Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Prema podacima sustava eVisitor tijekom rujna ove godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 280.327 turističkih dolazaka i 1.155.533 noćenja što je 13 posto više dolazaka, a šest posto više noćenja u usporedbi s rujnom 2022. godine, podaci su Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije iz koje navode kako su tijekom rujna najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a i Poljske.

U rujnu je zabilježen značajniji porast gostiju s područja Australije (+124%), SAD-a (+20%), Kanade (+54%), ističu iz županijske TZ.

Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima 469.705, a u objektima u domaćinstvima, odnosno kod iznajmljivača apartmana bilo je 464.758 noćenja.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 1.828.792 dolazaka i 7.702.499 noćenja što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 17 posto više dolazaka, a sedam posto više noćenja.

Prema podacima sustava eVisitor trenutno na području Županije dubrovačko - neretvanske boravi preko 27.000 gostiju.

jp

Objavljeno u Aktualno

U Dubrovačkom primorju itekako mogu biti zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom, izvrsno ih, izvjestili su iz TZ-a, ide i u rujnu i to na način da su u prvoj polovici mjeseca nadmašili za deset posto broj noćenja kako iz istog razdoblja prošle tako i iz prve polovice rujna predkrizne 2019. godine iako je broj dolazaka bio nešto manji, točnije – četiri posto. Inače, od početka ovog mjeseca do danas na području Općine Dubrovačko primorje boravilo je 2.017 turista i oni su ostvarili 14.317 noćenja.

Turisti su u hotelima ostvarili 7.414 noćenja , što je pet posto više nego prethodne godine u istom razdoblju mjeseca rujna, dok je u objektima u domaćinstvu ostvareno 5.597 noćenja , odnosno 17 posto više nego u rujnu mjesecu 2022. godine, podaci su Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje.

Od početka godine do danas na području TZO Dubrovačko primorje, boravilo je 27.146 turista i oni su ostvarili 166.874 noćenja , što je čak 22 posto više dolazaka i 14 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U hotelima na području Dubrovačkog primorja od 1. siječnja je ostvareno 80.052 noćenja, 21 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, a u objektima u domaćinstvu 70.365 noćenja, sedam posto više nego prethodne godine.

dm

Objavljeno u Aktualno

Prema prijedlogu novog Zakona o turizmu lokalna samouprava moći će uvesti turistički ekološki doprinos, taksa koju bi plaćali jednodnevni posjetitelji, piše danas Južni.

Također, jedna od većih novosti u vezi ovog zakona je i veća uloga lokalne vlasti u upravljanju destinacijom i davanje mogućnosti određivanja broja, vrste i kategorije ugostiteljskih i smještajnih objekata za turiste na cijelom svom području. To bi se trebalo temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta i odlukama o upravljanju turističkim tokovima (rasporedu i dinamici dolazaka turista), navodi Južni.

Također u bitnom će se izmijeniti i uloge turističkih zajednica koje će morati napraviti planove prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko turista može neka destinacija prihvatiti bez negativnog utjecaja na lokalno stanovništvo, piše Južni, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Orebić, Blato, Slivno, Vela Luka, Lumbarda i Mljet, šest je općina u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koje, uz Korčulu kao jedinu gradsku turističku zajednicu na ovom popisu, a o čemu smo već pisali, prema podacima županijske TZ bilježe manji turistički promet u kolovozu i u broju dolazaka i u broju noćenja.

Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije na području Orebića tako je u kolovozu bilo dva posto manje turista i 1,87 posto manje noćenja, ali od početka godine na području Općine Orebić do konca kolovoza bilo je 8,97 posto više dolazaka (105.949 u odnosu na 97.230) i 2,57 posto više noćenja (781.993 – 762.384).

Na području Općine Blato u kolovozu se također bilježi manji promet, ali s druge strane i porast od početka godine. Tako je u kolovozu stiglo 1,87 posto manje gostiju i ostvareno je 3,44 posto manje noćenja, ali od početka godine rast je bio 4,29 posto u broju dolazaka (20.136 – 19.307) i 0,77 posto u broju noćenja (185.318 – 183.904).

