Prikazujem sadržaj po oznakama: volak

Kao što smo prije tjedan dana pisali, puževi volci su odlični mamci za lov ovrate, posebice od proljeća do jeseni. No, dobar su mamac i za lov grujeva (ugora) i murine, sarka, fratra, pica, kantora, krupnih arbuna, čak i ovčica, smuduta, zubataca, hama... Pisali smo i kako ih nadijevati, a sada evo i sve o tome kako ih pribavljati i čuvati.

Volci čine velike štete ribarima jer jedu ulov u stajačicama i pridnenim povlačnim mrežama te vršama. Zato se mogu pribaviti od ribara, koji ih ponekad nude i na ribarnicama.

Ribolovci ih vlastoručno mogu pribavljati na više načina. Najlakše i najviše tijekom svibnja i lipnja, kad se skupljuju u hrpe zbog mrijesta. No, treba imati na umu da je sportsko - rekreativnim ribolovcima zakonom dozvoljen dnevni ulov od najviše dva kilograma, što nije malo jer je za dnevni ribolov dovoljno 10 do 15 komada.

Volci se sakupljati mogu gazeći po plitkom moru, ali je najčešće potrebno roniti. Ljušture volaka često su potpuno zarasle mahovnjacima i algama tako da ih je na obraslom dnu teško primijetiti. Najlakše ih je naći na blago položenoj obali, uz mješano kamenito - travnato dno na kome ima trpova.

Osim rukom, skupljati se mogu za to posebno napravljenim alatom - dvozubom. Taj tradicionalni alat čini drvena drška dužine barem tri metra, snop gumica za domaćinstvo te dva zuba za osti. Posebno je pogodan za lov na većim dubinama, hodanjem po dnu, tako i iz plovila. Kad se kroz masku ili ribarsko okno ugleda, volak se dvozubom pritisne uz dno da ga zubi obuhvate, a onda se sve skupa pažljivo izvuče na suho.

Sa strmih stjenovitih, ozidanih lučkih obala te iz plovila volci se mogu loviti i primamljivanjem. Dovoljno je u mrežastu vreću od povrća staviti stučene dagnje ili otpatke hrane, kosti i mesa toplokrvnih životinja, ako je potrebno i kamen primjerene težine te sve konopom spustiti na dno. Nakon sat, dva vremena, vreću treba pažljivo izvuči te s njene površine poskidati volke koji su došli na gozbu, a koju najčešće ne prekidaju ni dok se podižu, čak i kad dospiju na suho.

Mamcima se može loviti i mrežnjakom. Taj stari i skoro zaboravljeni alat čini metalni okvir, najčešće oblika kruga, ali može biti kvadratnog, na kome je razapeta mreža ili pričvršćena mrežasta vreća. Okvir je s tri ili četiri vezice spojen s užetom namotanim na motovilo - plovak, kojim se alat spušta na dno i diže s njega. Za lov volaka dovoljan je okvir od žice debljine 5 mm, i dimenzija većih od pola metra, dok mreža mora imati što manje oko. Za razliku od lova vrećom, mamci u mrežnjaku trebaju biti što veći i žilaviji.

Do upotrebe volke je najbolje održavati na životu iako su i konzervirani te zamrznuti skoro podjednako dobri mamci. U mrežastoj vreći potopljenoj u more mogu se čuvati dan, najviše dva, jer će nakon toga pregristi vreću i osloboditi se. Tjedan dana živi u morem natopljenoj krpi mogu se čuvati u najdonjoj polici hladnjaka. Duže, praktično neograničeno, u moru se mogu držati smješteni u metalnoj ili plastičnoj šupljoj posudi pod uvjetom da se hrane. Za 20 - tak volaka tjedno je dovoljna jedna srdela ili slična ribica.
Veoma dugo čuvati se mogu usoljeni volci, obvezno bez kućica. Konzerviranje je najbolje izvesti pomoću malo krupne soli. Njome se pokrije dno posude, pa se stavi sloj mamaca, ponovo soli i tako redom dok se posuda ne napuni. Završiti treba s malo debljim slojem soli. Dva do tri dana poslije soljenja nužno je ocijediti salamuru. Posudu treba pohraniti na tamno i hladno mjesto pa će volci biti sačuvan od kvarenja do godinu dana.

Najduže je moguće čuvati zamrznute volke. S njegovim zamrzavanjem nije nužno žuriti, ali je idealno zamrznuti ga do dva sata poslije uginuća. Kako bi se izbjegli brojni kasniji problemi, prije zamrzavanja od kućica oslobođene mamce treba pakirati pojedinačno, u aluminijsku foliju ili plastične kesice, kako se ne bi međusobno lijepili. Nakon toga ih po nekoliko treba spremiti u plastičnu kesicu pa iz nje istisnuti zrak.

