Prikazujem sadržaj po oznakama: turisti

HZJZ je tek tri tjedna nakon otvaranja granica za strane turiste donio upute za turističke djelatnike u slučaju da su njihovi gosti pozitivni na Covid-19. No i s ovakvim uputama, malo toga je jasno. Točnije, jasno je jedino da konkretnog plana za takve goste nema. - navodi danas u priopćenju Udruga Glas poduzentika.

„Hrvatski zavod za javno zdravstvo 19. lipnja objavio je Postupak kod pojave bolesti u gosta u turističkom smještajnom objektu u vrijeme pandemije COVID-19. Dakle, tek tri tjedna od otvaranja hrvatskih granica za ulazak stranih državljana! Ako smo u prevenciji širenja bolesti na početku pandemije bili brzi i efikasni, kod otvaranja granica i pripreme za ulazak turista, očito nismo na toj razini. Kašnjenje s objavom preporuka u trenutku kada imamo više od 150.000 stranih državljana dnevno u zemlji, nije dobra vijest.” - navode iz udruge.

„U Postupku ne piše ništa o glavnom problemu - gdje će iznajmljivač apartmana sa svojim gostima u slučaju zaraze virusom COVID-19? HZJZ problem spušta na lokalnu razinu, na jedinice lokalne samouprave i lokalne stožere civilne zaštite. I dok se županije, gradovi i lokalni stožeri CZ dogovaraju i  smišljaju na koji način organizirati sve, briga zapravo ostaje na samom iznajmljivaču. Oni bi morali, kao i veći turistički kompleksi, sada, na brzinu organizirati turističke ambulante. Organizirati znači ne samo osigurati prostor i opremu, već i angažirati i liječničke timove, osigurati im smještaj i plaću te posebnu zaštitnu opremu i dijagnostiku za Covid-19. Za mnoge od 555 jedinica lokalne samouprave, to je naprosto nemoguće! Bilo bi mnogo racionalnije da se, naravno ranije, ojačalo kapacitete postojećih subregionalnih domova zdravlja.” - piše u priopćenju udruge.

- Regionalni i lokalni stožeri civilne zaštite zajedno s regionalnim i lokalnim jedinicama samouprave moraju organizirati izolaciju / karantenu za oboljele od COVIDA. Bilo bi primjerenije da su takvi centri za izolaciju, karantenu uspostavljeni na jednome mjestu za cijelu regiju, kao što je to bilo i u akutnoj fazi epidemije. Ovakvim se naputkom stvara nepotrebna zbrka i gubi se dragocjeno vrijeme. Sposobnost organiziranja je umanjena. Prema naputku HZJZ zaposlenik, odnosno osoba u domaćinstvu u kojem se pruža usluga smještaja, a koji su bili u bliskom kontaktu s potvrđeno inficiranom osobom, moraju biti podvrgnuti izolaciji u domu ili organiziranoj izolacijskoj jedinici. Ovdje imamo nekoliko problema.- govori koordinator Pododbora za male iznajmljivače udruge Glas Poduzetnika Nedo Pinezić,.

Prvo, tko će odlučiti što je to bliski kontakt ako se poštuju protuepidemijske mjere u smještajnom objektu ? Drugo, izolacija zaposlenika i domaćina u smještaju je loše rješenje. Prvo zbog toga što se kroz čak dva tjedna provlači sumnja u zarazu pa će takav objekt napustiti svi ostali turisti. Drugo, te osobe neće moći raditi pa će šteta za njih i domaćinstvo, ugostiteljski objekt biti velika. Treće, pokazat će se da pridržavanje protuepidemijskih mjera nema učinka, da je boravak nesiguran, a turistički promet nemoguć. Jedino ispravno rješenje bilo bi testiranje takvih suspektnih zaposlenika i djelatnika na prisustvo virusa Covid 19. - rekao je koordinator Pododbora za male iznajmljivače udruge Glas Poduzetnika Nedo Pinezić,.

Turistički djelatnici ostaju i dalje zabrinuti i s bezbroj pitanja.

