Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Tijekom rujna 2020. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 42.180 dolazaka i 275.482 noćenja. U usporedbi s rujnom 2019. godine, 2020. godine ostvareno je 24% noćenja.

U objektima u domaćinstvu ostvareno je 139.141 noćenje što je 30% prometa u usporedbi s rujnom 2019. godine, dok je u hotelima zabilježeno 69.919 noćenja, što je 14% u usporedbi s lanjskim rujnom.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 459.977 dolazaka s ostvarenih 2.746.929 noćenja što je 34% u usporedbi s istim periodom 2019. godine.

Od početka godine najviše noćenja ostvarili su domaći turisti, zatim turisti iz Poljske, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

dpp

Udruga američkih stručnjaka u turizmu na svojoj je godišnjoj konvenciji ASTA Global Live proglasila Hrvatsku Međunarodnom destinacijom 2020. godine. Riječ je o prestižnoj nagradi koju dodjeljuje ASTA, a koja je od velike važnosti za promociju Hrvatske.

Inače, konferencija „ASTA Destination Expo 2020“, uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Dubrovnika, održat će se od 3. do 6. prosinca u Dubrovniku. Tijekom trodnevne konferencije sdujelovat će 300 - tinjak američkih turističkih stručnjaka, koji će na 828 sastanaka direktno dogovarati poslove s hrvatskim pružateljima usluga, a što je u ovoj COVID godini svakako važan turistički događaj.

Američko je tržište, nakon britanskog, drugo najvažnije emitivno tržište za Dubrovnik, a samo je prošle godine u Dubrovniku boravilo 159 146 američkih turista ili 16 posto više u odnosu na 2018. Amerikanci su u Dubrovniku u 2019. ostvarili 442 256 noćenja, odnosno 15 posto više nego 2018. godine.

dpp

Dok je u tijeku egzodus Britanaca iz Hrvatske, pa tako i Dubrovnika, s obzirom da će britanski državljani koji se vraćaju doma iz naše zemlje uskoro morati ići u 14 – dnevnu samoizolaciju, gradonačelnik Dubrovnika u razgovorima za britanske medije i dalje poziva njihove građane na odmor u Dubrovnik.

Franković je tako sinoć dao intervju za jednu od vodećih TV postaja u Velikoj Britaniji Sky News, a povodom stavljanja Hrvatske u crvenu zonu. Istaknuo je kako do sada ni jedan turist u Dubrovniku koji je nakon odmora otputovao u svoju zemlju, prema podacima kojima raspolaže, nije bio COVID pozitivan.
 
„Gradonačelnik je istaknuo kako je u razgovoru s britanskom Vladom tražio da se Dubrovnik promatra kao posebna regija te da se izuzme iz karantenskog pravila na jednak način kako se to tražilo i kako je usvojeno od njemačke Vlade, međutim nismo uspjeli u tome. Ujedno je istaknuo kako se nada da će gosti sa UK tržišta ipak dolaziti u Dubrovnik te je poslao jasnu poruku kako je Dubrovnik siguran grad, grad koji drži COVID virus pod kontrolom i kako je Dubrovnik ovih dana jako lijep i ugodan za boravak.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
- Unatoč činjenici kako se sada Dubrovnik nalazi na crvenoj listi vjerujemo da će Britanci i dalje dolaziti. - istaknuo je gradonačelnik Franković te uputio poziv svim turistima s britanskog tržišta: „Dođite u Dubrovnik, Dubrovnik je jako lijep u ovo doba godine i Dubrovnik čeka na Vas.”
Gradonačelnik Mato Franković dao je jutros intervju i za englesku radio postaju LBC radio. U razgovoru s voditeljem Nickom Ferrarijem naglasio je kako je brojka zaraženih osoba korona virusom u Dubrovniku niska. Istaknuo je ujedno kako vjeruje da će unatoč činjenici da je Hrvatska stavljena na crvenu listu Velike Britanije, Dubrovnik i dalje bilježiti posjete turista iz te zemlje.

dm

Zbog pandemije koronavirusa cijeli svijet je doslovce stao. Urušavaju se svjetska gospodarstva, ljudi svakodnevno ostaju bez posla, a broj oboljelih i dalje se penje. Pandemiji kao da se ne nazire kraja. Najgora ekonomska kriza od Velike depresije tridesetih godina prvo se naravno odrazila na turizam. Ovo je inače najveća kriza koja je pogodila međunarodni turizam otkad se bilježe turistički rezultati, tj. od 1950. godine.

