Prikazujem sadržaj po oznakama: vedran kunica

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je za Dubrovnikpress.hr demantirao špekulacije kako je s HDZ -om u Županijskoj skupštini dogovorio formiranje koalicije, predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović otkrio je za portal Dubrovnikpress.hr koji će HNS -ovi vijećnici prisegnuti u Županijskoj skupštini. Kazao je i kako Nataša Gabričević nakon izbornog debakla u Dubrovniku još nije podnijela ostavku na mjesto predsjednice dubrovačkog gradskog HNS -a.

- Iako je to jedna pozitivna uzanca u političkom životu Nataša Gabričević nije podnijela ostavku na mjesto predsjednice gradskog HNS -a. Ona to nije napravila, a na njenom mjestu ja bi napravio. - kazao je Dujmović istaknuvši kako su ostavke nakon izbornog poraza podnosili puno veći i bolji politički igrači od Gabričević.

- Primjerice, Zoran Milanović je podnio ostavku kad je izgubio parlamentarne izbore. Davor Bernardić je to napravio nakon lošeg rezultata. To je jednostavno način na koji politički svijet funkcionira, ali ne postoji nikakav alat kojim se nekoga može natjerati da ponudi ostavku. - rekao je Dujmović najavivši kako će se situacija u gradskoj organizaciji HNS -a iskristalizirati na unutarstranačkim izborima.

- Naš statut predviđa da se šest mjeseci nakon lokalnih izbora odrade unutarstranački izbori u podružnicama, dakle gradskim i županijskim organizacijama. Na njenom mjestu ja bih ostavku podnio da sam ostvario loš rezultat. - kazao je Dujmović.

Otkrio je i koji će HNS -ovi vijećnici prisegnuti na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine.

- U Županijskoj skupštini mandate smo osvojili Vedran Kunica i ja, s tim da ću ja svoj mandat prepustiti nekome od kolega iz HNS -a. Možda bi bilo dobro da Vedran Kunica ostane u Skupštini i o tome ćemo još razgovarati. Umjesto mene u Skupštinu će ući kolega Zdravko Ćulić iz Opuzena koji je bio predsjednik negdašnje Općine Metković. - kazao je Dujmović.

Objavljeno u Aktualno

Stonski školjkari zabrinuti su zbog početka realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji tvrde kako će zagađenjem Malostonskog zaljeva uništiti školjkarstvo na tom području. Jedan od članova udruge Stonski školjkari Vedran Kunica, inače magistar akvakulture, naglasio je da za sagledavanje posljedica treba uzeti u obzir primjer istog takvog centra Marišćina u Rijeci.

Kako je Kunica već prije naglasio, o čemu možete čitati OVDJE, problem je u pet milijuna litara kontaminirane otpadne vode za koju nije poznato gdje završava, a što je, navodi od danas, potvrdio i odgovor koji je dobio iz Marišćine.

„Zona 3, nije betonirana već područje bioreaktora. Voda koja se kolektira iz te zone spada u kategoriju zagađenih voda koje se mogu ispuštati isključivo nakon obrade. Prema podacima državne hidrometeorološke službe, na definiranih 48.991 m2 palo je 69.812 m3 vode. Od tih 69.812 m3, 19.848 m3 je kolektirano u bazene procjednih voda te prepumpano na uređaj za obradu otpadnih voda, a ostale količine su apsorbirane u deponiranom materijalu (aktiviranje proizvodnje bioplina), predstavljaju gubitak isparavanjem ili se i dalje nalaze na dnu bioodlagališta.” - odgovor je Kunici iz centra Marišćina na upit gdje završava pet milijuna litara kontaminirane vode.

„Njihov odgovor potvrdio je sve moje sumnje, dakle oni ne znaju gdje nestane 4 994 400 litara kontaminirane otpadne vode godišnje. Pretpostavljaju da je apsorbiralo smeće, da je isparila ili možda se još nalazi na dnu odlagališta. Pretpostavljati gdje nestaje 5 milijuna litara zagađene otpadne vode godišnje za koju sami kažu da ne bi smjela van bez obrade je više nego neozbiljno i jasno ukazuje na problem.” - napisao je Kunica.

dm

Objavljeno u Aktualno

„Već duže vrijeme ne obadam palamuđenja, ali ova izjava Tomislava Tabaka je genijalna. Kaže prijašnje uprave Sanitata nisu prihodovale ništa, a ja sam eto naplatio puno.” - tako je na svom Facebooku reagirao bivši direktor Sanitata Vedran Kunica nakon jučerašnje konferencije za novinare aktualnog direktora te gradske tvrtke Tomislava Tabaka i gradonačelnika Mata Frankovića na temu naplate i dugovanja za zaustavljanje autobusa na Pilama.

Podsjetimo Tabak je kazao kako do njegova dolaska nije dobiven niti jedan od 51 spora, a nakon što je on preuzeo Sanitat kako je dobiveno 20 sporova.