- Dakle, 21. lipnja, s 150 000 turista, otvorenim granicama, u samoj sezoni, i dalje nitko nije odgovorio na ključna pitanja. Što ja, iznajmljivač apartmana trebam napraviti već danas ako se ustanovi da mi je gost zaražen koronom? Gdje ću s njegovom obitelji? Je li organiziran smještaj za njih? Koliko traje cijeli postupak? Moram li i ja kao iznajmljivač biti u samoizolaciji jer sam bio u kontaktu sa zaraženima? Tko će im onda donositi doručak, ručak i večeru, iako nemam pansion i uopće registriranu djelatnost usluživanja hrane i pića? Što sa gostima u ostalim apartmanima? Moraju li i oni u samoizolaciju? Hranim li i njih u isto vrijeme? Što sa gostom koji je već sutra rezervirao taj isti apartman ali ne može doći jer je smještaj i dalje zauzet? Što da uopće odgovorim svojim potencijalnim, budućim gostima kada mi postave ovakvo pitanje? - rekla je Gordana Fabijanić iz Odbora za turizam UGP - a.

„Ako smo turistička destinacija, ako smo "otvorili" sezonu, ako nam pristižu gosti, ako imamo najave i rezervacije, ako smo otvorili granice, onda smo već i prije sezone trebali točno utvrditi hodogram, kriterije s jasnim i preciznim procedurama rješavanja problema sa zaraženim gostom i njegovom obitelji iz apartmana, hotela, kampova. Gost se mora osjećati sigurno! Gost mora znati da će u slučaju zaraze imati medicinsku skrb, da će njegova obitelj biti smještena na točno određenoj lokaciji za vrijeme trajanja izolacije, da će sigurno moći napustiti zemlju u suradnji sa svim relevantnim službama. I svi ti podaci i upute su već morali biti glavna, stalna i najvažnija obavijest na svakoj web stranici svih turističkih zajednica, Ministarstva turizma i svim relevantnim portalima koje gosti i inače posjećuju tražeći upravo ovakve informacije. No to se nije dogodilo! Štoviše, i po recentnim događajima na teniskom turniru u Zadru, vidimo kakvim kaosom rezultira izostanak jasnih uputa.” - piše još u priopćenju Udruge Glas poduzetnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Utorak, 16 Lipanj 2020 21:46

Protekli vikend u Dubrovniku 4253 noćenja

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je proteklog vikenda, od 12. do 15. lipnja ostvareno 4253 noćenja te je na dan 13. lipnja u Dubrovniku boravilo 1 303 turista, većinom iz Hrvatske i Njemačke.

„Tijekom navedenog razdoblja u hotelskom smještaju ostvareno je 2070 noćenja, u privatnom smještaju 1426, dok je manji broj noćenja ostvaren u ostalim oblicima smještaja . Trenutno je na području grada otvoreno 14 hotela i nešto više od pedeset restorana te je jučer slijetanjem prvog leta zrakoplovne tvrtke Air Baltic, s 96 putnika na letu iz Rige, ponovno uspostavljen međunarodni zračni promet prema Dubrovniku.” - navode u priopćenju iz dubrovačke Turističke zajednice.

„Od 15. lipnja započela je posebna promotivna akcija Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, koja uključuje brojne popuste i pogodnosti za sve posjetitelje grada Dubrovnika, a traje do kraja lipnja. Uz veliki popust za gradske zidine i Rezervat Lokrum, brojni hoteli, privatni iznajmljivači, turističke agencije i ugostiteljski objekti nude svoje usluge po sniženim cijenama te Grad Dubrovnik za jednu kupljenu, nudi jednu gratis tjednu Dubrovnik Card. Besplatan ulazak za sve posjetitelje nude Arboretum Trsteno, Lazareti, Muzej Domovinskog rata te Dubrovački muzeji (Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe, izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin), Dom Marina Držića i Umjetnička galerija Dubrovnik. Dubrovački muzeji imaju novo radno vrijeme te će ustanove biti otvorene od 10 do 18 sati od utorka do nedjelje.” - piše u priopćenju TZ grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na konferenciji za novinare uz ASTA Destination Expo 2020. koji je planiran u prosincu govorio je i o aktualnoj situaciji pandemije korona virusa.

Franković je kazao kako su izjave koje dolaze iz pojedinih stranaka, koje predlažu da se gospodarstvu odmah pomogne, populističke te da će se o tome razmisliti nakon lipnja.