Piše: Nikolina Metković

Dok je cijela svjetska turistička industrija na koljenima, dubrovačkim mediokritetima kriva je Ana Hrnić. U nedavno izabranu direktoricu Turističke zajednice Grada Dubrovnika uprli su prstom brzinom usporedivom potezanjem za pištoljem u američkim kaubojskim filmovima, ne razmišljajući kako turističke brojke, koje ostvaruje Dubrovnik u ovim ekstremnim uvjetima, zapravo i ne mogu biti bolje.

Ana Hrnić još je u siječnju, gotovo dva mjeseca prije negoli je itko slutio što će pandemija korone učiniti svijetu, imenovana direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Imenovana je jednoglasno od strane Turističkog vijeća u kojem mahom sjede predstavnici hotelskih kuća, ugostitelja i privatnih iznajmljivača. Među njima, koji su u siječnju svi odreda digli ruke za Anu Hrnić, danas je neki prozivaju.

Naravno da je pitanje zašto su je podržali posve suvišno postavljati jer znamo kako se u nas na funkcije biraju ljudi. Temelj za izbor Hrnić na čelo gradske Turističke zajednice trebao je biti program koji je priložila uz svoju prijavu na natječaj, ali što bi se program čitao kad je stigla politička direktiva koga se ima izabrati. To puno inače govori o ljudima koji sjede u tom Turističkom vijeću Turističke zajednice Grada Dubrovnika i njihovoj brizi i promišljanju dubrovačkog turizma.

Prije negoli je Hrnić imenovana, dubrovačka je javnost pratila trakavicu oko razrješenja bivše direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić. Ona je dužnosti razriješena na neprimjeren način, jer je tako politici u tom trenutku odgovaralo. Vlašić, kojoj je u to vrijeme isticao mandat, trebalo se riješiti, a kako joj se nije moglo prišiti ništa, za krimen joj se stavilo što u vremenu dok je Dubrovnik rušio svoje turističke rekorde, nije taj Dubrovnik dovoljno reklamirala, nije s buketima cvijeća dočekivala nogometaše i razne svjetske poznate face koje su dolazile u Grad.

Dok se Vlašić zamjeralo da u trenucima dok je Dubrovnik rušio turističke rekorde ne ulaže dovoljno u njegovu promidžbu, Hrnić se zamjera da to isto ne čini u trenucima dok je svjetski turizam na koljenima.

No, Romana Vlašić, Jelka Tepšić, kao i oni koji su na čelu Turističke zajednice bili prije njih, u svim su tim trenucima, dok se u Dubrovniku turizam zapravo cijelo vrijeme razvijao sam po sebi, znale su priču okrenuti u svoju korist. Sjetite se samo famoznog „pipun partyja” koji je organizirala Jelka Tepšić. S pipunima se nije dugo partijalo. Sjetite se samo izjava Jelke Tepšić o Zimskom festivalu i kako u to vrijeme, ta bivša direktorica TZ - a, danas zamjenica gradonačelnika, nije kužila njegov značaj za produljenje turističke sezone i stvaranje preduvjeta za Dubrovnik kao cjelogodišnju turističku destinaciju, jer ne putuju ljudi samo ljeti. Njezino neznanje i kratkovidnost u to vrijeme nije nitko kritizirao.

