Prikazujem sadržaj po oznakama: turisti

Posljednjih godinu dana kriza izazvana pandemijom korona virusa, odrazila se i na poslovanje gradskih tvrtki. Mjesec dana prije izbora pitanje kakvo je stanje u gradskim tvrtkama iznimno je važno jer nakon izbora, ovisno kako će se složiti većina u Gradskom vijeću, moglo bi doći i do promjena na vodećim pozicijama u nekim gradskim tvrtkama. Ipak, većina tih tvrtki, unatoč krizi, posluje stabilno i bez većih gubitaka, osim Libertasa kojeg je kriza u startu bacila na koljena.

Tko god vladao Gradom nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća, morat će se konačno ozbiljno pozabaviti poslovanjem Libertasa. Tvrtka je to koju problemi s likvidnoću muče već duži niz godina.

Zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto.

No, i u „idealnoj 2019.”, kad su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, Libertasovi su autobusi prevezli manje putnika u odnosu na 2018. pa ni u toj „idealnoj” 2019. nisu mogli poslovati bez subvencije Grada, koja je bila nešto manja u odnosu na prethodne godine, ali je ipak iznosila visokih 16,7 milijuna kuna.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. Ipak, korona kriza poremetila im je planove. Prihodi su se smanjili za 70 posto. Neke su linije reducirali, a neke su još uvijek ne prometuju.

Dio radnika radi, dio je na počeku, no radna su mjesta sačuvana. U vremenu krize nije poznato, barem ne javnosti, da je Uprava Libertasa izradila ozbiljne analize poslovanja bez onog turističkog efekta, niti da promišlja ozbiljno restrukturiranje tog Društva.
Ususret izborimaod političkih aktera joiš nitko nije progovorio o Liberetasu, diple oni o nekakvim turistima, kao da žive na drugoj planeti, sportsklim dvoranama, stadionima, kojekakvim ulaganjima, a u isto vrijeme dubrovački javni prijevoznik pred krahom je i to izgleda - nikoga od njih ne zanima. U biti zanima, samo ne znaju što reći, lakše je laprdat (sanjati) o brzom povratku turista kao da to uopće o njima ovisi ili je ikad ovisilo.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je za Uskrs boravilo oko tisuću gostiju. Najviše turista bilo je iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, BiH, Austrije, SAD-a, Švicarske, Ukrajine, Srbije i Španjolske.

Od ukupno ostvarenih 995 noćenja, 583 noćenja ostvarili su domaći, 412 strani turisti, dok je 655 noćenja ostvareno u hotelskom, 212 u privatnom smještaju te preostala noćenja u ostalim oblicima smještaja.

Trenutno je na području grada otvoreno 12 hotela te je ponovno uspostavljen međunarodni zračni promet prema Dubrovniku s letovima dva puta tjedno - Iberia iz Madrida i Lufthansa iz Munchena. Uskoro je planiran i početak letova Easy Jet-a iz Ženeve.

dpp

Turistička zajednica grada Dubrovnika organizirala je besplatno razgledavanje Grada uz vodiče, na hrvatskom i engleskom jeziku, za sve posjetitelje Dubrovnika tijekom uskrsnog vikenda. Unatoč lošim vremenskim prilikama, razgledavanju Grada nazočilo je oko šezdeset gostiju, većinom domaćih gostiju koji provode ovaj vikend u Dubrovniku i smješteni su u 12 otvorenih dubrovačkih hotela.

Zbog epidemioloških mjera razgledavanje Grada organizirano je s ograničenim brojem sudionika u više grupa. Turistička zajednica grada Dubrovnika poklonila je sudionicima prigodne higijenske maske i maramice, kao i tradicionalno pengano jaje. Dubrovačke vodičke upoznale su goste Dubrovnika s posebnim pogodnostima koji se nude u ovom razdoblju.

Tijekom Uskrsnih praznika, Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s kulturnim ustanovama Grada Dubrovnika od 3. do 12. travnja nude popuste i pogodnosti za domaće i strane posjetitelje. Dubrovački muzeji, Dom Marina Držića, Prirodoslovni muzej, Muzej domovinskog rata, Umjetnička galerija Dubrovnik i Lazareti tijekom ovog razdoblja besplatni su za sve zainteresirane. Također, kupnjom dvije ili više Dubrovačkih kartica, dobije se i jedna Dubrovačka kartica gratis. Prilagođena je i cijena ulaznica za Arboretum Trsteno na 30 kuna.