- Koncentrirani smo na javne financije, a siguran sam da su poduzetnici bili odgovorni kao što smo i mi bili odgovorni i pripremili se, pa Grad neće do kraja lipnja raditi ustupke, a kad vidimo kako će se razvijati situacija onda ćemo vidjeti kako dalje. Nama su sada prioritet građani, a ne gospodarstvenici, jer brojni građani ovise o proračunu. - kazao je Franković.

- Objektivno, postoji mogućnost da se i zatvore granice pa turisti nikako neće moći doći u Dubrovnik. Financijski efekt bio bi takav da do konca lipnja ne bi više govorili o gubitku od 30, nego 60 milijuna kuna. Mi se pripremamo i za takvu situaciju te su zaustavljeni svi projekti koji nisu nužni. Naravno ispunjavat će se već ugovorene obveze. Radimo kao da je riječ o privremenom financiranju. - kazao je još gradonačelnik Franković.


dpp

Objavljeno u Aktualno

Pozitivni učinci sustavnih mjera koje je lokalna samouprava Grada Dubrovnika pokrenula 2017. programom „Poštujmo grad“ prepoznati su i međunarodno, među stručnom javnosti i svjetskim medijima, a u prilog tome svjedoči i napis popularnog britanskog Independenta „Where not to go in 2020“. - navode danas iz Grada Dubrovnika u priopćenju u kojem se ističe kako Dubrovnik na listi Independenta „Where not to go in 2020“ nije uvršten na listu destinacija koje treba izbjeći u 2020. godini.

Naime, upravo je Independent 2017. godine Dubrovnik, uz Veneciju i Barcelonu, navodio kao odredište čija je zaštićena baština ugrožena uslijed prekomjernog broja turista.

„Ova nametnuta stigma o masovnom turizmu nimalo nije utjecala na njegovu popularnost, upravo suprotno, statistika svjedoči o porastu broja dolazaka turista iz godine u godinu. Ipak, nesnosnih gužvi i blokade ulaza u povijesnu jezgru nije bilo, osim jednom iznimno zbog ranijeg ticanja broda, što je pokazalo – problem Dubrovnika nije bio broj turista, nego upravljanje destinacijom. Zahvaljujući kontroliranim, učinkovitim i strateškim mjerama lokalne samouprave, zaustavljen je negativan trend i prevenirani su negativni učinci najvažnije gospodarske grane grada i okolice. Dubrovnik se tako transformirao iz grada u kojem se turizam stihijski događa u destinaciju koja odgovorno upravlja turizmom, poštujući identitet Grada i štiteći prirodna i kulturna bogatstva zbog kojih privlači milijune ljudi.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika
 
Na listi nepoželjnih Independenta našli su se Bruges, Island, New Orleans, Rim, Komodo, Kyoto, Amsterdam, Uluru, Venecija i Machu Picchu, a kao dva ključna kriterija u kreiranju liste autorice Cathy Adams i Helen Coffey navele su prekomjerni turizam i previsoke cijene.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je novu 2020. godinu dočekalo 3 364 gostiju, a prema strukturi gostiju najviše je bilo gostiju iz BiH, Hrvatske, SAD - a, Njemačke, Japana, Austrije, Slovenije, Singapura, Italije te Ujedinjenog Kraljevstva.

Tijekom cijelog prosinca 2019. godine ostvareni su turistički rezultati na razini prethodne godine, odnosno 23 966 dolazaka turista koji su ostvarili 46 451 noćenja. U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Njemačke, BiH, Singapura, SAD-a, Japana, Koreje, Ujedinjene Kraljevine, Kine i Albanije.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 02 Siječanj 2020 11:31

Zloguki proroci nisu bili u pravu

Dubrovnik je unatoč zlogukim prorocima ostvario nikad bolje turističke rezultate. Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, Dubrovnik je u 2019. godini postigao rekordne turističke rezultate. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine u Dubrovniku je ostvareno 1 443 971 dolazaka, što čini ukupno 13 % više nego 2018. godine te 4 375 987 noćenja, 6 % više nego 2018. godine.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine, 814 985 gostiju je odsjelo u 50 dubrovačkih hotela, što je porast od 18 % u hotelskom smještaju u odnosu na 2018. godinu, a zabilježeno je 2 320 481 noćenja, odnosno 6% više nego 2018. godine.

