Prikazujem sadržaj po oznakama: uskrs

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je tijekom uskrsnog vikenda boravilo 8.372 turista, što je 31 posto više nego prošle godine u istom razdoblju. Tijekom proteklog blagdanskog vikenda najbrojniji gosti bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, SAD-a, Španjolske, Fancuske, Finske, Irske, Kine i Italije. Za Uskršnji vikend Zračna luka Dubrovnik ostvarila je zračni promet od 50 letova.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je, od 1. siječnja do 9. travnja 2023. godine, ostvareno 98.417 dolazaka i 216.016 noćenja, odnosno 72 posto više u dolascima te 44 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Od početka godine, strani turisti ostvarili su 90.195 dolazaka i 177.358 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 18.222 dolazaka i 38.658 noćenja. Najbrojniji gosti od početka godine bili su iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, BiH, Francuske, Španjolske, Irske, Finske i Albanije. Prema vrsti smještaja, u hotelima su zabilježena 78.008 dolaska s ostvarenih 148.833 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 11.891 dolazaka te 40.646 noćenja.

"Odlični turistički rezultati za Uskrs i početak turističke sezone potvrda su popularnosti Dubrovnika te se u travnju očekuje intenziviranje turističkog prometa, kada će Zračna luka Dubrovnik biti povezana sa više od 50 destinacija, prema kojima će prometovati više od dvadeset avioprijevoznika." - navode iz TZ grada Dubrovnika.

dpp

Ljubljena braćo i sestre!

Stara mudrost kaže kako primjeri privlače. Exempla trahunt! Oni pokreću čovjeka i ostavljaju trag na njemu. I ovaj Uskrs je vrijeme i prilika da potražimo takve primjere i oživimo svoju vjeru.

„Bijaše neki bolesnik Lazar“ (Iv 11, 1), počinje Ivan u svom evanđelju pripovijedati o poznatom nam događaju kada Isus uskrišava svoga prijatelja Lazara nakon što je već četiri dana bio u grobu. Ime Lazar znači Bog mu pomaže.

Lazar, to smo svi mi. To što smo bolesni ili zdravi ne priječi Isusa da nas ljubi. A to što ćemo umrijeti ne treba nas plašiti. Sam Isus kaže: „Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će“ (Iv 11, 25).
Uskrsnuće je cilj i svrha našega života. Ali treba priznati da postoje protivljenja u nama i oko nas i nije uvijek lako ispravno shvatiti i prihvatiti mnoge stvari pa tako ni uskrsnuće. Puno toga nas pritišće, sumnje nam obuzimaju srce, pa nam i vjera može oslabiti. „Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati“ (Iv 20, 25), sumnjao je i jedan od dvanaestorice.

Isus je za svoga zemaljskog života često znao iznenaditi učenike svojim odlukama. Na jednom mjestu Toma zvani blizanac reče suučenicima: „Hajdemo i mi da umremo s njime!“ (Iv 11, 16). Dogodit će se kasnije da će učenici uistinu dijeliti s Isusom sudbinu i umirati u zajedništvu s Njime. Oni su bili odlučni u nasljedovanju Isusa i nama su primjer koji privlači, da budemo i mi uz Isusa.

I najvažnije u našem životu jest: nikada se ne odvojiti od Isusa. Vjera nas pokreće da drugima naviještamo i svjedočimo Radosnu vijest spasenja kojoj je cilj uskrsnuće. Vjera u uskrsnuće temelji se na vjeri u Boga koji nije „Bog mrtvih, nego živih“ (Mk 12, 27).

Ljubljena braćo i sestre,

Isus je uskrsnuo! Raduju se nebo i zemlja. Nema više straha. Krist je pobijedio smrt i darovao nam novi život. Otvorimo i mi svoja srca, pogledajmo i progledajmo očima vjere. Prepoznajmo Krista koji nam ide u susret, već sada i ovdje. Srce nam vapi: Trebaš nam Isuse! Mir nam podari. Uskrsni u našim životima. Daj nam da iz smrti, kojom smo okruženi, u sebi i oko sebe, prijeđemo u život s tobom, i ovdje i u vječnosti. No, ponajprije, čujmo i prepoznajmo Kristov uskrsni pozdrav: „Mir vama, ne bojte se, ja sam!“ Kristov mir donosi nam promjenu, novi život. Dar Kristova života koji se po uskrsnuću događa u nama i po nama, poziva nas da dotaknemo rane na njegovim raspetim rukama i nogama, opipamo njegov probodeni bok, operemo se u krvi i vodi što iz njegova boka istječu.

Darujmo novost i radost Uskrsnoga prepoznajući ga u braći i sestrama, Lazarima, potrebnima, u osobama s invaliditetom i djecama s teškoćama u razvoju, svakoj obitelji i osobi. Poklonimo mu se i zajedno s apostolom Tomom recimo s oživljenim povjerenjem: „Gospodin moj i Bog moj!“ (Iv 20, 28).