Doduše, ni Romani Vlašić nije pošlo za rukom staviti taj Dubrovački zimski festival na kartu europskih božićnih festivala i sajmova, od kojih brojni, od turista koji ih u to vrijeme pohode, ostvaruju enormne prihode. No, Vlašić i Tepšić su imale hrabrosti stati pred novinare i okrenuti priču u svoju korist. Obično bi samo pobrojale dolaske i noćenja i priča bi stala gdje je i počela.

Ana Hrnić s druge je strane javnosti nedostupna, zavučena u neku svoju nišu, a osoba na javnoj funkciji u svakom trenutku pa i onom kad je najteže, kao što je sad, mora znati stati pred javnost. Njezina trema, nesigurnost i strah od neugodnih pitanja nisu opravdanje za bijeg od javnosti već su samo prepreke koje bi kao prva, kao lider, trebala znati preskočiti. Osim možda ako joj se istupanje u javnost ne brani, odnosno dozvoljava samo za određene medije, jer novinarima se rijetko javlja na pozive.

Od Hrnić se inače očekuje, barem je tako najavio gradonačelnik Mato Franković, da na idućoj sjednici Gradskog vijeća vijećnicima podnese raport što je kao direktorica Turističke zajednice Grada radila svih ovih mjeseci kako bi se umanjili efekti korona krize na dubrovački turizam. Naime, gradonačelnik je mišljenja kako je učinjeno puno, a javnosti malo ili slabo prezentirano.

Romana Vlašić pala je upravo zato što nije došla na sjednicu vijećnicima podnijeti raport, iako zakonski to nije dužna učiniti, jer ne podnosi izvješće Gradskom već Turističkom vijeću, ono je bira, ocjenjuje njezin rad i razrješuje. Isto se odnosi i na Anu Hrnić. Nije ona dužna nikakvom Gradskom vijeću podnositi raport o svom radu.

Oni koji se tom scenariju raduju, zapravo ne shvaćaju da nije uopće stvar u Ani Hrnić. U ovom trenutku nitko za dubrovački turizam ne može učiniti više. Svi oni koji mjesecima u medijskom prostoru i na društvenim mrežama huškaju protiv Hrnić, rade to zapravo iz nekih svojih osobnih frustracija, neostvarenih ambicija i naprosto - zloće. Ideje koje nude kao spas sezone, nisu odmakle od onog trčanja za raznoraznim celebrityjima s buketima cvijeća.

Radna grupa za destinacijski menadžment u Dubrovniku, s čijeg je čela bivši gradonačelnik Andro Vlahušić 2011. razriješio Pavu Župan Rusković... Postoji li ta grupa više, tko joj je na čelu, tko su joj članovi, kad i koliko puta godišnje se sastaju i čime se bave?

Gdje je ona pompozno predstavljana Strategija razvoja turizma? Nije valjda da leži u nekoj ladici? Zaviri li tko kad u nju i jesu li vrli stratezi u toj strategiji promišljali i moguće efekte neke krize, poput ove, po naš turizam ili su samo bez ikakva plana predviđali nove turističke zone i krevete?

Žalosno je ako dubrovački turizam ovisi samo o Ani Hrnić i Matu Frankoviću, odnosno nekome tko je u nekom trenutku na čelu TZ - a i na čelu Grada. Ako je to zaista tako, onda neka za krah svjetskog i dubrovačkog turizma bude kriva Ana Hrnić.

Paradoksalno je inače da je korona kriza u Dubrovnik dovela one turiste o kojima su određeni dionici u turizmu godinama pričali, one bogate, kvalitetne goste. Samo, problem je što su oni na jahtama jer Dubrovnik ima jako malo hotela s više od pet zvjezdica u kojima takvi gosti odsjedaju, a i mnogi od ovih s pet zvjezdica uslugom ih ne zaslužuju. Vole oni i luksuzne kuće za odmor i vile na osami, ali ih na dubrovačkom području nedostaje. Vole oni i potrošiti, naravno kad imaju gdje. Uostalom, oni pravi ugostitelji kažu kako davno nisu imali bolje goste od ovogodišnjih.