Slično je i u Općini Slivno na godišnjoj razini, iako su u kolovozu bilježili osjetniji pad u broju turista i noćenja nego u blatskoj općini. Tako je na području Općine Slivno po dolascima kolovoz bio slabiji u odnosu na prošlogodišnji za 5,14 posto, a u broju noćenja 3,17 posto. Na godišnjoj razini do konca kolovoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilo je pak 4,26 posto više turista (25.406 – 24.367) i 0,7 posto više noćenja (189.679 – 188.354).

Na području Općine Vela Luka u kolovozu je bilo 1,82 posto manje turista nego prošlogodišnjeg kolovoza i 3,5 posto manje noćenja. Za razliku od Orebića, Blata i Slivna, u Veloj Luci od početka godine do konca kolovoza nisu dosegnute prošlogodišnje brojke noćenja koje su na razini od 97.85 posto, tj. 2,15 posto manje (152.669 – 156.022). Po broju dolazaka u Veloj Luci stanje je ipak bolje nego prošle godine za 1,64 posto (22.435 – 22.072).

Preostale dvije općine s ovog popisa osim u kolovozu imaju i manje dolazak i noćenja i od početka godine.

Tako je na području Općine Mljet zabilježen pad broja gostiju u kolovozu od 9,06 posto i 6,74 posto u broju noćenja, a od početka godine turista je na Mljetu bilo zanemarivih, ali statistički ipak 0.43 posto manje (24.834 – 24.940) te noćenja 1,16 posto manje (121.280 – 122.706).

Na području Općine Lumbarda tijekom kolovoza ugostili su 4.63 posto manje gostiju koji su ostvarili 2,57 posto manje noćenja nego prošle godine. Od početka godine do konca kolovoza u Lumbardi je, kao i na Mljetu bilo također zanemarivih, ali statistički ipak manje 0.65 posto manje turista (15.811 – 15.914) i 2,38 posto manje noćenja (116.666 – 119.511).

Vrijedi još spomenuti i da je na području Općine Smokvica bilo sitnih 0.71 posto manje turista u kolovozu ove godine u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, ali 0,33 posto više noćenja, a od početka godine u Smokvici je bilo 2,32 posto više turista (6.087 – 5.949) i 2,87 posto više noćenja (42.854 – 41.658).

U Konavlima je situacija obratna pa su tako Konavljani zabilježili sitnih 0,51 posto manje noćenja u kolovozu nego prošle godine, ali i 9,47 posto više dolazaka. Inače, Općina Konavle ovogodišnji je rekorder, u postotcima, ne naravno ukupnim brojkama, po porastu broja dolazaka od 29,4 posto do konca kolovoza (127.483 – 98.522). Broj noćenja u Konavlima bio je veći od početka godine za 8,95 posto (583.576 – 535.648).

Objavljeno u Aktualno

Uz Dubrovnik Općina Konavle kao jedinica lokalne samouprave najviše participira u turističkom prometu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i stoga su rezultati turističke sezone u toj općini uvijek nešto više pod povećalom nego u drugim općinama. Uz Konavle u participaciji ukupnog broja turista ističu se još Župa dubrovačka, Orebić i grad Korčula.

Vrijedan je tako podatak Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije kako u Konavlima ove godine bilježe najveći statistički turistički rast u odnosu na prošlu godinu po broju dolazaka turista. Naime, u Konavle je od početka godine do kraja kolovoza stiglo čak 29,4 posto više turista nego lani, 127.483 u odnosu na lanjskih 98.522.

Broj noćenja u Konavlima bio je od 1. siječnja do kraja kolovoza 8,95 posto veći nego prošle godine te je tako zabilježeno 583.576 noćenja, a prošle godine bilo ih je 535.648.

