Prikazujem sadržaj po oznakama: valamar

„Javne površine na Babinom Kuku oslobođene za građane”, pohvalio se gradonačelnik Mato Franković u postu na Facebooku. Naime, on je još na sjednici Gradskog vijeća na kojoj su se donosile izmjene PPU- a, GUP-a Grada Dubrovnika i UPU-a Babin Kuk, istaknuo kako je započeo postupak knjiženja javnih površina na Babinu kuku na Grad Dubrovnik.

U postu koji je objavio na Facebooku gradonačelnik Franković između ostalog navodi „kako će upravo zahvaljujući započetim postupcima ove gradske uprave javne površine na području Babinog Kuka ponovno biti na korištenju građanima grada Dubrovnika” te ističe kako su „uklonjeni parking stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići kraj odvojka uz hotel Tirenu.”

„Još jednom pokazujemo da umjesto ispraznih priča mi radimo svakodnevno na zaštiti javnog dobra”, naveo je u postu gradonačelnik Mato Franković.

Parkirna mjesta na Babinu kuku Valamar je godinama držao pod rampama i bila su nedostupna građanima Dubrovnika.

No pitanje je kako će sada Valamar riješiti problem nedostajućih parkirnih mjesta jer činjenica je da će im sada nedostajati upravo ova parkirna mjesta koja je Grad Dubrovnik uknjižio na sebe. Naime, tijekom ovoga ljeta baš su ta parkirna mjesta bila prepuna automobila od gostiju koji su odsjedali u Hotelu Argosy.

Svakako je i pitanje hoće li parkirna mjesta kod hotela Argosy i Tirena nakon što su vraćena Gradu Dubrovnika biti dodijeljena na upravljanje Sanitatu. U protivnom bi na tim parkirnim mjestima iduće sezone moglo biti kaosa.

Grad Dubrovnik pak u službenom priopćenju danas navodi:

„Upravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika tvrtki Valamar Riviera d.d. naloženo je uklanjanje protupravno postavljenih predmeta na javno-prometnim površinama Babinog Kuka, a temeljem čega su odgovorne osobe navedenih postupile po naloženom.
 
Navedenim postupanjem uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima grada Dubrovnika.   
 
Podsjetimo kako je Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za promet u sklopu svoje nadležnosti, putem knjiženja komunalne infrastrukture na području Babinog kuka, uknjižio Ulicu Iva Dulčića u cijelosti, počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru "Grgi", zatim i odvojke koji vode do Valamar Club Dubrovnik hotela sa okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge koji vode do hotela Argosy. Također, uknjižena je u cijelosti i Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane.
 
Time je Grad Dubrovnik do sada uknjižio oko 58 200 kvadrata na području Babinog Kuka kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro.
 
Postupci evidencije komunalne infrastrukture se nastavljaju te će Grad Dubrovnik kroz primjenu zakonskih propisa nastaviti štititi javni prostor te osigurati kvalitetniji javni sadržaji dostupan svim građanima.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Zajedničkim financiranjem Ujedinjenih naroda i vlade Jugoslavije,  godine 1969. je dovršen "Projekt Južni Jadran", koji je do tada bio najveći takav projekt vezan za turizam, na čitavom jugoslavenskom ozemlju, a tim kapitalnim projektom je bilo predviđeno da smještajni turistički kapaciteti Dubrovnika iznose 60.000 kreveta u svim oblicima smještaja, od čega 30.000 kreveta u hotelskim i sličnim objektima.

U sklopu "Projekta Južni Jadran", izrađeni su, također 1969. godine, "Generalni plan Dubrovnika" i "Urbanistički projekt Babin Kuk - Dubrovnik".

Turističko naselje "Dubrava - Babin Kuk", realizirano je na temelju odlično smišljenih i detaljno razrađenih urbanističkih planova.

Osnovni prostorni koncept predviđao je Babin Kuk kao turističko područje s 5150 kreveta (od toga 3338 kreveta u hotelima, a 1812 kreveta u zasebnim paviljonima - vilama pokraj mora), koje je trebalo funkcionirati kao malen grad koji će zadovoljavati sve potrebe korisnika.

Prostornim je planom predviđeno da se smještajni objekti (hoteli i vile uz hotele), planiraju i grade na manje atraktivnim prostorima, ali tako da im se osigura vizualan kontakt s morem, uz uvjet da najveća udaljenost između tih objekata i mora, iznosi 400 metara.

Prema uzoru na karakterističnu izgradnju i funkcioniranje mediteranskih gradova, predviđena je pješačka ulica duljine 330 metara koja povezuje dva centra: istočni i zapadni.

Istočni centar je planiran da okuplja javne i administrativne službe, te kao sezonski centar s barovima, restaurantima i ljetnom pozornicom, uz koji se na obali predviđaju kupalište i lučica.

Zapadni centar planiran je da bude u cjelogodišnjoj funkciji zajedno sa smještajnim kapacitetima. Osim trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja, tu se planirala izgradnja zimskog bazena, sportskih dvorana, restauranta i noćnog bara.