Nije samo korona kriza kriva što je Dubrovnik na koljenima, a nije kriva ni Ana Hrnić. Ima tu cijela kolona krivaca koji su u tom masovnom turizmu, koji se dogodio u Dubrovniku, pronašli zlatnu žilu, ne mogavši od tog silnog sjaja vidjeti razorne posljedice koje će iza sebe ostaviti.

Pogrešno je privatne iznajmljivače prikazivati žrtvama jer nisu oni ovisni o apartmanima koje afitavaju. Svi su oni manje - više zaposleni na svojim redovnim poslovima, puno njih u javnim službama i svi oni od tih apartmana ostvaruju ekstra profit. Svi oni voze dobre aute i imaju lijepe stanove. Uostalom, stvarni efekti turizma samo se u Hrvatskoj mjere kroz broj noćenja ostvarenih u privatnom smještaju, ali neka je Hrnić kriva što je privatni smještaj podbacio jer turisti usred najgore ekonomske krize koja je pogodila čovječanstvo ne žele putovati.

Vrijeme je da dubrovački turizam i njegove perspektive u svoje ruke uzmu pravi stručnjaci, oni koji tu materiju znaju. Zato gradonačelnik zove u svoj tim dvoje bivših ministara Pavu Župan Rusković i Nika Bulića. Za dobro dubrovačkog turizma, neka im da slobodne ruke te ih u svom timu što duže i zadrži.

Vrijeme je ipak da Ana Hrnić konačno ustane i bori se. Ostavku, ako su joj je i nudili, neka ne daje, osim ako ne želi ostati obilježena kao ona koja nije mogla. Neka se ne osvrće na one koji je napadaju iz osobnih interesa, a koji bi rado sjeli u njezinu stolicu, prikazujući svoje poraze kao dostignuća. Posebno neka se ne obazire na kritike onih koji su od Turističke zajednice Grada Dubrovnika i raznoraznih prijateljstava do jučer imali nemale koristi.

Inače, prema podacima Svjetske turističke organizacije, objavljenima prije nekoliko dana, zbog pandemije koronavirusa turistička industrija u razdoblju od siječnja do svibnja izgubila je najmanje 320 milijardi dolara ili trostruko više od gubitka pretrpljenog u globalnoj financijskoj krizi 2009. Broj turista smanjen je za 300 milijuna, što je pad za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a WTO ocjenjuje kako je u svijetu ugroženo od 100 do 120 milijuna radnih mjesta izravno povezanih s turizmom. Brojke su obično egzaktne i neumoljive. Budali ne znače ništa, ali pametnome puno govore.

Uhljebljena? Jest! Samo, i one prije nje je netko uhljebio i bile su jednako ovisne o tuđim napucima kao i Ana Hrnić, ali koga je za to bilo briga dok je cvjetalo cvijeće, kad je najvažnije bilo ići po svjetskim turističkim sajmovima i sa sobom voditi prijatelje.

Sezona 2020. u uvjetima u kojima se odvija još je i odlična. Od sezone 2020. puno će važnija biti sezona 2021., a na toj sezoni radi se sad i zato gradonačelnik želi uza sebe tim stručnjaka. Ono što ti stručnjaci osmisle, na Turističkoj je zajednici da izreklamira. Tada Ana Hrnić, ukoliko opstane, ne smije dozvoliti da joj se kvazi stručnjakinje opet miješaju u posao, kao što su joj primjerice kao „dostignuće”, pripisali i onaj bizarni crtić od sto tisuća kuna.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 7. kolovoza, boravilo 12 012 turista, što je 42 % od turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine. Na isti datum Dubrovnik je zabilježio 2 565 dolazaka, što je 33 % od turističkog prometa u odnosu na 7. kolovoz 2019. Navedenog datuma, najbrojniji turisti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije, Ukrajine, SAD-a, Slovenije i BiH. - izvijestili su danas u priopćenju iz TZ grada Dubrovnika.

