto i nikad upotrebljena struna traje samo toliko je to što kemijski procesi u struni ne prestaju njenom izradom nego se nastavljaju i slabe karakteristike struna. Na brzinu slabljenja najveći utjecaj imaju temperatura, vlaga i ultravioletni (UV) dio spektra sunčeve svjetlosti. Zato strune ne treba izlagati visokim i niskim temperaturama, maloj vlažnosti i jakom svjetlu. Najčešće rabljene i najosjetljivije, najlonske strune će najduže trajati ako se čuvaju u mraku na temperaturi između 35 i 40 stupnjeva Celzijevih pri vlazi od 5 do 15 posto. Slično je i s „FC“ te „PE“ strunama.

Da bi je što duže koristili, treba kupovati što mlađu strunu. Na žalost, na pakiranjima struna nema datuma proizvodnje, a pri kupovini je teško znati koliko dugo i u kakvim je uvjetima ona skladištena. No, na to može ukazati stanje pakiranja. Ne treba kupovati strunu u izlizanom, mehanički oštećenom ili izblijedljelom pakiranju, a prednost treba dati struni spakiranoj u kartonsku kutiju, jer je ona bolje štiti od štetnog djelovanja „UV“ zraka i ekstremnih temperatura nego plastična providna. Najbolju zaštitu struna ima ako je u hermetički zatvorenoj kesici od aluminijske folije.

Vijek trajanja struna koje se koriste znatno je kraći od navedenih. Ponajprije zbog oštećenja nastalih habanjem u dodiru strune sa dnom, raslinjem i ostalim podvodnim preprekama. Najviše se ošteti prvih nekoliko desetaka centimetara strune, najbliže mamcu. To zahtjeva povremeno podrezivanje i uklanjanje oštećenih dijelova.

Habanje se može ograničiti i usporiti redovitim održavanjem strune. Nakon ribolova strunu je dobro oprati u običnoj ili vodi s malim postotkom deterdženta za suđe. Tako će se ona očistiti od prljavštine i masnoće, ali i osvježiti i navlažiti. Nakon toga će tonuti puno brže te dalje odbacivati.

Osim zbog habanja, povremeno dio strune uz mamac treba ukloniti i zbog intenzivnog korištenja ili učestalog velikog naprezanja do granice pucanja strune. Poslije svake takve situacije dobro je ukloniti dva do čak pet metara strune ispred mamca kako ona ne bi pukla u narednoj takvoj situaciji.

Iskusni ribolovci tvrde da optimalni vijek trajanja višenitne „PE“ strune iznosi 1 do 2 godine ako se ona učestalo koristi. Kada se umjereno koristi vijek joj je 2, a 3 godine kad se njom povremeno lovi. Najlonsku strunu treba mijenjati nakon 4 do 6 mjeseci ako se koristila intenzivno. Nakon godinu dana treba je mijenjati ako se umjereno ili povremeno koristila. No, to se može produžiti na dvije godine ako se struna kvalitetno održava i čuva.

Optimalni vijek trajanja fluorougljične strune je pola godine ako se ona koristi intenzivno. Tri puta duže traje kad se umjereno, a do 2 godine kada se povremeno korisit. Pravilnim održavanjem i skladištenjem to se može produžiti na tri godine.

Mnogi udičari umjesto namotavanja nove zbog uštede preokreću staru strunu što se ne preporučuje osim kad je u pitanju skupa „PE“ višenitka. Istina, kraj strune koji je bio na dnu kalema sigurno je u boljem stanju od onog uz mamac, ali je bez dvojbe i slabiji nego dok je bio nov. Osim toga, ne uštedi se puno, a preokretanje za posljedicu ima povećanje uvrtanja strune.

Objavljeno u esPRESSo

U drugoj polovini zime i prvoj proljeća najcjenjenije ribe poput orhana, zubaca ili kijerne rijetko se love pendulom jer je tim alatom mamac teško spustiti na 20 do 30 metara, dubine gdje se te ribe tada najčešće zadržavaju. Naime, da bi se postigle tolike dubine zarona pendule trebaju biti dugačke i opterećene s više kilograma teškim olovnicama, što znatno otežava baratanje priborom, osobito ako je na njemu živi mamac.