Ideja "dva centra s ulicom između", zapravo je bila ideja da se izgradi nova Placa, kao privlačno mjesto za sve turiste i sve građane.

Prilažem snimke dva tlocrta pratećeg idejnog projekta izgradnje, koji je bio aktualan 1972. godine, ali je 1973. godine projekt preinačen.

idjeni 1972 060921

idejni 1972 2 060921

Sama gradnja hotelsko - turističkog naselja, bila je podijeljena u dvije faze ("A" i "B"), a radovi na izgradnji "faze A", započeli su 1.2.1975. Izvođač radova je bila tvrtka "Hidroelektra" iz Zagreba, koja je izgradnju dovršila za 15 mjeseci.

Pred početak turističke sezone 1976., bili su tako gotovi hoteli "President" (Luxe kategorija), "Plakir" (A kategorija), "Argosy" (A kategorija) i "Tirena" (A kategorija), zatim "Trg od fontane" (uz hotel Argosy), "Trg od trubadura" (uz hotel Tirena) te ulica "Placa nova", kao i svi prateći objekti.

Baš taj prostor, s ulicom Placa nova ("Mali Stradun"), odmah je postao centar zabavnog života, po čemu je Dubrovnik, narednih 15 godina, bio svjetski prepoznatljiv.

Prilažem detalj tlocrta izvedenog stanja iz 1977. gdje su prikazani:  Placa nova, trg od fontane, trg od trubadura, banka, pošta, vinski podrum, pivnica, disco klub, pizzeria, restaurant, trafika, slastičarna, suvenirnica, taverna, turistička agencija, brijačnica, frizerski salon, galerija, modni salon, parfumerija, kafić, fotografska radnja, cvjećarna, zlatarna, butiga delikatesa, a krajem osamdesetih je bila igračnica, pa duty - free shop, itd.

babinkuk1977 060921

babinkuk 1977 2 060921

Nezaboravne su ostale scene s trga od fontane, gdje je svaku ljetnu večer svirao "band" (izdvajam grupu "Kastelani"). Jako teško se tada, između trga od fontane i trga od trubadura, moglo hodati bez "sudara" s nekim polaznikom, a svi lokali su bili krcati.

Napominjem da je, u sklopu izgradnje "faze A", napravljen put Iva Dulčića i tada je "krenula" autobusna linija br. 6.

Gradnja "faze B", ostavljena je za vrijeme kad se steknu "financijski uvjeti", a predviđene lokacije budućih hotela su prikazane na priloženom tlocrtu iz 1977.

Trebalo je proći 10 godina da se steknu "financijski uvjeti" za nastavak gradnje hotela, a za to je zaslužan Tonči Legaz, koji je 1984. postao generalni direktor tvrtke "Dubrava - Babin Kuk", zatekavši tvrtku u velikim dugovima, ali je vrlo brzo riješio financijske probleme, doveo tvrtku na "zdrave noge" te je 1986., za svega sedam milijuna zapadnonjemačkih maraka vlastitih sredstava (bez zajma), tvrtka podigla hotel "Minčeta" (B kategorije), kao prvi hotel iz "faze B" (koja je prvotno bila predviđala pet hotela B kategorije i nekoliko vila, ali se od gradnje vila odustalo, u korist gradnje šest hotela, pored već izgađenih četiri u "fazi A").

Međutim, nakon hotela "Minčeta", ništa više nije građeno, tako da su svi ti planovi ostali neostvareni.

E, sad, nakon 35 godina od izgradnje hotela "Minčeta", tvrtka "Valamar" bi htjela graditi nekoliko objekata, približno na onim istim lokacijama (uključujući auto kamp), koje su bile predviđene kao lokacije za gradnju hotela "faze B", ali za tako nešto su nužni novi urbanistički planovi, jer oni iz 1969. nisu na snazi.

Ovdje se ipak moram vratiti na 1969. godinu i na osnovni prostorni koncept gradnje hotelsko - turističkog naselja "Dubrava - Babin Kuk", a to je „malen grad” koji će zadovoljavati potrebe svih građana i svih turista (ne samo gostiju hotela tvrtke "Valamar")", ali tvrtka "Valamar" je cjelovito svoje poslovanje u Dubrovniku usmjerila protiv osnovnog prostornog koncepta postojanja tog hotelsko - turističkog naselja.

Ovo pišem kao reakciju na gradonačelnikovo višekratno spominjanje mog imena i prezimena, kada se on nedavno, putem medija, odnosno na sjednici Gradskog vijeća, kritički osvrtao na javna djelovanja neistomišljenika.

O novim gradnjama na Babin Kuku, ja ću, kao svaki naš sugrađanin, imati prilike i mogućnost javno nešto kazati, kada budem vidio pripadajuće projekte, a u sklopu javne rasprave o prijedlozima za izmjene GUP Grada Dubrovnika i UPU Babin Kuk.