Hajdemo i mi da uskrsnemo s Njime! Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

+ Roko Glasnović
dubrovački biskup

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku svim vjernicima povodom blagdana Uskrsa.

Poštovani sugrađani, prošli smo kroz Veliki tjedan i došao nam je Uskrs, naš najveći kršćanski blagdan.

U Velikom tjednu prisjetili smo se muke Gospodnje, smrti Kristove na križu za spas čovječanstva.

Sam Uskrs za nas znači pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom, svjetla nad tamom.

Uskrs nosi poruke mira, dobrote, zajedništva i u tom duhu želim vam, dragi sugrađani, da provedete ove blagdane, ali i sve dane koji dolaze nakon njih.

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs.

Vaš župan
Nikola Dobroslavić

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima povodom blagdana Uskrsa.

Tekst čestitke prenosimo u nastavku.

Poštovane sugrađanke i sugrađani, neka Vas svih ovaj Uskrs ispuni vedrinom i zahvalnošću! Jer nakon razdoblja iščekivanja, koje nas uvijek osnažuje u žrtvi odricanja i vraća stvarnim vrijednostima, dolazi vrijeme radosti, novog života i buđenja.

Naše će domove ovih dana krasiti pengana jaja, pome, pinice i sve ono što čini dio našeg Uskrsa, našeg nasljeđa i radosti. Ali baštineći našu bogatu tradiciju ne smijemo zaboraviti ni duhovnu dimenziju ovog blagdana.

Pronađimo značenje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa u simbolici pobjede svjetlosti nad tamom, života nad smrti. Budimo primjeri te dobre promjene, pronađimo mir u sebi i pokažimo brigu i razumijevanje za sve oko nas koji trebaju pomoć. Isusova žrtva i njegovo uskrsnuće donose nam utjehu i snagu potrebnu u svim životnim trenucima.

Zato, radujmo se Uskrsu i svemu što novo vrijeme donosi.

U svoje osobno i ime Grada Dubrovnika želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs i da ga provedete u zajedništvu i radosti, okruženi bližnjima.

Gradonačelnik
Mato Franković

Misu posvete ulja pedesetak dubrovačkih svećenika i redovnika slavio je u zajedništvu s biskupom mons. Rokom Glasnovićem i okupljenim redovnicama i vjernicima jučer u katedrali Gospe Velike.

Dubrovački biskup je na misi posvetio ulje za krizmu i blagoslovio katekumensko i bolesničko ulje. Svećenici pristigli iz svih dijelova biskupije obnovili su svećenička obećanja koja su dali prilikom svećeničkog ređenja i koja obnavljaju svake godine u ovoj prigodi.

at

Povodom nadolazećih uskrsnih blagdana gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice posjetio je danas dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića i generalnog vikara mons. Ivicu Pervana u Biskupskoj palači.
 
Gradonačelnik Franković i biskup Glasnović razgovarali su o projektima na čijoj realizaciji Dubrovačka biskupija i Grad aktivno surađuju.
 
U ime Grada Dubrovnika gradonačelnik je biskupu Glasnoviću uputio iskrene čestitke povodom nadolazećeg najvažnijeg kršćanskog blagdana.

dpp

Portal DubrovnikPress s redovnim radom nastavlja u utorak ujutro, osim u slučaju izvanrednih okolnosti ili drugih važnih vijesti ili obavijesti od iznimne važnosti za građane.

Sretan Uskrs svima!

Uredništvo

Ljubljena braćo i sestre!

Rođenje i smrt su najveća iskustva i najizazovnije činjenice života svakog čovjeka. Cijela povijest okružena je smrću, danas je to posebno naglašeno; bolesti i ratovi pogubno siju smrt. Pokušavamo izgraditi svijet bez Boga, a to uvijek završava protiv čovjeka. Kao da nije moguće zaobići svijet nepravdi, trpljenja, grijeha. Sve na svijetu prolazi i čini nam se kao da dolazi kraj, kao da smo pobijeđeni.

I danas su suvremene i u našim srcima odjekuju riječi iz prvih kršćanskih vremena i velikih kršćanskih mislilaca sveta života: „Moja je zemaljska želja razapeta; (…) u meni živa voda romoni i kaže mi: 'Dođi k Ocu!' Želim vidjeti Boga; a da ga vidim, moram umrijeti. Ja ne umirem, ulazim u život“ (KKC, 1011).

„Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!“ (Lk 24, 5-6). Raspeti nije ostao u smrti, nego je nakon tri dana uskrsnuo.

Uskrsnuće je pobjeda vjere, nade i ljubavi, pobjeda nad smrću, strahom, mržnjom, sebičnošću i svakim zlom i grijehom.

Po krštenju i sakramentima, po vjeri, nadi i ljubavi, po obraćenju, po djelima milosrđa ulazimo u Kristovu novost života i sjedinjujemo se s Njime. „Ako s njime umrijesmo, s njime ćemo i živjeti” (2 Tim 2,11). Ako s njime trpimo s njime ćemo i kraljevati. Ta nada počiva na Božjim obećanjima koja su se ostvarila.