Društvo prijatelja dubrovačke starine građanima Republike Hrvatske odobrava povlaštenu cijenu ulaznice od 50 kuna za obilazak gradskih zidina i Lovrijenca, uz prethodno slanje zamolbe na e-mail Društva.
Cilj ovih pogodnosti je privući turiste, posebno one domaće, da proljetne praznike provedu u Dubrovniku. Usprkos epidemiološkim mjerama Dubrovnik će zasigurno i ovog Uskrsa pružiti jedinstveni doživljaj svim posjetiteljima.

dpp

Budući da turista ove godine neće biti, odnosno neće ih biti onoliko koliko smo navikli, Gradsko vijeće na posljednjoj sjednici u ponedjeljak izmijenit će odluku o zabrani izvođenja građevinskih radova na području grada, tj. dozvolit će izvođenje radova na konstrukcijama građevina i ljeti.

U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna građevinari ni ove godine neće moći izvoditi zemljane radove, ali će moći nesmetano raditi na konstrukcijama građevina.

Radovi na konstrukcijama neće se moći izvoditi nedjeljom, blagdanima i neradnim danima.

nm

Gradonačelnik Mato Franković uputio je danas prijedlog predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću za uspostavu uvjeta za dolazak turista u Hrvatsku.

Franković je tako napisao kako će i turističku 2021. obilježiti virus COVID 19, ali da se unatoč tome kako bi se „sezona ipak, koliko je to moguće, nesmetano odvila” predlaže da se uvedu jasna pravila dolaska u Republiku Hrvatsku za sve zemlje, bez obzira radilo se o zemljama članicama Europske unije ili trećim zemljama.

„Ono što je iznimno važno za svakog gosta i odabir Hrvatske kao destinacije za odmor su unaprijed poznata pravila putovanja, ali i sigurnosni protokoli u destinaciji. Programom 'Safe stay in Croatia' šaljemo jasnu poruku upravo o sigurnosti u destinaciji. No, ono što je jako bitno jest postaviti jasna pravila o uvjetima dolaska u destinaciju. Stoga predlažem da uvjete za dolazak u destinaciju podijelimo na zelene, narančaste i crvene zemlje (ovisno o aktualnom zdravstvenom stanju u zemljama), a sukladno navedenom i uvođenje potrebnih standarda koje putnik mora ispuniti prije dolaska u Republiku Hrvatsku.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković premijeru Plenkoviću.

dpp

Iako bi nakon prošle katastrofalne turističke sezone bilo očekivano da se većina gradskih tvrtki i ustanova među prvima prijavi na program „Safe stay in Croatia”, oni kao da ni ne znaju za njegovo postojanje. Riječ je o ključnom projektu stjecanja nacionalne oznake sigurnosnih protokola u turizmu i ugostiteljstvu, a koja bi trebala turistima jasno pokazati koje destinacije i tvrtke i ustanove u njima poštuju posebne protokole kako bi njihov odmor bio siguran. - piše danas u priopćenju HNS-a.

HNS-ovci navode kako su „taj projekt kojeg vodi Ministarstvo turizma prigrlili gradovi i općine diljem države, a posebice u jadranskim gradovima”, ali da „nažalost mnoge naše gradske i s Gradom povezane tvrtke i institucije nisu prijavljene u ovoj nacionalnoj bazi”.

„Svijetle iznimke su Dom Marina Držića, KMD, Umjetnička galerija, Muzej domovinskog rata i Dubrovački muzeji. Ali na popisu zato ne nalazimo ključne tvrtke ili ustanove: Zračnu luku Dubrovnik, Luku Dubrovnik, Autobusni kolodvor pa čak niti Turističku zajednicu Grada i informativne urede.” - tvrde iz HNS-a.