U privatnom smještaju tijekom 2019. godine odsjelo je 480 046 gostiju, što je porast od 10 % u odnosu na 2018. godinu, a zabilježeno je 1 593 287 noćenja, što je 8 % više nego godinu prije.

Top listu država iz kojih su 2019. godine turisti dolazili u Dubrovnik predvode već tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD - a, Njemačke, Francuske, Španjolske, Hrvatske, Irske, Australije, Italije i Kanade.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Turisti u Hrvatskoj ponajboljim ocjenama ocjenjuju prirodne ljepote naše zemlje, čistoću mora i bogatstvo plaža. Vole i naše gastronomske specijalitete i autohtona jela, pokazalo je istraživanje agencije Improve.

Najvišim ocjenama - odličan i vrlo dobar - austrijski turisti ocijenili su prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva, i to bez obzira o kojoj destinaciji je riječ.

Prosječna ocjena za gastronomsku ponudu na ljestvici od 1 do 5 iznosi 3,8.

Za ponudu sportskih i rekreativnih sadržaja 60 posto ispitanih daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan.

Čak 17 posto ispitanika smatra da su cijene u lokalnim trgovinama vrlo visoke.

Prometni segment je 17 posto ispitanih ocijenilo lošim ili vrlo lošim, uglavnom zbog gužvi i nedostatka parkirnih mjesta.

Od 23 ocjenjivane karakteristike destinacija, najlošiju prosječnu ocjenu (3,1) dobili smo za ekološku osviještenost.

Austrijske turiste u Hrvatsku privlače prirodne ljepote, čistoća mora, gostoljubivost lokalnog stanovništva te izgled i slikovitost mjesta na jadranskoj obali i priobalju. Manje su zadovoljni ekološkom osviještenošću destinacija, uređenošću prometa i parkinga, ponudom kulturnih događanja, organiziranih izleta i sadržaja za djecu te cijenama u lokalnim trgovinama, pokazalo je online anketno istraživanje agencije Improve Research & Analytics.

Prema podacima sustava eVisitor, austrijski turisti su u prvih osam mjeseci sa 6,3 milijuna ostvarenih noćenja bili treći iza njemačkih i slovenskih turista. Mnogi od njih dolaze u Hrvatsku već godinama i preporučili bi svojim prijateljima i rodbini da posjete Hrvatsku. No, 18 posto Austrijanaca koji su ove godine po prvi put ljetovali u našoj zemlji ne bi destinaciju u kojoj su boravili preporučili drugima, pokazalo je istraživanje.

POTREBNO JE PRILAGODITI OMJER CIJENA S DOBIVENIM

Najveći broj austrijskih gostiju koji su sudjelovali u istraživanju odsjelo je u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica (39%) ili u privatnom smještaju (27%). Iako većina kvalitetu smještaja visoko ocjenjuje, svaki treći je bio manje zadovoljan, a dobivenu vrijednost za novac njih više od 40% ne smatra osobito dobrom.

Najčešće zamjerke turista su previsoke cijene - od samog smještaja, cijena u restoranima do cijena usluga poput najma bicikla. Tako neki od ispitanika poručuju da bismo trebali prilagoditi omjer cijene i dobivenog, ponuditi više hotela s all-inclusive uslugom, obnoviti sobe, a neki upozoravaju da bi se apartmani trebali češće čistiti.

Bez obzira o kojoj destinaciji je riječ prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva ispitanici su ocijenili najvišim ocjenama (odličan i vrlo dobar).

Visoke ocjene dobivamo i za gastronomsku ponudu, osobito za izbor autohtone lokalne gastronomije te izgled i atmosferu posjećenih restorana. Prosječna ocjena iznosi 3,8 (na ljestvici od 1-5). Nešto lošije (3,5) austrijski turisti su ocijenili vrijednost koju su dobili za svoj novac. Neki su se požalili na nedovoljnu ponudu za vegetarijance.

Ispitanici su zadovoljni s mogućnostima bezgotovinskog plaćanja i kupovine lokalnih proizvoda, suvenira i delicija, koji su u prosjeku ocijenjeni vrlo dobrim (3,8). No, prosječna ocjena za primjerenost cijena u lokalnim trgovinama iznosi samo 3,3, a 17 posto ispitanih smatra da su cijene vrlo visoke.