„U razdoblju od 1. siječnja do 7. kolovoza evidentirano je 132 886 dolazaka, 15 % prošlogodišnjeg turističkog prometa i 425 425 noćenja, 16 % prošlogodišnjeg turističkog prometa u istom razdoblju. Top lista zemalja odakle je bilo najviše turista od 1. siječnja do 7. kolovoza: Hrvatska, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, BiH, Francuska, Poljska, SAD, Austrija, Belgija, Slovenija.” - piše još u priopćenju.

dpp

Osim što su efekti pandemije izazvane koronavirusom po dubrovački turizam katastrofalni, od loših ovosezonskih brojki dolazaka i ostvarenih noćenja turista, u ovoj krizi puno je gora neizvjesnost što će se dogoditi u bliskoj budućnosti. Naime, aktualna sezona koja je praktički na vrhuncu, više se ne može spasiti, brojke se mogu nešto popraviti s ciljem da se dosegne 30 posto prometa ostvarenog 2019. no stvaran cilj i izazov za Grad Dubrovnik, čiji su proračunski prihod ovisni o turizmu, kao i sve dionike u turizmu je sezona 2021. godine, stoga gradonačelnik u svoj tim zove dvoje bivših ministara turizma Pavu Župan Rusković i Nika Bulića.

Dubrovnik je jedini grad u Hrvatskoj koji je dao dva ministra turizma, a kad se uzme u obzir da su oboje u tom resoru radili puno prije negoli su imenovani ministrima, očekivanja od Pave Župan Rusković i Nika Bulića, koji bi trebali savjetovati gradonačelnika kako izvući maksimum iz sezone 2021. tim su i viša.

Pave Župan Rusković, koja je bila vrlo uspješna ministrica turizma u Vladi Ivice Račana već godinama upozorava kako o turizmu, nad kojim odavno nemamo kontrolu i dalje isključivo razmišljamo na način stalnog širenja kapaciteta. Puno je puta naglašavala kako nemamo nikakvu turističku strategiju i ni na jedan segment turizma nismo fokusirani.

Župan Rusković u svojoj Vladi Račan je želio odmah za ministricu turizma, no ona je njegovu ponudu odbila, obrazloživši kako nema dobra iskustva s političarima. No, 2003. ipak pristaje preuzeti Ministarstvo turizma. Da se njezina vizija turizma počesto razlikovala od vizije koju su imali političari, potvrdilo se i u vrijeme dok je dubrovački gradonačelnik bio Andro Vlahušić. Iako ju je 2009. imenovao svojom savjetnicom za turizam brzo su se razišli, a razlog je jednostavan, političari promatraju turizam kroz novac koji mogu zaraditi na njegovoj masovnosti, ne shvaćajući da se profiliranjem u kvalitetnu destinaciju može zaraditi puno veći novac.

Niko Bulić bio je ministar turizma od 1993. do 1997. u, za turizam, najosjetljivijem razdoblju kad je trebalo puno raditi, ne samo na obnovi hotelskih kapaciteta, već i vraćanju povjerenja turista u Hrvatsku kao sigurnu destinaciju. Nedugo nakon toga, 1999. imenovan je direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Prije nego što su imenovani ministrima i Župan Rusković i Bulić, radeći u turističkom sektoru ostvarili su respektabilne rezultate.

Ipak, s obzirom da treba spašavati sezonu 2021. koja će biti jednako osjetljiva kao i aktualna, znanje ovog dvojca bit će od velike koristi gradonačelniku Matu Frankoviću koji i sam dolazi iz turističkog sektora, a koji je od početka korona pandemije uložio iznimno velike napore ne bi li Dubrovnik, koji je krizom najpogođeniji, ostvario barem 30 posto od rezultata ostvarenih u turizmu 2019. koja se vodi kao rekordna godina.