„Iako su gradonačelniku Frankoviću puna usta priče o aktivnostima koje će pridonijeti ostvarenju boljih turističkih rezultata te dok on kritizira prijedlog HNS-a o osnivanju stručnog stožera za povratak turizma i života u grad uz obrazloženje da postoji Turističko vijeće, danas jasno vidimo kako on i njegovi suradnici nisu sposobni koristiti niti rješenja ponuđena na dlanu. U vremenima bez betona, u vremenima zdravstvene i egzistencijalne krize oni jednostavno nemaju ništa za ponuditi Gradu ni našim sugrađanima. A nama samo ostaje pitati se – gdje je nestao Grad, gdje se sakrila Turistička zajednica?” - zaključak je priopćenja dubrovačkog HNS-a.

dpp

Prema podacima o turističkom prometu sustava eVisitor, od 1. siječnja do 3. listopada zabilježeno je 208 790 dolazaka, što je 17 posto od ukupnog broja dolazaka lani u istom razdoblju, a ostvareno je 763 802 noćenja, odnosno 20 posto od ukupnog broja ostvarenih noćenja u istom razdoblju 2019. godine, čulo se danas na Skupštini Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Prema vrsti smještaja, u hotelima je zabilježeno 363 515 noćenja dok je u privatnom smještaju ostvareno 307 505 noćenja, rečeno je na Skupštini na kojoj je iznesen i podatak kako su najbrojniji gosti bili iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Poljske, BiH, SAD-a, Ukrajine, Austrije i Belgije.

Od 15. lipnja do 6. rujna 1348 međunarodnih letova je povezivalo Dubrovnik s 55 destinacija, također je rečeno na Skupštini gradske TZ.

Inače, na sjednici Skupštine Turističke zajednice grada Dubrovnika govorilo se i o novom statutu s obzirom da je novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma stupio na snagu 1. siječnja, a obveza je svih turističkih zajednica, pa tako i TZ Grada Dubrovnika uskladiti svoje akte i ustrojstvo s njegovim odredbama u roku od deset mjeseci, odnosno najkasnije do 31. listopada.

Uz izvješće o radu Turističkog vijeća 2019. godine te izvješće Revizora o obavljenoj reviziji za 2019. godinu, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić prezentirala je aktivnosti koje je TZGD provela u 2020. godini.

dm

Tijekom rujna u Dubrovniku je, prema podacima TZ grada Dubrovnika, boravilo čak i nešto više domaćih gostiju nego u rujnu prošle godine. Naime, zabilježen je dolazak 4029 domaćih gostiju što je tri posto više od prošlogodišnjeg rujna, ali i čak 20 posto više u noćenjima kojih je bilo 12675.

Taj rezultat iz gradske TZ pripisuju kampanjama poput „Pozno ljeto u Dubrovniku” tijekom rujna usmjerenima na domaće tržište.

Domaći gostiju i u cijelom razdoblju od početka godine do konca rujna zabilježili su inače pet posto više noćenja, odnosno ostvareno je 123 064 noćenja, a u Dubrovnik je od početka godine do kraja rujna došlo 32 216 gostiju iz Hrvatske što je na razini 85 posto dolazaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Tijekom listopada očekuje se daljnji rast turističkog prometa s domaćeg tržišta, posebno zbog projekta Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice „Tjedan odmora vrijedan” kojim se u tjednu od 16. do 25. listopada 2020. omogućuje svim građanima Hrvatske da posjete i upoznaju druge dijelove Hrvatske uz značajne popuste na sve turističke proizvode, od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja.” - navode u priopćenju iz TZ grada Dubrovnika.

dm

Dok se analizira turistička sezona na dubrovačkom području koja se odvijala u korona uvjetima, često se može čuti kako je, za razliku od prijašnjih godina pa tako i rekordne 2019. godine, rastao broj dana koji su turisti proveli ne samo u Dubrovniku već i drugim turističkim odredištima diljem Županije.

Statistiku prosječnog dana noćenja po gostu u zadnjih 20 godina prije korone Dubrovnikpress.hr donio je OVDJE.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije Vladimir Bakić za portal Dubrovnikpress.hr pojašnjava zašto je ova covid sezona drukčija od onih prijašnjih.

- Uzimati ovu specifičnu godinu godinu za ocjenu pogodnosti dugog ili kratkog boravka u destinaciji može nas odvesti u krivom smjeru komentara. Kraći boravci turista u našoj destinaciji zapravo su nastali iz svjesnog usmjeravanja prema onim segmentima tržišta u turizmu koji imaju kratak boravak u destinaciji, poput kongresnog turizma ili City Break putovanja turista s dalekih tržišta u okviru kojih turisti posjećuju više destinacija u pojedinoj zemlji, što je tipičan primjer kod organizacije putovanja turista iz Kine, Japana, Južne Koreje i Australije. Dakle, ovaj dosadašnji trend manjeg broja dana broja boravka turista u destinaciji, konkretno u Dubrovniku, proizlazi iz činjenice da smo se okretali takvim tržištima i vrstama turizma. - kazao je Bakić.