Do tada, tražim od gradonačelnika da od tvrtke "Valamar" zatraži hitno uklanjanje svih metalnih (i drugih) prepreka sa skala uz sjevernu fasadu hotela "President", jer su te skale, prema postojećem UPU Babin Kuk, dio mreže javnih pješačkih komunikacija.

upunbabinkukpresident 060921

Također, tražim od gradonačelnika da od tvrtke "Valamar" zatraži hitno uklanjanje betonskog podijuma nekadašnjeg noćnog kluba "Divinæ Follie", te sadnju dvadesetak mladih stabala pinja kod Galebovog Kamena (nakon uklanjanja tog podijuma).

Igor Legaz

Objavljeno u Aktualno

Valamar će graditi na prostoru kampa Solitudo, ali je barem površina na kojoj je bio negdašnji disco Divinae Foklie sačuvana od gradnje. Naime, Vijeće je usvojilo Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika te UPU-a Babin kuk s amandmanom gradonačelnika Mata Frankovića kojim na području kampa sjeverno od Ulice Vatroslava Lisinskog nije moguća gradnja jer je to prostor zaštićenog krajobraznog zelenila.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji se izjasnio protiv izgradnje hotela, izuzeo se od glasanja uz obrazloženje kako ima dionice Valamara. Franković se inače tijekom sjednice u više navrata grubo obrušavao na srđevce koji su bili iznimno aktivni.

- Ne želim da netko politički, srđevci, ovo iskoriste vješto manipulacijski kako samo oni znaju, kao pretvaranje u nove građevinske površine. Novi dokument se tek treba izroditi, a sastavni dio rađanja tog novog dokumenta je javna rasprava na kojoj mogu sudjelovati svi građani. Svi želimo isto, što više javnog prostora i javnog sadržaja. - rekao je Franković.

Đuro Capor (SJG) kazao je kako se ciljanim izmjenama GUP-a pogoduje Valamaru.
- Po čemu se to vidi da mi osuđujemo način na koji posluje Valanar koji nam 10 godina ne da pristup javnim površinama i parkovima i koji ove sezone nije otvrio tri hotela. Vi ste glavni u izmjenama planova, a ne stručna služba Grada. Kakav ste dogovor postigli s Valamarom jer iza svega stoje konkretni dogovori zbog kojih se na ovakav način brukate. Javnost se o gazi od 2007. i protivi se onome što se događa na Babinu kuk. Ako se pored redovnih izmjena GUP-a nešto mijenja onda se ciljano pogoduje. - rekao je Capor.

Franković mu je odgovorio da tapka u mjestu kao dijete kad je bijesno jer mu ne daju igračku.
- Dijete bi riješilo svoj problem da dobije igračku ,a vi ne želite. Kad sam ja to osobno kao gradonačelnik gazio javnost? Kako ste vi to zaključili da sam gazio javnost. Nema dogovora ispod stola, mračnih sila i nema svjetskih liberalnih organizacija koje financiraju mene poput onih koje financiraju Možemo i SJG. - rekao je Franković.

Nakon što je Vlahušić predložio novu cestu poviše Mandrača koju je Franković podržao, Capor je istaknuo kako je zanimljiva ta otvorenost Frankovića prema idejama Vlahušića kojega hvali Muratti.

Upozorio je kako ništa s Valamarom ne treba raditi do okončanja sudskog spora pa tako ni sastavljati međustranačko povjerenstvo za Babin kuk koje je predložio Vlahušić.

- Imamo sudski spor i nemamo što izmišljati međustranačko povjerenstvo koje bi išlo utvrđivati što je od Grada, to je čisto politiziranje. Zašto s tvrtkom s kojom smo u sporu krećemo u izmjene plana, a da nije poznato gdje to vodi. U toj Valamarovoj gradnji ne vidim interes Grada, ali ga vidim u nastavku spora i povratu onog što Gradu pripada. U zemljišniku nisam našao plombe ni zabilježbu spora nad spornim česticama. - rekao je Capor.

Koje koristi od gradnje na Babinu kuku imaju građani, pitao je gradonačelnika Nikša Selmani (SJG).

- Imaju li građani neke koristi od ovog projekta? To se knjiženje o kojem govorite moglo provesti bez UPU-a. Zašto bi se ovdje povećavali kapaciteti za 100 posto i gradila tri hotela? Građani od ovoga nemaju ništa. Dosad su im bili zatvoreni svi pristupi, znamo kako Valamar radi. - rekao je Selmani, kojemu je Franković odgovorio kako je gradnja na Babinu kuku od javnog interesa.

- Pokušao sam obući Selmanijeve cipele promišljajući zato građani nemaju nikakve koristi.Javnost želi biti uključena da bi javne površine bile od koristi javnosti. Privatnik želi realizirati investiciju. Sad se Selmani pita što je interes građana. Pa ovako plastično, interes građana je zapravo da se dogodi tamo investicija. To je interes svih onih koji ne rade u javnom sektoru, postoje ljudi koji rade u hotelima, njihov interes je da se to tamo dogodi, kao i onih koji bi te goste dovozili tamo. Ali ne nauštrb javnog prostora, uvodeći rampe i sl. Ne možete reći da javni interes nije realizacija investicije. Zamislite da se hoteli Babinog kuka nisu izgradili ili Excelsior, mi bismo se bavili poljoprivredom ili bismo lovili ribe. Ako nema tog visokokvalitetnog gosta na Babinom kuku, onda nema tog gosta u restoranu, pa onda Roko nema što nositi u taj restoran. Jedno vuče drugo. - rekao je Franković.