Župa dubrovačka bilježi 11,04 posto više noćenja od početka godine (440.336 – 396.587) i također izvrsnih 19,68 posto više dolazaka (101.655 – 84.938).

O turističkom prometu na području Općine Orebić možete čitati OVDJE, a Korčule OVDJE.

Objavljeno u Aktualno

Dubrovnik je u kolovozu jedva dosegao broj prošlogodišnjih noćenja, iz kolovoza 2022. godine, iako je broj dolazaka u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije, bio veći za šest posto. Preciznije, broj noćenja bio je samo 0,25 posto veći, a broj dolazaka 6,03 posto. U konkretnim brojkama u Dubrovnik je tijekom kolovoza došlo 214.690 turista (202.483 u kolovozu 2022.) koji su ostvarili 776.850 noćenja (774.932 u kolovozu 2022.).

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nedavno je izjavio da se prvenstveno trebaju gledati financijski efekti turističke sezone, a ne broj turista i broj noćenja i tu je u pravu. On je kazao i kako se nada da će ova sezona po prihodima biti rekordna, bolja i od one 2019. godine. No, pri tome svakako nitko ne smije smetnuti s uma da novac 2023. godine ne vrijedi jednako kao i 2019. godine, odnosno da je inflacija „popapala” vrijednost. Uostalom, tome svjedoče i velika poskupljenja turističkih i ugostiteljskih usluga, pa iako će prihodi biti veći njihov efekt u konačnici će biti, u najboljem slučaju, jednak onom iz 2019. godine.

No, svakako ovo zapravo nisu loši turistički rezultati u Dubrovniku, jer perjanica turizma na jugu već je polako počela izdisati pregažena nogama, svima je jasno, prekobrojnog broja turista. Da se Dubrovnik vrati i na brojke, npr. iz 2015. godine, ne bi uopće bilo loše. Tko se tada uopće bunio?! Rekordi se ne moraju rušiti svake godine, niti mogu, niti trebaju. Razina ovogodišnjeg broja turista čini se nekako „taman”, može svima, osim onima „gladnim solada” biti „po gustu”, a ona je pak u odnosu na 2022. godine, kada se gleda razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza, premašila prošlogodišnje brojeve.

Tako je u Dubrovniku, prema podacima županijske TZ, od početka godine do konca kolovoza bilo 20,25 posto turista više (904.978 ove i 752.604 prošle godine) koji su ostvarili 9,86 posto noćenja više (2.916.907 ove i 2.654.993 prošle godine).

Objavljeno u Aktualno

Prema podacima sustava e-visitor tijekom kolovoza 2023. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 414.551 dolazaka i 2.102.871 noćenja što je 4% više dolazaka, a 1% manje noćenja u usporedbi s kolovozom 2022. godine, objavila je danas Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije službene brojke tijeka turističke sezone.

„Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, Hrvatske, Poljske, Njemačke i Francuske. Analizom noćenja u kolovozu značajniji porast zabilježen je od gostiju s područja Australije (+138%), SAD-a (+21%), Kanade (+20%). Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu 1.026.416, te u hotelima 620.508 noćenja.” - navod iz TZ DNŽ za kolovoz.

„Od početka godine do kraja kolovoza ostvareno je 1.546.654 dolaska i 6.541.447 noćenja što je u odnosu na isti period prošle godine 18% više dolazaka, a 7% više noćenja. Prema podacima sustava e-visitor trenutno na području naše županije boravi preko 47 000 gostiju.” - podaci su TZ Dubrovačko – neretvanske županije.

dm

Objavljeno u Aktualno

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić objavio je rezultate dosadašnjeg dijela turističke sezone.

„Nastavlja se uspješno na području županije ovogodišnja turistička sezona”, naveo je župan i „izbacio” i brojke...