Niko Bulić već se stavio na raspolaganje gradonačelniku Matu Frankoviću, koji s Pavom Župan Rusković tek treba razgovarati. Ukoliko se ovaj trojac na kraju i sastavi, kako je vremena malo, pred njima su brzi i mudri potezi. Naime, dok je pandemija koronavirusa u svijetu u uzlaznoj putanji, teško je predvidjeti hoće li se ona do ožujka 2021., kad u Dubrovniku polako počinje sezona, obuzdati i u kolikoj mjeri.

Ipak, aktualna sezona pokazala je da dio ljudi i u najekstremnijim uvjetima, a što pandemija koronavirusa, svakako jest, želi putovati i ljetovati pa je na Frankoviću, Župan Rusković i Buliću, ukoliko se taj trojac sastavi, da pronađu formulu. Prilika je to i za njih i za Dubrovnik kojemu je pak kao turističkoj destinaciji korona kriza izvrsna prilika za konkretan odmak od masovnog turizma koji ga uništava. Tim više, Franković bi Župan Rusković i Bulića, ukoliko su voljni, trebao što duže zadržati u svom timu. Naime, riječ je o dvojcu koji turizam nadasve razumiju, no njihovo poznavanje tog sektora, mnogi bi mogli vidjeti kao smetnju.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 1. kolovoza boravilo 9 214 turista, što je 35 % od turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine. Na isti datum Dubrovnik je zabilježio 3 283 dolazaka, što je 43 % od turističkog prometa u odnosu na 1. kolovoza 2019. Navedenog datuma, najbrojniji turisti su bili iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Poljske, SAD-a, Slovenije, BiH, Švicarske te Ukrajine.

U razdoblju od 1. do 31. srpnja u Dubrovniku je bilo 45 458 turista, odnosno 20 % od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja, a ostvarena su 182 360 noćenja, 23 % od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja. Tijekom srpnja najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Njemačke, Hrvatske, Poljske, Ujedinjenog kraljevstva, Francuske, BiH, Belgije, Austrije, Švicarske i Češke.

Tijekom srpnja u hotelskom smještaju ostvareno je 19 104 dolazaka te 75 375 noćenja, dok je u privatnom smještaju ostvareno 21 338 dolazaka i 84 835 noćenja.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja evidentirano je 113 912 dolazaka, 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa i 347 848 noćenja, također 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa u istom razdoblju. Top lista zemalja odakle je bilo najviše turista od 1. siječnja do 31. srpnja: Hrvatska, Njemačka, BiH, Ujedinjena Kraljevina, Poljska, Francuska, SAD, Austrija, Belgija, Slovenija.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je pismo britanskom premijeru Borisu Johnsonu, a nakon što su se u dijelu medija u Velikoj Britaniji pojavile vijesti da bi ova država mogla uvesti obvezu četrnaestodnevne karantene za sve turiste koji se vraćaju iz Hrvatske. Prema medijskim najavama, Hrvatska bi se uz Belgiju i Luxemburg mogla pridružiti Španjolskoj, za koju je mjera dvotjedne karantene izrečena prošlog vikenda.
 
Gradonačelnik Franković u svom je obraćanju britanskom premijeru naglasio kako su posjetitelji iz Velike Britanije tradicionalno najbrojniji gosti u Dubrovniku te da je odnos koji je desetljećima razvijan temeljen na prijateljstvu.
„Znam da ste dobro upoznati s ovim dijelom Hrvatske i to jedan od razloga zašto se obraćam upravo Vama osobno. Ukupni broj pozitivnih COVID-19 slučajeva s područja Grada Dubrovnika je 3, a trenutno se u našem gradu odmara preko 8.000 turista i na svim razinama ulažemo maksimalne napore kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku te svim našim gostima pružili ugodan i siguran boravak.“ - piše gradonačelnik između ostalog.
 
„Uzimajući sve navedeno u obzir te uvažavajući činjenicu da dubrovački turizam ovisi o tržištu Ujedinjenog kraljevstva molim Vas da prilikom donošenja odluka promatrate Hrvatsku i po njenim regijama, a ne samo kao cjelinu. Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanja s detaljno usvojenim protokolima u svim situacijama pa i u postupanju ukoliko broj zaraženih počne rasti.” - zaključio je gradonačelnik.
 