Selmani je pitao koliko je kreveta na Babinu kuku. Upozorio je kako će na tom prostoru nastati barem još 4 800 kreveta te ponovo pitao je li u javnom interesu toliko povećanje kapaciteta. Kazao je kako hoteli sa četiri i pet zvjezdica žele biti zatvoreni resorti i ne žele građane na svom prostoru.

Franković je odgovorio kako ne zna gdje je Selmani pročitao da se broj kreveta povećava te naglasivši kako nitko ne želi još 5 000 kreveta.

Capora je zanimalo tko će plaćati ciljane izmjene plana te naglasio kako smo dobili puno magle, a premalo materijala. Pitao je I je li krajobraznu studiju za izradio investitor.

- Da nama Valamar određuje što je primjereno, a što nije. Zanima me i kako će to izgledati s pozicije u Lozici gdje je zapravo Vićan, a ne u onoj kući na Vojnoviću.

Franković je kazao kako bi plansku dokumentaciju potpisao svaki građanin Dubrovnika jer je sve u njoj dobro za Grad.

Marko Potrebica potvrdio je da procedura oko izmjene dokumentacije pokrenuta od Vlamara, ali i dodao kako im to ne daje za pravo da definiraju prostor Babina kuka. Kazao je kako će i javnoj radspravit bit i protiv gradnje dodatnih hotelskih sadržaja na Babinu kuku. Potrebica je istaknuo kako su amandmanom gradonačelnika onemogućili gradnju jednog hotela. Kazao je kako za izmjene prostorno planske dokumentacije neće glasati već će se izuzeti jer ima dionice Valamar.

Capor je upozorio kako će nova gradnja na Babinu kuku dovesti do prometnog kolapsa na predjelu Lapada, no na njegove primjedbe o prometu nitko se nije obazirao.

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 29 Kolovoz 2021 20:14

Ovako je Valamar prisvojio gradsko zemljište

Ukoliko gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s dnevnoga reda sjednice Gradskoga vijeća u ponedjeljak na zahtjev dijela oporbe ne povuče Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU-a "Babin kuk", izmjenom prostorno planske dokumentacije Valamaru će se omogućiti daljnja izgradnja turističkih smještajnih kapaciteta na području kampa Solitudo.

Nastavak izgradnje na tom području planirala je još ondašnja tvrtka Hotelsko turistički centar Dubrava Babin netom što je 1976. završila A fazu izgradnje na prostoru Babina kuka.

No, problem nastaje kad se u uzme u obzir da Grad Dubrovnik s tvrtkom Valamar vodi spor o povratu dijela zemljišta koje Gradu, iako je trebalo, nikad nije vraćeno.

Sudski spor protiv Valamara kojim se traži da ta tvrtka Gradu Dubrovniku vrati dio neizgrađenog dijela građevinskog zemljišta na području Babina Kuka pokrenuo je netom po dolasku na vlast ondašnji gradonačelnik Andro Vlahušić. Tužbu protiv Babina kuka na sud je predao početkom kolovoza 2009. Bilo je to vrijeme kad su tadašnji HDZ-ovi vijećnici često tijekom sjednica Gradskog vijeća pitali Vlahušića što je s tužbom. No, otkad se u Gradu 2017. na izborima promijenila vlast javnost ne zna što se s tim sporom događa. Vijećnici HDZ -a za tužbu Grada prema Babinu kuku više se ne zanimaju, a za taj slučaj protekle četiri godine nije se zanimala ni oporba.

Ipak, neslužbeno se može čuti da je taj spor u korist Grada Dubrovnika praktički bio dobiven, ali nova gradska vlast predmet povjerava drugom odvjetničkom uredu i otada se ne zna što se sa tim sporom događa.

Kad je u pitanju spor kojim Grad Dubrovnik traži povrat dijela zemljišta na Babinu kuku on uporište ima u ugovoru iz 1971. prema kojemu je tadašnja Općina Dubrovnik gradsko zemljište predala na korištenje tadašnjem društvenom poduzeću Minčeta uz uvjet da se neiskorišteno zemljište vrati tadašnjoj Općini. Kako projekt nije realiziran do kraja općina Dubrovnika imala je pravo na povrat dijela svoga zemljišta na Babinu kuku, ali joj ono nije vraćeno.

Još tijekom Domovinskog rata, privatizacijom na hrvatski način, od koje nije bio izuzet ni HTC Dubrava Babin kuk, unatoč tada donesenim odlukama to zemljište ne da Gradu nije vraćeno, nego je problem dio tog zemljišta i vratiti jer ono nije bilo upisano u temeljni kapital društva, a u međuvremenu je dio zemljišta prodan pod vrlo čudnim okolnostima.