PROMETNE GUŽVE I EKOLOGIJA

Turističke destinacije na hrvatskom Jadranu trebale bi više pažnje posvetiti pristupačnosti, uređenju i čistoći. Od 23 ocjenjivane karakteristike destinacija, najlošiju prosječnu ocjenu (3,1) dobili smo za ekološku kategoriju. Čak 22 posto Austrijanaca koji su ove godine ljetovali Hrvatskoj smatra da nam je ekološka osviještenost na nezadovoljavajućoj razini, odnosno loša ili vrlo loša.

Neki ispitanici zamjeraju nam da se otpad ne odvozi dovoljno često, da su ulice i plaže prljave te da ne pridajemo dovoljno pažnje zaštiti okoliša. Pa ipak, čistoća plaža, a posebice čistoća mora, u prosjeku dobivaju visoke ocjene (od 3,9 do 4,1) i bilo bi važno da takvima i ostanu.

Jedan od većih problema s kojima se suočavaju turisti u Hrvatskoj su prometne gužve i nedostatak parkinga. Prometni segment je 17 posto ispitanih ocijenilo lošim ili vrlo lošim, kao i prometnu povezanost destinacije. Znatno lošije ocjene za prometnu povezanost, uređenost prometa i parkinga dobili smo od austrijskih turista koji su ove godine prvi puta bili u Hrvatskoj, nego od onih koji su dolazili više puta.

Zamjeraju nam gužve na granici i na autocestama, manjak informativnih ploča na njemačkom jeziku, loš javni prijevoz… To su problemi čijem bi se rješavanju trebali sustavno posvetiti.

DOBRA PONUDA SPORTSKIH AKTIVNOSTI

Trebali bismo razmisliti i o ponudi sadržaja za zabavu i rekreaciju. Ova kategorije obuhvaća šest elemenata vrlo važnih za kvalitetnu, cjelovitu turističku ponudu. Međutim, za niti jedan od njih nismo postigli posebno dobre ocjene - dominantna je „trojka“. Riječ je o ponudi sadržaja ili aktivnosti za djecu, ponudi kulturnih događanja u mjestu (kao što su koncerti, izložbe, predstave), noćnom životu (klubovi, barovi), mogućnosti upoznavanja lokalne kulture i običaja te ponudi organiziranih izleta u okolicu.

Znatno bolje ocijenjene su mogućnosti za sport i rekreaciju: 60 posto ispitanih im daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan. Ispitanici ipak sugeriraju da bismo trebali urediti više biciklističkih staza, da biciklističke staze treba odvojiti od pješačkih te da nedostaje ponude za ronjenje.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se investicije u turizam isplate, odnosno da oni koji redovito ulažu u razvoj ponude mogu očekivati da će im se uloženo vratiti, dok će se ostali sve teže nositi sa zahtjevima gostiju. To vrijedi kako za pojedince, tako i za lokalne zajednice koje bi zasigurno mogle same riješiti veliki dio navedenih problema, umjesto da čekaju rješenja na razini države, regije ili županije.

Senka Brajović/Improve

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Grad Dubrovnik oslobodit će ugostitelje u povijesnoj jezgri plaćanja zakupnine javne površine ukoliko su u razdoblju od od 1. prosinca 2019. do 29. veljače 2020. godine spremni raditi najmanje 8 sati dnevno, osim za državne praznike i blagdane kad mogu raditi po želji. Mjera je to koju Grad Dubrovnik realizira nakon razgovora s Udruženjem obrtnika Dubrovnik, a koja navodno ima za cilj stimulirati vlasnike ugostiteljskih objekata u Povijesnoj jezgri na rad u zimskim mjesecima. Cilj ove mjere je produljenje turističke sezone koje je od iznimnog značaja za Grad Dubrovnik, no ako je ovo jedina mjera kojom se sezona pokušava produljiti, posve je jasno da se to neće dogoditi.

Da bi se sezona u Dubrovniku protegla i na zimske mjesece, posebno u vrijeme Adventa, a ususret Božićnim i novogodišnjim blagdanima prvenstveno su potrebni izravni letovi između Dubrovnika i drugih destinacija. Da bi izravni letovi imali smisla potrebno je imati sadržaje koji će u Dubrovnik privući turiste i u zimskim mjesecima, a takvih sadržaja u nema, odnosno sadržaji koji bi motivirali turiste da se u Dubrovniku odmaraju zimi, još nisu osmišljeni.