„Od 1. siječnja do 31. kolovoza 2023. ostvareno je 1,54 milijuna dolazaka (17% više nego lani) i 6,54 milijuna noćenja (7% više nego lani).” - napisao je dodao:

„Financijski rezultati bit će još i bolji.”

dm

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 03 Rujan 2023 01:53

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ SEZONOM JE ZADOVOLJAN

Dosadašnji tijek sezone gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je ocijenio uspješnim, ali i upozorio kako treba prestati s praksom ocjenjivanja uspješnosti sezone kroz broj ostvarenih dolazaka i noćenja turista. Kaže, uspješnost sezone ne može se promatrati kroz prizmu broja dolazaka i noćenja turista.

- Turistički rezultati su pozitivni, bilježimo pozitivne brojke, ali važno je konačno početi govoriti u javnom prostoru da broj noćenja i dolazaka turista nije ključan pokazatelj uspješnosti destinacije. Naš Grad je iskazivao dobre pozitivne brojke, ali smo imali i problema s prekomjernim turizmom i treba pronaći mjeru i ova godina pokazuje kako u nijednom trenutku u povijesnoj jezgri nismo zabilježili enormne gužve. Financijske efekte ćemo vidjeti tek na kraju sezone, ali čini se da će ova sezona po pitanju financijskih učinaka biti rekordna. - rekao je Franković te najavio aktivnosti za iduću sezonu.

- Sad razmišljamo o još boljem pozicioniranju Dubrovnika na američkom i britanskom tržištu. Na nama je i da maknemo tu mantru da smo preskupa destinacija. Možemo reći da u nekim segmentima ima skupljih usluga, ali isto tako Dubrovnik u brojnim segmentima pruža kvalitetu izvrsnosti usluga smještaja i ugostiteljstva. Živimo u vremenu ponude i potražnje u kojem svaki subjekt određuje cijenu za koju misli da je tržišno isplativa, a na nama je da ih upozorimo na ono što je važno u promišljanju turizma u Gradu, odnosno kako imati dobre turističke rezultate i održiv turizam. Vrlo često vidimo kako se uspješnost sezone mjeri broje ostvarenih noćenja. To je potpuno pogrešan pristup, tako se radilo u prošlosti i taj način mjerenja uspješnosti moramo napustiti. On može biti jedan od indikatora trendova, ali ne i uspjeha turizma i sezone. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 27 Kolovoz 2023 13:27

SVE VEĆE RESTRIKCIJE TURISTIMA U EUROPI

Broj turista u Europi ovog se ljeta vratio gotovo na pretpandemijsku razinu. Ali sezona nije išla glatko, a turisti su se susreli s toplinskim valovima, šumskim požarima i gužvama oko najpopularnijih znamenitosti. Uspjeli su i sami proizvesti neke nevjerojatne budalaštine.

Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Europi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida.

Ekonomisti predviđali "potpuni turistički oporavak" u zemljama diljem Europe.

Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor", rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.

“Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni - vratili su se na tržište ove godine".

Uspješna turistička sezona ekonmski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone.

Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.

U srpnju je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima "kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji".

U Italiji su "crvena upozorenja" objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u srpnju, s temperaturom od 47°C na Siciliji.

Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.

Ali najgore je tek trebalo stići.

Do kraja srpnja 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima.

Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao "živu noćnu moru.

Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.

No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima.

“Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje” rekao je Garrod.

“Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije.”

Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti.

Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika.

Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina - sagrađenih da ljude zadrže izvan.

Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od "nepovratne" štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.

Kako su se turisti masovno vraćali u Europu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju.

Britanski turist kazao je "nije bio svjestan" koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.

Zamjenik talijanskog premijera u kolovozu je skupinu njemačkih turista nazvao "imbecilima" nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji.

Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u kolovozu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.

Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta.

Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci. Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama. Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu.

Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja.

Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.

Francuska je u lipnju objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete "okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja".

Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.

To je strategija o kojoj mnogi europski turisti već razmišljaju.

Europski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftniji, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uvjete.

Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.

Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone.

Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.

“Prelazak na putovanja izvan sezone uključivat će mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika”, primijetio je Garrod.

“Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike.”

Južni

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 4 od 14