Naime, sve su te radnje vrlo lijepo opisane u Reviziji pretvorbe i privatizacije Hotelsko turističkog centra Dubrava Babin kuk rađene do sredine lipnja 2003. godine.

U nalazu Državne revizije navodi se kako je „knjigovodstvena vrijednost zemljišta 31. prosinca 1991. iznosila 1.175.112.000 HRD ili 21.365.673 DEM, a procijenjena vrijednost zemljišta u elaboratu iznosi 1.611.434.000 HRD ili 29.300.000 DEM.”

„Prema popisu zemljišta, Poduzeće je imalo pravo korištenja na 838 015 m2 zemljišnog prostora. Procijenjena vrijednost građevinskog zemljišta u elaboratu iznosila je 29.300.000 DEM, a odnosi se na građevinsko zemljište površine 331 026 m2 na kojima su izgrađeni objekti, dok preostala površina zemljišta od 506 989 m2 nije bila procijenjena i uključena u vrijednost Poduzeća. U elaboratu je navedeno da je pri izračunu vrijednosti zemljišta korištena prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta, utvrđena odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Dubrovnik od 5. ožujka 1991. Prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta za I. zonu je iznosila je 88,51 DEM/m2.” - navodi se u nalazu Državne revizije.

Fond za pretvorbu i privatizaciju je tijekom 1993. dostavio primjedbe na procjenu vrijednosti zemljišta i zatražio da se definiraju površine zemljišta koje trebaju biti uključene u vrijednost Poduzeća i usklade jedinične cijene zemljišta s prihvaćenim višim cijenama zemljišta na području općine Dubrovnik.

Važno je istaknuti kako je dopisom Fonda za pretvorbu i privatizaciju od 18. siječnja 1994. zatraženo da se sva zemljišta koja nisu uključena u procijenjenu vrijednost Poduzeća, prenesu na Dubrovačko - neretvansku županiju uz suglasnost Javnog pravobranitelja županije.

Upravni odbor Poduzeća je u ožujku 1994. donio odluku prema kojoj se u procijenjenu vrijednost Poduzeća uključuje zemljište površine 646 543 m2, a preostalih 191 472 m2 zemljišta koja imaju značaj javnih površina se prenose gradu Dubrovniku.

Prema odluci tadašnjeg Upravnog odbora izrađen je prijedlog ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade, prema kojem Poduzeće prenosi gradu Dubrovniku zemljište ukupne površine 191 472 m2, a sastoji se od 21 510 m2 zemljišta koje čini javno pomorsko dobro, 69 331 m2 zemljišta koje čini ceste i putovi, te 100 631 m2 zemljišta koje čine zelene površine i neizgrađeno građevinsko zemljište.

U travnju 1994. podnesen je zahtjev Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske za davanje suglasnosti na ovaj ugovor, koje nije dalo ni uskratilo suglasnost na ugovor, a ugovor o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade gradu Dubrovniku nije proveden.

Ta zemljišta inače nisu bila uključena u procjenu vrijednosti Poduzeća, što u to vrijeme nije bilo u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.

O povratu zemljišta na Babinu kuku Gradu Dubrovniku još je 2009. kao gradonačelnica Dubravka Šuica kazala kako “Fond i DORH znaju da su sve nekretnine prenesene na temelju ugovora iz 1971., uz suglasnost HFP-a, i unesene u temeljni kapital Babina kuka i da njima dalje raspolaže bez suglasnosti grada Dubrovnika”.

Iste godine tadašnji direktor Babina kuka Niko Koncul nudi gradu povrat 20 hektara pomorskoga dobra, cesta, prilaza i ostalih javnih površina i predlaže suvlasništvo Dubrovnika nad teniskim terenima na kojima je Urbanističkim planom uređenja omogućena gradnja kongresnog centra, dok u zamjenu traži zelenu zonu na brdu Glavica radi uređenja rekreacijske zone.

Dubrovačka oporba, u to vrijeme predvođena HNS -ovcem Androm Vlahušićem, koji će iste godine postati novi gradonačelnik Dubrovnika, tom se Konculovom prijedlogu protive. Bilo je to vrijeme kada je Vlahušić često apostrofirao da je Šuica trebala tužiti Babin kuk. Šuica je zapravo umjesto tužbe na Gradsko vijeće, koje ga je potom usvojilo, stavila UPU Babina kuka.

Izmjenama PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU -a Babin kuk, Valamaru će se omogućiti da na prostoru kampa Solitudo gradi hotele, turističko naselje i podzemnu garažu, a nije jasno zašto su na dnevni red sjednice Vijeća stavljene ove izmjene ako spor koji s Gradom vodi Valamar još uvijek traje.

Objavljeno u Aktualno
Subota, 28 Kolovoz 2021 19:13

„Speedy Gonzales”

„Zašto se pored redovite procedure izrade novog GUP -a, otpočete početkom godine, rade paralelno ciljane izmjene GUP -a kojima se za izabrane investitore stvaraju prečice u sustavu?” - pitaju se danas u priopćenju iz Srđ je Grad.