Zimski festival, zamišljen kao takav sadržaj nije se pokazao turistima posebno atraktivan jer zapravo je sveden na kućice u kojima se mahom nude kobasice, pivo i kuhano vino. Oni bolji restorani u povijesnoj jezgri ionako su otvoreni i tijekom zimskih mjeseci, a oni lošiji koji egzistiraju isključivo zahvaljujući vanjskim stolovima dok unutar tih objekata mogu stati doslovce dva do tri stola, bolje je da tijekom zimskih mjeseci i ostanu zatvoreni, dok je za neke od njih sramotno što su otvoreni i ljeti, odnosno što uopće rade. Uostalom, da bi turisti u Dubrovnik došli zimi trebali bi biti otvoreni i hoteli, no većina njih svoja vrata zatvara tijekom zimskih mjeseci i to vrijeme koristi za obnovu i ušminkavanje svojih objekata.

Inače, ovu mjeru oslobađanja ugostitelja od plaćanja zakupa javne površine tijekom zimskih mjeseci ukoliko svoje lokale odluče držati otvorenima, nudile su ugostiteljima i bivše gradske uprave, no nije izazvala veći interes ugostitelja, prvenstveno zato što im se ne isplati raditi zimi.

Slične mjere svakako bi se trebale uvesti i za druge djelatnosti, odnosno poduzetnike i obrtnike koji u povijesnoj jezgri rade tijekom tih nekoliko zimskih mjeseci. Nije valjda da u Dubrovnik turisti dolaze samo jesti. Većina ih se želi neku drugu vrstu zabave, a neki od njih nešto valjda žele i kupiti.

Objavljeno u Aktualno

Tijekom lipnja ove godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 318.618 dolazaka, 8 % više od lipnja 2018. godine i 1.211.325 noćenje, 4 % više nego u lipnju 2018. godine.

Tijekom šest mjeseci 2019. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 832.874 dolazaka s ostvarenih 2.701.557 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za 17 %, a noćenja za 7 %.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Finske,Irske, Španjolske, Švedske itd.

U hotelima je ostvareno 1.418.549 noćenja, 5 % više nego lani, a u domaćinstvima 906.544 noćenja, 11 % više nego u šest mjeseci 2018. godine.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Izložba vrsne grafičarke Kristine Restović pod nazivom „Turisti”, otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Predstavljene su grafike rađene od 2014. do 2017. godine, koje su zapravo završni produkt jednog, u svojoj biti performativnog čina autorice - istraživanja fenomena gibanja turista, njihovih putanji i njihove prisutnosti unutar istih ruta kojima se i sama kreće.

Sve grafike naime nastaju na temelju njenih, kompjuterski obrađenih i likovno modificiranih fotografija koje autorica potom zrcalno otiskuje na cinčanu ploču i podvrgava ih svom primarnom grafičkom mediju, odnosno klasičnim tehnikama bakropisa i suhe igle. B

Bez obzira što autorica s velikim poštovanjem i bez negativnih osjećaja pristupa snimanju turista, u nastalim grafikama likovno deklarira činjenicu da, kako i sama kaže, dijelimo „isti prostor, ali ne i istu stvarnost“.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja.

Biografija:
Kristina Restović rođena je u Splitu 1973. Diplomirala je na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci 1997., a magistrirala na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2007. Od 1999. radi kao vanjska suradnica Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a od 2014. predaje u zvanju izvanredne profesorice na kolegiju Suvremene grafike na studiju slikarstva pri Likovnom odjelu.

Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih izložbi i više od sedamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoje umjetničko djelovanje primila je ove nagrade: Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. Hrvatski trijenale grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara (2016.); jednu od tri jednakovrijedne nagrade 38. Splitskog salona: Maštanja – Izmještanja (2013.); Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. Hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti (2009.); Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog (2005.); pohvalu žirija, 1. Salon grafike (2001.). Dobitnica je jednogodišnje stipendije Škole za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci 1996. godine.

Njeni radovi nalaze se u fundusima Galerije umjetnina u Splitu, Kabineta grafike HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (zbirka grafike), Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Grafička mapa Kristine Restović Turisti izdana je 2017. godine u ediciji Argola Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Splitu.

M.P.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 3 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019