Zamrznute volke u ribolov treba nositi u malom transportnom hladnjaku ili, ako ih je manje, u termos-boci. Neiskorištene, a odmrznute mamce nema svrhe ponovo zamrzavati. Prvo, zato što nesnosno smrde i drugo jer se više puta odmrzavani volci puno lošije drže na udici.

Konačno je počeo period dobrog lova ovrate ili orade, podlanice, jedne od najcjenjenijih lovina jadranskih udičara. No, čak i kada je najraspoloženija za ishranu, kao u ovo doba godine, ako može, podlanica bira što će jesti. Zato nije svejedno što joj ponuditi.

Sada, nakon što što se oporavila od napora mrijesta, ovrati više nije potrebna energetska, masna, nego hrana puna bjelančevina, proteina, neophodnih za razvoj i rast mišićne mase. Zato će sada najradije posegnuti za rakovima, crvima, školjkama i puževima. Kako su sada na istim terenima veoma aktivne i male te manje cijenjene ribe, za ciljani lov podlanice najbolje je koristiti mamce kao što je puž volak, koje može pregristi ovrata i još samo nekoliko riba jakih čeljusti.

U našem moru živi osam puževa obitelji bodljikavi volak, od kojih su za mamčenje dovoljno veliki te brojni samo dva - kvrgavi i bodljikavi. Bodljikavi ima duže bodljikave izrasline na kućici, ali manje i mekše tijelo od kvrgavog. No, i meso bodljikavog volka je žilavo, zbog čeka se iznimno dobro drži na udici, čak i pri najjačim odbačajima. Osim toga, otporno je na napade sitnih riba, zbog čega ostaje netaknuto sve dok ga ne nađe podlanica. A nalazi ga vođena tragom njegovog specifičnog i jakog mirisa koje podlanicu privlači i s velike daljine. Osobito intenzivno, ljudima neugodno, miriše volak koji je nekoliko dana razbijen bio izložen suncu.

Iako je podlanica u stanju zdrobiti kućicu volka, puni je bolje mamčiti samo meso volka. Osloboditi ga od kućice najlakše je tako da se ona razbije, ali pažljivo, da se pužu ne ošteti meso. Bez lomljenja ljušture meso je moguće izvaditi na način da se plamenom upaljača lagano zagrijte vršni dio ljušture. Kako bi pobjegao od vrućine, puž će izići nekoliko centimetara iz ljušture pa ga neće biti teško dohvatiti rukom i izvući.

Prije nadijevanja treba odrezati tvrdi „poklopac“, rožnatu ploču kojom volak u slučaju opasnosti zatvara ljušturu. No, čak i bez tog najtvrđeg dijela, da bi se riba lakše zakačila udica mora izvirivati iz namamčenog volka. Na terenima gdje ima krupnijih podlanica, preporučljivo je koristiti relativno velike udice, otprilike broj 1 do 2/0, odnosno širine luka od 15 do čak 21 mm, što je maksimalno dozvoljena veličina udica u sportskom ribolovu na moru. Na tako velike udice mogu se nadjenuti po jedan veliki ili dva manja volka, obvezno tako da obilato nadmašuju dimenzije udice. Većina specijalaca za lov podlanice koristi modele kratkog vrata i vrha povijenog k vezištu udice.

Za ciljani lov sitnijih podlanica, ali i usputni lov kantora, arbuna, sarka, fratara i piceva, manjih riba koje dijele stanište s podlanicom i mogu jesti volka, mamac se može rezati na prutiće ili kockice veličine primjerene udici i ribi koja se lovi. Kao i pri razbijanju njegovog oklopa, pri rezanju volka treba paziti da se ne ošteti njegov stomak, odnosno žuta kesica s tekućinom. Njena purpurna boja se ni poslije nekoliko dana ne može ukloniti s ljudske kože, a nikada s tkanina. No, puno je važnije da sadržaj te kesice neodoljivo mami ribe. Kad sitnije uspiju iskidati vrećicu, tekućina iz nje će se razliti i nošena kurentom raširiti te privlačiti velike ribe.

Cijele ili komade volka najlakše je nadijevati pomoću specijalnih igli.

U lovu podlanice pomoću volka, kao i s drugim tvrdim mamcima, ne treba žuriti s kontriranjem, osobito ako se lovi „Circle“, tzv. kružnom udicom. Ribi treba dopustiti da ponese mamac nekoliko metara i počne ga gutati. Zato, ako se lovi štapom i rolom, treba preklopnik, odnosno hvatač strune na roli ostaviti otvoren do kontre ili loviti rolom sa slobodnim hodom kalema.