„Pored već započete redovite procedure izrade novog GUP -a gradonačelnik je Franković pred vijećnike u Gradskom vijeću odlučio paralelno poslati i dvije zasebne odluke o početku procedura ciljanih izmjena prostornih planova. Time bi se osigurala realizacija projekata Gradonačelniku očito važnih investitora, tvrtki Valamar i Pemo. Tako se umjesto smještajnih jedinica u autokampu Solitudo predlaže izgradnja novih hotela na Babin kuku te izgradnja novog poslovno – trgovačkog centra na mjestu srušene Remize. - navode danas u priopćenju iz Srđ je Grad uoči sjednice Gradskog vijeća.

„Mato Franković očito je odlučio nastaviti s trošenjem prostora po dosadašnjem modelu investitorskog urbanizma. Stavljanjem tih točaka na Gradsko vijeće ova gradska vlast (koja tvrdi da joj je to čast) pokazala je da joj konzervatorske podloge, studije utjecaja na svjetsku baštinu ili proširenje UNESCO-ve kontaktne zone ništa ne znače. Ovi, nedavno doneseni dokumenti, očito vrijede samo za građane i za pokazivanje UNESCO -u, no ne i za privilegirane prijatelje gradske vlasti. Odluke da se ide na ciljano pogodovanje Valamaru i PEMU zasigurno su dobile prethodnu podršku HDZ -ovih koalicijskih partnera u DUSTRI i DDS -u koji su kao koalicijski partneri dobili i tu čast da sjede u direktorskim foteljama javnih tvrtki i nadzornih odbora, netransparentnom podjelom funkcija iza zatvorenih vrata bez javnog natječaja i jasnih kriterija.” - navode srđevci.

„Odgovornost prema sugrađanima i dobrobiti Grada Dubrovnika te njegovog prostora imaju svi vijećnici. Stoga s punim pravom prije sjednice u ponedjeljak pitamo: hoće li građani koaliciju HDZ-a, DDS-a i DUSTRE osim foteljama i pročelničkim mjestima, plaćati i nastavkom pogodovanja neprimjerenim građevinskim apetitima?

Kao poseban apsurd upozoravamo i na nezabilježenu ekspresnost s kojom je riješena sva papirologija kako bi se prijedlog našao na vijećničkim klupama i bio izglasan na sjednici već ovaj ponedjeljak.

Naime 25.8.2021. godine Upravni odjel za zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije zaprimio je zahtjev Grada Dubrovnika za očitovanje o potrebi provedbe Strateške procjene utjecaja na okoliš za prostor bivše Remize. U istom danu postupak procjene je proveden! Zaključeno je da ne treba raditi stratešku procjenu utjecaja i već je 26.8.2021. to Mišljenje zaprimljeno u Gradu Dubrovniku. Potom je istog jutra Odjel za zaštitu okoliša poslao Gradonačelniku Prijedlog odluke o izradi, te je Gradonačelnik brže bolje sročio Zaključak i uputio ga službi Gradskog vijeća te je ta Odluka istog jutra u 11:36 upućena vijećnicima na mail kao dopuna dnevnog reda za sjednicu u ponedjeljak 30.8.2021.” - piše u priopćenju SJG koji su odaslali i dokumentaciju nazvanu „Speedy Gonzales”.

speedy 280821 1

speedy 280821 2

speedy 280821 3

dpp

Objavljeno u Aktualno

Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja, Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Babin kuk”, jedna je od najzanimljivijig točaka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak. Naime, usvajanjem ove točke tvrtki Valamar omogućit će se izgradnja novih smještajnih kapaciteta na području kampa Solitudo, odnosno izgradnja novih hotela i turističkog naselja.

Na dijelu kampa Valamar planira graditi podzemnu garažu ne bi li riješili problem nedostajućih parkirnih mjesta na Babinu kuku.

Gradnju Valamar naime planira i sa sjeverne i s južne strane Ulice Vatroslava Lisinskog koja prolazi duž kampa Solitudo.

Na sjevernoj strani kampa planira se zadržati namjena javnog parka i zelenila dok se na prostoru južnog dijela, koji je je u stvarnosti dosad bio kamp, planirana izgradnja novog hotela i turističkog naselja.

Ne bi li riješili problem s nedostajućim parkirnim mjestima na prostoru oko hotela na Babinu kuku, u Valamaru planiraju na području kampa graditi garažu. Većina parkirnih mjesta kao i parkirnih površina na Babinu kuku inače su rampama građanima zapriječeni za korištenje.

Valamar već sad na prostoru kampa u neposrednoj blizini hotela Minčeta ima površinu koju je uredio za parking, mahom putničkih autobusa.

Inače, u prijašnjim planovima bivšeg Babina kuka bila je planirana nadogradnja hotela Minčeta, a kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, na mjestu sadašnje Minčete gradit će se novi hotel, vjerojatno za potrebe kongresnog centra koji se izgleda ponovo planira na teniskim terenima poviše Minčete.

Prema UPU -u Babina kuka taj hotel može imati 195 kreveta dok je kongresni centar planiran na površini od oko 62 tisuće metara kvadratnih, a sastojat će se od poslovnog i rekreacijskog dijela.