Dubrovnik i dijelove Županije inače posjećuju gosti više platežne moći, koji dolaze zrakoplovima i imaju običaj tijekom trajanja odmora obići više destinacija. Iako se duži niz godina pokušavali povećati broj dana koje gosti provedu u destinaciji te se puno puta isticalo kako bi bilo poželjno da je taj broj nešto veći, Bakić ističe kako će se trendovi putovanja pa tako i broj dana provedenih u destinaciji, prilagođavati pandemiji.

- Jasno je da će i u idućoj godini doći do promjene oko načina putovanja jer zbog pandemije gubimo tržišta koja su nam bila iznimno naklonjena, a to su baš ta daleka tržišta. Jasno da će se ovisno o pandemiji koronavirusa mijenjati i trendovi putovanja i mislim da se sada moramo više orijentirati na turiste s nama bližih tržišta nego na one iz dalekih zemalja. - kazao je Bakić te dodao kako bi i iduća sezona, ukoliko se korona ne stavi pod nadzor, mogla biti nešto „mirnija” jer će turisti birati mirnije, odnosno sigurnije destinacije.

IZBJEGAVALI SU SE VELIKI GRADOVI I OKUPLJANJA

- Po svemu sudeći i iduća sezona će biti specifična s trendom dužeg zadržavanja turista u jednoj destinaciji jer se ljudi žele osjećati sigurnima te će prilikom planiranja svog ljetovanja željeti boraviti u nekom sigurnom okruženju. Vidjeli smo i tijekom ove sezone, izbjegavali su se veliki gradovi, velika okupljanja. Turisti su se u ovim COVID uvjetima odlučili na jednu vrstu mirnijeg odmora sa što manje izlazaka. Birali su destinacije koje im mogu pružiti takvu vrstu odmora. Dakle, u sezoni pred nama, ukoliko se pandemija izumom cjepiva ili na neki drugi način ne stavi pod nadzor ili se virus možda u međuvremenu samouništi, jačati će putovanja prema mirnijim, odnosno sigurnijim mjestima s aktivnostima u prirodi uz uvjet da nisu previše turistička u smislu broja posjetitelja, da se respektiraju zdravstvene mjere i u tom smjeru moramo usmjeravati naše aktivnosti za sezonu pred nama. - rekao je Bakić.

Kad su u pitanju aktivnosti turističkih zajednica, direktor Turističke zajednice dubrovačko-neretvanske županije ističe kako one moraju biti brze, fleksibilne i prvenstveno usmjerena ka bliskim tržištima zemalja EU-a.

- Baš smo na zadnjoj sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije raspravljali o aktivnostima za sezonu 2021., odnosno orijentiranju prema bliskim tržištima zemalja Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva koje izlazi iz Unije, a koje je nama jedno od najvažnijih tržišta. Još nam stoji veliki upitnik oko Sjedinjenih Američkih Država, dalekog, ali iznimno važnog tržišta, a gdje sve ovisi o epidemiološkoj situaciji i mogućim uspostavljanjima i intenziviranjima letova. Naravno, važni su i letovi iz europskih zemalja, nešto zrakoplova i sad leti, ali je sve to vrlo malo u odnosu na onaj broj letova koji smo imali u normalnim uvjetima. - kazao je Bakić.

DOMAĆI GOSTI NE MOGU NADOMJESTITI STRANE

Naglasio je i kako će se u sezoni 2021. računati na domaće goste, ali i dodao kako oni ne mogu nadomjestiti one inozemne.

- Svakako računamo na domaće goste koji su ove sezone ljetovali u našoj zemlji pa su tako i kod nas ostvarili zavidan broj noćenja. Sasvim je sigurno da će oni koji žele putovati negdje drugdje preferirati dolazak u našu destinaciju. Vjerujem da imamo priliku nizom aktivnosti povećati broj dolazaka i noćenja turista iz drugih dijelova Hrvatske, uz realnu napomenu da smo ipak zemlja s oko četiri milijuna stanovnika i da broj domaćih turista ne može nadomjestiti sve ono što nam je broj inozemnih turista donosio. - rekao je.