Pismo premijeru Johnsonu gradonačelnik je uputio i Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske te Veleposlanstvu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj.

dpp

Na danas održanoj izbornoj sjednici Strukovne grupe putničkih agencija ŽK Dubrovnik birano je novo vodstvo za četverogodišnji mandat, za predsjednika je izabran Danijel Marušić iz agencije Dubrovnik Travel, a za njegovu zamjenicu Slavica Grkeš iz Dominium Travela.

Zanimljivo je svakako kako je Grkeš bila kandidkatkinja za zamjenicu Slobodana Vukotića koji se kandidirao za predsjednika, a Marušić, čija je kandidatkinja za zamjenicu bila Tatjana John (Spicy Events) je dobio naklonost članstva za tek jedan glas više, 18:17.

Dosadašnji predsjenik Stanko Ljubić (Globtour) u njegov zamjenik Boro Aleskić (Elite Travel) nisu se kandidirali.

„Na sjednici je bila i stručna suradnica Sektora za turizam HGK, koja je ujedno poslovna tajnica Udruženja putničkih agencija HGK, Saša Zrnić. Prisutnima je Zrnić dala presjek problematike agencijskog poslovanja kojom se Udruženje bavilo prethodnih godina, ali posebno je naglasak stavila na situaciju izazvanu korona ugrozom te brojne teme koje su se otvorile i koje su predmet rada ovog Udruženja. HGK nastoji pružiti maksimalnu podršku svojim članicama u postizanju boljeg zakonodavnog okvira u Hrvatskoj, ali i na razini EU.” - piše u priopćenju HGK ŽK Dubrovnik.
 
„Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić, zahvalila je svim kandidatima na isticanju kandidatura i spremnosti da rade za dobrobit ove djelatnosti. Još jedan put je istaknula kako je Komora njihova administrativna potpora, koja pomaže, artikulira stavove i dalje prosljeđuje njihove zaključke, ali da se intenzitet rada Strukovne grupe očituje njihovim angažmanom. Poželjela je da i naredne sjednice budu u ovako velikom broju.” - također se navodi u priopćenju.

dm

Booking za lipanj doslovce je storniran, a kad su u pitanju kakvi takvi efekti od srpnja i kolovoza, pa i mjeseci poslije, gradonačelnik Mato franković ističe kako je realno očekivati da bi se ove sezone moglo ostvariti oko, odnosno ne više od 30 posto prošlogodišnjih rezultata. Slabija od 2019. bit će, prognozira Franković i turistička sezona 2021.

- Iduća, 2021. sezona bit će na 70 posto rezultata sezone 2019. godine i pomalo ćemo se na prethodno ostvarene brojke vratiti tijekom 2022. izgubit ćemo najmanje tri godine za povratak na brojke iz 2019. - kazao je Franković.

Inače, Grad je u suradnji s gradskom Turističkom zajednicom i Zračnom lukom Dubrovnik dogovorio marketinšku kampanju vrijednu 14 milijuna kuna ne bi li avioprijevoznike potaknuo na uvođenje letova prema Dubrovniku, o kojima kao destinacija ovisimo.

- Izradili smo popis svih avioprijevoznika i u konačnici ćemo ga poslati HTZ - u i Ministarstvu turizma na daljnju provjeru. U popis je uključen i domaći avioprijevoznik Croatia Airlines. Grad Dubrovnik je obvezan u suradnji s TZ - om izdvojiti avioprijevoznike koji su spremni letjeti do kraja prosinca. Procjena je utemeljena „u grubo”, na temelju svih aviokompanija koje su iskazale interes za udruženo marketinško oglašavanje. - rekao je Franković, istaknuvši su prema Dubrovniku dogovorene i neke nove avio linije za destinacije s kojima nismo bili direktno povezani. No, detalje nije želio iznositi dok traju pregovori s avioprijevoznicima.

dpp