Visina izgradnje na lokaciji kongresnog centra, prema UPU -u iznosi najviše 20 metara.

Gradnja na prostoru Babina kuka koja se inače planira još otkad je 1976. otvoren ondašnji kompleks, tim više je osjetljiva zbog vizura, odnosno izloženosti prostora pogledu s magistrale i mora.

Prijedlog novih turističkih građevina i pratećih sadržaja obuhvaća i prostor sjeverno od Malog Straduna na kojem je većim dijelom planirana rekreacijska zona dok je na manjem istočnom dijelu te prostoru hotela Valamar planirana izgradnja novog glavnog hotela s površinama za sport i zelenilom.

U aktu koji su dobili i vijećnici kao jedan od razloga izmjena prostorno – planske dokumentacije navedena je nova prostorna organizacija predjela Babin kuk kao i kvalitativno unapređenje turističke ponude prostorne cjeline te povećanja kategorije smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja u skladu sa zahtjevima vrsnoće izgleda prostora.

Objavljeno u Aktualno

Većina u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika priprema se izmjenama prostornih planova omogućiti novu izgradnju Valamaru na prostoru kampa Solitudo. Ususret sjednici Gradskog vijeća, koja će se održati u ponedjeljak, nezavisni vijećnik Andro Vlahušić, inače bivši dubrovački gradonačelnik koji je pokrenuo sudski spor protiv valamara za povrat zemljišta Gradu Dubrovniku, reagirao je priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

Babin kuk najveći je dio Lapada, prostor koji je skoro u cijelosti pretvoren u turističku zonu s najvećom koncentracijom hotelskoga smještaja na području grada Dubrovnika.

Pred dvanaest godina, 2009. godine u kolovozu mjesecu podnio sam sudsku tužbu za povrat više od dvjesto tisuća kvadrata zemljišta gradu Dubrovniku. Zemljište cijeloga Babina kuka sedamdesetih godina bilo je u cijelosti u vlasništvu općine Dubrovnik. 1972 godine Općina Dubrovnik prodala je 900 tisuća kvadrata zemljišta poduzeću Minčeta pod uvjetom da se na prostoru Babina kuka izgrade turistički sadržaji. Ugovorom je regulirano da će se neiskorišteno zemljište vratiti Gradu Dubrovniku. 400 tisuća kvadrata neiskorištenoga zemljište nije vraćeno gradu Dubrovnika, jer je tada sve bilo društveno vlasništvo.

Druga osnova za povrat zemljišta gradu Dubrovniku nastaje devedesetih godina kada se društveno vlasništvo privatiziralo. Dvjesto tisuća kvadrata zemljišta na Babinu kuku nije ušlo u privatizaciju kao pomorsko dobro, ceste, parkovi, zelenilo. Iako su postojale zakonske obaveze, kao i odluke samoga poduzeća Babin kuk, Fonda za privatizaciju, Državne revizije da neprivatizirano zemljište postane javno dobro, do danas se odluke nisu provele.

Osim sudske tužbe koja još traje na općinskom i županijskom sudu u Dubrovniku, održao sam više sastanaka s predstavnicima Babina kuka, predstavnika Vlade RH nudeći više varijanti dogovora, kojim bi se zadovoljili interesi grada, a bez financijske štete za tvrtku Valamar. Dogovor je uključivao široku javnu raspravu te odobrenja Gradskoga vijeća i državnih tijela Republike Hrvatske.

Za sličnu situaciju pokrenuli smo sudsku tužbu protiv Hrvatskoga telekoma zbog neprivođenja svrsi zemljišta u samome poslovnom središtu grada, između ulica dr. Ante Starčevića i Vukovarske ulice, iza OTP banke i zgrade DTS -a. Više od četiri tisuće četvornih metara građevinskoga zemljišta, vrijedno trideset milijuna kuna, vraćeno je Gradu Dubrovnika temeljem pravomoćnih sudskih odluka i uknjiženo kao vlasništvo Grada.
Vrijednost zemljišta na Babinu kuku koje treba biti vraćeno Gradu i građanima višestruko je veća nego zemljište u Gružu, te vrijedi nekoliko stotina milijuna kuna.

Prema projektu Babina kuka u kome je sudjelovala Svjetska banka i vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci, Babin kuk postao je osim hotelskoga i društveni, sportski i zabavni dio grada Dubrovnika o čemu svjedoče generacije Dubrovčana. Gospar Ivo Bautović vodio je vrhunski tim Dubrovčana, pravih gospara koji su razumjeli potrebe turista i svojih građana te napravili nenadmašnu simbiozu održivoga turizma i potreba lokalnoga stanovništva.

Nastao je Mali Stradun kao okosnica novoga naselja, oko kojega su se razvili turistički sadržaji. Babin kuk ispunjavao je svoju funkciju petnaestak godina, postao novi centar Dubrovnika uz povijesnu jezgru. Veliki i Mali Stradun funkcionirali su zasebno, ali koordinirano. Smještajnih gostiju na području bivše općine Dubrovnik dnevno je bilo i više od šezdeset tisuća, duplo više nego u predepidemijskome vremenu. Gužve u povijesnoj jezgri bile su manje, a Babin kuk i njegovi sadržaji bili su glavni razlog disperzije gostiju. Glazba na dvije terase, diskoteka Egzodus, kulturne izložbe, sportski sadržaji, trgovine davali su kvalitetan izbor domaćim ljudima i turistima.