Kad je u pitanju cjenovna politika, Bakić ističe kako bi se i ona mogla mijenjati ovisno o korona trendovima. No, naglašava, u planiranju turističke sezone 2021. najvažnije će biti brze reakcije, odnosno fleksibilnost aktivnosti.

- Neizvjesnost će sigurno potrajati još neko vrijeme dok se ne pronađe cjepivo ili dok se pandemija na neki način ne obuzda i morat ćemo bit fleksibilni u planiranju aktivnosti, a sigurno da će i poduzetnici morati biti fleksibilniji oko cijena usluga. Inače, mi se pripremamo za više vidova odvijanja turističke sezone i na taj način ćemo i poduzimati određene aktivnosti. Moramo biti puno fleksibilniji i brže odgovarati na uvjete tržišta u ovom vremenu pandemije i krize. - kazao je Bakić.

Konkretnu ocjenu sezone za nama nije želio davati, no naglasio je kako bi brojke bile puno bolje da se u kolovozu pandemija nije ponovo počela naglo širiti, ne samo u dijelovima Hrvatske već i u drugim zemljama u okruženju kao i u Europskoj uniji. Uostalom, efekti korona sezone u aviodestinaciji dok je većina zrakoplova ipak ostala prizemljena, tek će se zbrajati i analizirati.

- Teško je u ovim uvjetima dati jednu generalnu ocjenu je li sezona bila dobra i jesmo li mogli više. Najave za rujan su bile jako dobre, ali smo ga izgubili zbog naglog pogoršanja epidemiološke slike. Da nije došlo do naglog porasta broja oboljelih u rujnu i listopadu ostvarili bismo dobre rezultate u broju dolazaka i ostvarenom broju noćenja turista. - rekao je direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić.

Ova godina u mnogočemu je prekretnica u svjetskom turizmu. Kriza koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa zasigurno će mijenjati tokove u turističkoj industriji, a promjena bi moglo biti i u navikama zadržavanja gostiju u pojedinim destinacijama.

Naime, znatno olakšanom mobilnošću, odnosno zbog lakoće putovanja i globalne povezanosti dugogodišnji trend bio je manji prosječni broj dana noćenja gostiju u jednoj destinaciji, odnosno relativno brzo seljenje na drugu, što je posebice odlika kod interkontinentalnih turista koji u vrijeme odmora žele vidjeti što više turističkih atrakcija na različitim mjestima, a taj trend nije zaobišao niti Dubrovnik.

Otežana putovanja i novi uvjeti koji propisuju epidemiolozi, ukoliko se takve mjere nastave, mogli bi usmjeriti turiste na duže zadržavanje u jednoj destinaciji.

Upravo to je ono što dio turističkih djelatnika, odnosno oni kojima su primarni posao usluge smještaja, i zagovara, ali i ono čemu se, puno puta se moglo čuti od turističkih djelatnika, logično u Dubrovniku i teži, tj. većem broju tzv, stacionarnih gostiju, a manjem broju izletnika. U tom pogledu koronavirus bi dakle u svom ovom zlu mogao donijeti i nešto dobro u budućnosti kada je turizam u Dubrovniku u pitanju.

Što se tiče Dubrovnika, gdje se, s razlogom, svi vole sjećati vremena kada su gosti ostajali puno više no danas, promatrajući razdoblje zadnjih 20 godina, odnosno od 2000. do 2019. prosječan broj dana noćenja po gostu pao je za 31 posto, odnosno s 4,39 dana koliki je bio prosjek noćenja po gostu 2000. godine na 3,03 dana rekordne 2019. godine.

Prosječan broj dana noćenja po gostu ispod četiri dana pao je prvi puta 2006. godine kada je u Dubrovniku bilo 473 944 gostiju, koji su ostvarili 1 780 081 noćenja. Sljedećih godina bilježen je nešto manji pad u prosječnom danu noćenja po gostu, da bi onda čak i rastao, a zatim se strmoglavio u posljednjih nekolikog godina na jedva tri dana.

Statistiku prosječnog broja dana noćenja po gostu uz broj dolazaka i ukupan broj noćenja možete vidjeti u prilogu.

dm