Malo je prave i duboke radosti u našem životu, u međuljudskim odnosima, u svijetu. Ondje gdje nema Boga stradava i čovjek, ondje nema ni te izvorne radosti. Nema ni prave slobode. Bog je razveselitelj čovjeka koji čini da prijeđemo iz smrti u život.

Uskrsli Krist želi da mu povjerujemo i primimo ga iskreno, očišćene duše i otvorena srca, da budemo dionici djela njegove muke, smrti i uskrsnuća, djela spasenja onoga što je najvažnije na svijetu, spasenja čovjeka u svakome od nas i čovjeka u svijetu u kojem živimo.

Krist koji je ustao od mrtvih temelj je naše vjere. Koliko puta smo u euharistiji molili i riječima izrekli: „Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo.“ Kristovo uskrsnuće donosi nam novu radost i svježinu za preobrazbom života. Zaodjenimo se Kristom kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni (usp. Kol 3, 12), a to znači vjerom, nadom i ljubavlju. To vodi ne samo preobrazbi nas samih, već preobrazbi svijeta, kojom se našem gradu i biskupiji daje novo lice koje potpomaže razvoj čovjeka i društva prema logici solidarnosti, dobra, u dubokom poštivanju dostojanstva vlastita svakom čovjeku.

Kada Uskrsnuli pozdravlja svoje apostole, kaže im: 'mir vama'. Molimo za mir u našim srcima, našim obiteljima, našem društvu i u cijelom svijetu. On, Krist, je mir naš. Nastojmo koliko god možemo Kristov mir prenijeti jedni na druge. Nemojmo dopustiti da nas drugi povuku u svoj nemir, nego ih povucimo u svoj mir. Ne dopustimo da nas povuku u svoj mrak, povucimo ih mi u Kristovu svjetlost, u zoru uskrsnuća.

Bog se udostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista. Budimo i mi preobraženi dionici te uskrsne radosti i živimo kršćanski anticipirajući uskrsnuće. Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

+Roko, biskup

Na misi Večere Gospodnje na Veliki četvrtak dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u obredu pranja nogu apostolima oprao je noge bratimima iz dviju dubrovačkih gradskih bratovština: Bratovštine festanjula sv. Vlaha i Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta. Obje ove bratovštine sudjeluju redovito u organizaciji Feste sv. Vlaha, a kako ove godine Dubrovačka biskupija proslavlja 1050 godina zaštite sv. Vlaha time im je na jedan način izražena zahvalnost.

Ovogodišnji apostoli iz Bratstva Presvetog Oltarskog Sakramenta iz Katedrale bili su Josip Žuvela, Vjekoslav Cetinić, Ivo Botica, Miško Lazarević, Matko Tomić i Tonći Brnada, a iz Bratstva festanjula sv. Vlaha: Teo Grbić, Toni Cvjetković, Ivica Vrlić, Ivo Mazavac, Ivica Lončarica i Pero Butjer.

U propovijedi je biskup Glasnović posvijestio značenje onoga čega se vjernici na Veliki četvrtak prisjećaju i slave rekavši kako je ovo dan, večer, događaj kad je Isus odlučio pokazati koliko je ljubio ljude. Ta ljubav je i večeras prisutna, rekao je biskup Glasnović podsjetivši kako je euharistija spomen-čin.

„Slaviti euharistiju nije moguće bez spremnosti na služenje“, poručio je biskup dodavši kako je ona stvarnost izlaska iz sebe i raspoloživosti drugome, blagdan oslobođenja od egoizma i navezanosti na sebe. „Kristovo sebedarje nama u zalogaju kruha postiže potpunu svrhu tek onda kada i sami postajemo zalogaj kruha za druge, kada nam sebedarje postaje temeljem odnosa s Bogom i ljudima.“

Nakon mise Presveti Oltarski Sakrament u procesiji je prenesen na pokrajni oltar, a okupljeni su se zadržali u tihoj molitvi.

Liturgijsko pjevanje na misi predvodio je Mješoviti katedralni zbor.

dpp/Dubrovačka biskupija

U sklopu obilježavanja 150. godina osnutka Dubrovačkih muzeja, u žitnici „Rupe“ u srijedu je otvorena izložba „Crvena jaja i zelena trava - Likovnost i simbolika Uskrsa u tradicijskoj kulturi“ autora višeg kustosa Ivice Kipre.

Na izložbi je predstavljeno preko 400 predmeta poput devocionalija, pisanica, poma te čestitki iz Zbirke predmeta uz običaje, vjerovanja, igre i folklor Etnografskog muzeja, kao i onih u privatnom vlasništvu. Na otvorenju je uz autora Ivicu Kipru, govorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, dok je izložbu koja ostaje otvorena do 4. svibnja otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr. sc. Julijana Antić Brautović.

Nakon otvaranja, preparator za drvo Željko Ćatić održao je radionicu „Moja mala zvrčoka“ na kojoj su djeca izradila tradicijsko glazbalo – zvrčoku, koje se koristi pri obredima Svetog trodnevlja.

dpp