Sve navedeno se odnosi na pendule izrađene od plastičnih, ali ne i onu od „Monel“, metalne strune, nažalost kod nas skoro nepoznate. Radi se o struni od slitine nikla i bakra, jačine i specifične težine znatno veća nego plastike od kojih se rade ribolovne strune. Zbog svega toga, „Monel“ struna je znatno teža i tanja od bilo koje ostale vrste strune pa ima višestruko manji hidrodinamički otpor te duboko roni bez dodatnih utega. Zato je najprikladnija struna za izradu pendula namijenjenih lovu na velikim dubinama te velikim brzinama. Ovisno o debljini strune, vrsti mamca i brzini potezanja, pendula od „Monel“-a bez utega na svakih 10 metara dužine zaroni čak do 3,5 - 4 m. U priloženoj tablici vidi se koliko osnovne „Monel“ strune jačine 30 libri, najjače kojom smiju loviti sportsko - rekreativni ribolovci, treba biti ispušteno u more da bi pri brzini od 2 čvora prirodni mamac, ovisno o vrsti i veličini, ronio na određenoj dubini.


Dubina (m) Potrebna dužina „Monela“ (m)
8               32 - 35
12             40 - 45
16             50 - 57
18             62 - 72
22 - 24      75 - 90
26 - 30     100 - 150

Za pendulu na plitkim terenima, do 6 - 7 metara, bolje je koristiti najlon ili „PE“ višenitnu strunu.

„Monel“ strune se proizvode u nosivosti od 10 do 130 libri. Elastične su i ne sputavaju rad mamca. Posve su otporne na utjecaj mora, nehrđajuće, ali su vrlo opasne za metalne kaleme role. Naime, tijekom uporabe „Monel“ sudjeluju u stvaranju galvanskih struja. One ne štete strunama, ali itekako štete metalnim kalemima. Prvo izazivaju nevidljive ogrebotine, koje zatim prerastaju u pukotine. Samo kalem od „prokroma“, „inoxa“, kakve imaju rijetki multiplikatori, ne stradaju od „Monela“. No, i za taj problem postoji jednostavna rješenja. Prvo je na dno kalema namotati 50 - tak metara „Dacron“ višenitne strune, a jeftinije dno obmotati platnenom vrpcom ili trakom za izoliranje, u onoliko slojeva koliko će sigurno štititi.

monel20121 2

Na žalost, i „Monel“ strune imaju lošu osobinu da pri odmotavanju s kalema stvaranja „gnijezda“ , snopove zapetljanih navoja. Zato pri ispuštanju tih struna kalem uvijek treba blago kočiti. U mane „Monela“ spada i njegova visoka cijena, ali i cijena posebne role koja se mora koristiti s njim. Jedino specijalni štapovi za „Monel“ nisu osjetno skuplji od ostalih.

Takvi štapovi namijenjeni penduli na dubinama od 20 do 35 metara namijenjeni su lovu s „Monelom“ jačine 30 libri i u pravilu su dugački između 170 i 185 cm uz deklariranu snagu 20 do 30 libri, dok štapovi namijenjeni lovu na dubinama između 35 i 50 m imaju dužinu 170 do 180 cm te snagu od 30 do 50 libri, a na njih se u pravilu postavlja „Monel“ jačine 50 libri.

monelvrsniprovodnik

Zajedničko svim tim štapovima su provodnici u obliku valjčića, a najbolji imaju posebni vršni provodnik s pokretnim dodatkom koji u fazi odbacivanja mamca sprečava spadanje strune s vršnog valjčića, a u fazi izvlačenja, osim toga, da navodi strunu prema osi štapa, odnosno sredini valjčića. Taj usmjerivač strune izgleda poput slova „U“ koje je gornjim krajevima spojeno na osovinicu na kome je i valjčić, a na donjem kraju ima prsten kroz koji prolazi struna.

Za pendulu „Monelom“ pogodne su dvije vrste multiplikatora. Klasični s dvije brzine i polužnom kočnicom te električni multiplikator za dubinski bulentin. Multiplikator obvezno mora biti od najboljih metala, snage potezanje ne manje od 40 kg i kapaciteta barem 350 m „Monela“.

Objavljeno u esPRESSo

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019