Nakon privatizacije Babina kuka, javni sadržaji postepeno su nestajali, a danas ih skoro i nema. Plaža Mandrač i Šetnica Nika i Meda Pucića danas su skoro jedini razlozi zašto građani Dubrovnika posjećuju Babin kuk. Izmjenama GUP -a na Babinu kuku predvidjeli smo brojne javne sadržaje kao izgradnju nove Ugostiteljske škole i atletskoga stadiona. Oživljavanje Maloga Straduna, sportskoga parka, plaža.
Grad Dubrovnik treba inzistirati na povratu zemljišta koje nije u komercijalnome sadržaju tvrtke Valamar. Prostorno planskim dokumentima na svome zemljištu planirati i izgraditi javne sadržaje, a u dogovoru s Valamarom i vlasnicima prostora na malom Stradunu vratiti javne sadržaje po uzoru na izvorni projekt, kako bi povećali kvalitetu života građana i turista, te rasteretili povijesnu jezgru grada, kao što se predviđa Planom upravljanja.

Andro Vlahušić

Objavljeno u Aktualno
Petak, 13 Ožujak 2020 11:18

Valamar zatvara hotele Lacroma i Argosy

Nakon što je krizni stožer jučer pojačao mjere opreza na granici za državljane Njemačke, Austrije i drugih zemalja, odlučili smo da ćemo zatvoriti hotele Lacroma i Argosy u Dubrovniku. -navodi se danas u priopćenju Valamara.

„U Valamar hotelima nema sumnje niti pojave bolesti COVID-19, ali gostima u ovoj situaciji nismo u mogućnosti pružiti željenu razinu sigurnosti, kvalitete usluge i doživljaja destinacije.” - pišu iz Valamara.

Nakon preporuka nadležnih tijela i odluke Istarske županije kojima su ograničena javna okupljanja, zatvorene škole i vrtići te je ograničeno korištenje javnih prostora, Valamar je odlučio privremeno zatvoriti hotele Diamant u Poreču i Sanfior u Rapcu.

„S obzirom na zatvaranje škola i vrtića odlučili smo izaći u susret prvenstveno roditeljima te će zaposlenici Valamara biti na kolektivnom godišnjem odmoru do kraja ožujka. Smatramo da Nacionalni stožer vrlo kvalitetno upravlja s ovom nesvakidašnjom situacijom te da je jedino odgovorno postupanje slijediti njihove preporuke i odluke u zajedničkom cilju što jače prevencije. Turizam je izrazito važna gospodarska grana pa će Valamar nastaviti usku suradnju s nadležnim tijelima kako bismo u što kraćem roku mogli nastaviti s pripremama za turističku sezonu.” - piše u priopćenju Valamara.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Obzirom da se posljednjih dana od strane pojedinih političkih organizacija zlonamjernim i neistinitim konstrukcijama želi obmanuti naše sugrađane, ovim putem dostavljamo konkretne podatke o količinama prikupljenog otpada različitih gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada Dubrovnika, a sve kako bi se isti mogli usporediti s količinama otpada koje Čistoći Dubrovnik na zbrinjavanje preda Luka Dubrovnik, a koji nastaje prikupljanjem komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima. - pišem danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Ističemo da je Grad Dubrovnik turistička destinacija i kao takva, osim otpada svojih stanovnika, bilježi i razne količine otpada koji proizvode svi oni koji posjećuju naš Grad, a koje gospodarski subjekti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom predaju Čistoći Dubrovnik kao ovlaštenom davatelju usluga. Isto tako je vrlo bitno za napomenuti kako svake godine gospodarski subjekti u sve većem obimu razvrstavaju otpad i isti šalju na daljnju oporabu, pa tako i Luka Dubrovnik, te se taj otpad ne odlaže na Grabovicu.” - stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Podaci navedeni u tabeli činjenično pokazuju da je Luka Dubrovnik u 2017. godini Čistoći Dubrovnik predala 2.108.000,00 litara miješanog komunalnog prikupljenog s kruzera, odnosno 2.398.000,00 litara u 2018., dok je do 31. listopada tekuće godine predano 2.196.000,00 litara. Za razliku od Luke Dubrovnik koja je obavljanjem svoje gospodarske djelatnosti u promatranom trogodišnjem razdoblju prikupila i predala 6.702.000,00 litara miješanog komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima, Zračna luka Dubrovnik, usporedbe radi, u istom razdoblju Čistoći na zbrinjavanje predala je 13.193.260,00 litara, dok su hotelske kuće prikupile i predale 16.158.115,00, odnosno 17.599.766,70 litara otpada.” - piše u priopćenju.
tablicakolicinaotpada0711

DPP

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020