„Može bit da su se vodili sporovi četiri godine pa su pravomoćne presude visokog trgovačkog suda stigle par mjeseci nakon što si preuzeo funkciju pa se na osnovu njih naplatilo. Naravno ne možeš naplatit dok sud ne donese presudu, ta logika je jako dobra stvar, zanimljiva.” - ironično je pak napisao na FB – u bivši direktor Vedran Kunica.

dm

Objavljeno u Aktualno

Kad se već u Vijećnici pozivalo na funkcioniranje pravne države, vijećnik Blaž Pezo (HDZ) pitao je gradonačelnika funkcionira li ona i u slučaju afere Revelin te u slučajevima s bivšim direktorima Vodovoda i Sanitata Vedrana Kunice i Valentina Dujmovića, koji su nakon smjene vlasti prozivani za malverzacije te također prijavljeni DORH-u.

- Što Grad čini oko stanja u tvrtkama kojima su bili na čelu Vlahušićevi jurišnici u Sanitatu i Vodovodu? DORH se ne očituje, iako su po meni djela bivših direktora Sanitata i Vodovoda i nemjerljivo veća i ta su dva stručnjaka u samo dvije godine uspjeli sagraditi vile i bazene na nekim lokacijama. - kazao je Pezo, kojemu je gradonačelnik odgovorio kako pravna država ne funkcionira baš u svim slučajevima.

- Pravna država ne funkcionira jer bi za slučaj Revelin suđenje počelo prije dvije tri godine, ali ne počinje. Ne želimo da se nekoga osudi nego da se utvrdi je li Grad oštećen i da se oni inkrimirani oslobode ili zatvore. Pravna država ne funkcionira jer da funkcionira stvari bi krenule naprijed, ali ni 99 posto medija ne zanima što je s tim suđenjem. Zašto jedan uskočki sud zaboravi sazvati ročište mjesec pa četiri mjeseca, pa dvije godine?! Pravna država ne funkcionira. - kazao je gradonačelnik Franković.

- DURA i Lokrum, ni s jednim ni drugim slučajem ova gradska uprava nije povezana, niti je podnosila prijave protiv jednog ni protiv drugog direktora, ali utvrđene su određene radnje i DORH je odradio svoj posao kao što je odradio i posao oko afere Revelin. - rekao je također gradonačelnik s obzirom da je Pezo spomenuo DURA-u i Lokrum.

- DORH radi svoj posao i to nije sporno. Kad je mene Vlahušić prijavio da sam oštetio Grad jer sam s DPDS-om potpisao ugovor o odnosu 60:40 za raspodjelu sredstava od ulaznica za zidine, DORH se tada očitovao i rekao da ničim nisam oštetio Grad, iako me se u ovoj vijećnici prozivalo da jesam. Vjerujem da će DORH u svim slučajevima svoj posao odraditi dobro, kvalitetno i do kraja i prenijeti nadležnost na sudove, a kad dođe na sud onda je pomozi Bože. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Pretjerana panika koja je se potiče u medijima zbog pojave norovirusa u Malostonskom zaljevu, zbog čega je odgođena i tradicionalna manifestacija Dana malostonskih kamenica, ponukala je Vedrana Kunicu, člana Udruge Stonski školjkari i voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice, inače magistra akvakulture, na Facebook status u kojem se našalio s paničarima, realno prikazao situaciju, ali i ukazao na to da problema ima, no mjesta histeriji ne.

Što je napisao Kunica prenosimo u cijelosti:

„Već nekoliko dana velika bojazan je u mom kraju, neki NORO se pojavio, opasan kažu, čak ga vezuju za Kineze koji buše most čuo sam neki dan u Gradu. Ne zna se odakle je ali pune ga kamenica ako jedeš kamenice gotov si. Ne jedi kamenice i miran si, neće NORO na tebe.

U zadnje par dana nažalost puno je proljeva, ali ne onoga koji uzrokuje NORO.

Nije NORO nikakav čudan svat već je iz nečijeg trbuha završio u moru jer nemamo kompletan sustav odvodnje u obalnom području zaljeva. Puno je veća vjerojatnost da će vas dopasti taj NORO na druge načine, kontaktom, ne pranjem ruku ili slično već što ćete ga dobiti iz kamenica. Svi su tog NORA već nekada imali ili su došli u kontakt bez posljedica zbog jačeg imuniteta.

Činjenica od koje ne treba bježati je da fekalije dospijevaju u okoliš, u manjoj mjeri ali ipak se događa jer u suprotnom ne bi došlo do zabrane prodaje. Zabrana prodaje odnosno kontinuirani veterinarski monitoring upravo je tu radi toga da zaštiti one koji kamenice jedu.

Do sada Malostonski zaljev jako je rijetko imao zabrane za razliku od drugih uzgojnih područja u Europi koja su u zabrani konstantno pa školjkaši moraju u purifikacijske sustave prije prodaje. Dakle dok je potreba za purifikacijom negdje standard kod nas prva zabrana apsolutna histerija.

Problem postoji i mora se riješiti, histerija je nepotrebna, ali očito neizbježna. Na kraju će ispaštati oni koji za ništa krivi nisu, koji svojim radom održavaju ovu tradiciju i bore se za egzistenciju.

Valjda će ta neizbježna histerija barem rezultirati ubrzanjem rješavanja izgradnje fekalne odvodnje na području zaljeva pa se neće događati periodi zabrane kao ovaj trenutni jer u suprotnom izgubit ćemo i ono što ni sam ne znam kako smo do sada uspjeli sačuvati.“ – napisao je Vedran Kunica.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019