Prikazujem sadržaj po oznakama: vrnuti

Vrnut, širun i lokarda, najbrojniji pendulaški plijen, vrlo uspješno se mogu loviti i bulentinom iz usidrenog ili plovila prepuštenog morskoj struji. Osobito dobro krajem ljeta i tijekom jeseni. Zato je sad pravo vrijeme za takav način njihovog lova, za koje ne treba puno znanja niti opreme. Osim bilo kakvog plovila, dovoljan je i srednje jak bulentin na ometcu. Međutim, puno bolje je loviti suvremenim priborom, štapom i rolom.

Iako se loviti može i s kratkim, onim od samo dva, najbolje je koristiti štap dužine između 3,0 i 4,0 metra. Ako veličina plovila i spretnost ribiča to dopušta, koristiti se može i duži štap, do najviše 5,0 m. Ma koliki, štap obvezno mora biti brze akcije i robusan, ali s iznimno osjetljivim vrhom. Dovoljno je da mu težina bacanja bude 20 do 50 grama, ali se može rabiti i duplo jači štap. Rola, pak, treba biti veličine 20, najviše 30, odnosno kapaciteta 150 metara najlona debljine 0,25 do 0,30 mm, kojih karakteristika treba biti osnovna struna za lov „plavog trija“.

vrnutisiruinilokardebulentin1308 1

Osnovna struna može biti izrađena i od „PE“ višenitke, jasno iste nosivosti, odnosno debljine 0,12 do 0,16 mm. Međutim, završnjak obvezno treba biti najlonski. Osnova, predvez, mu može biti debljine osnovne strune, ali i priveza- 0,20 do 0,22 mm. Privezi (pjoki) mogu biti i tanji, čak tek 0,16 mm, ako ribe nisu osobito raspoložene za uzimanje mamca. Njihova dužina treba biti tolika da se međusobno ne mogu zakačiti udice. Može ih biti dvije ili tri, a rasporediti ih treba na predvez dužine 100 i 120 cm.

Na kraj završnjaka treba postaviti kruškoliki ili ovalni uteg težine između 5 i 20, najviše 30 grama. Montirati ga treba posrestvom vrtilice s kopčom, kako bi se mogao brzo zamijeniti težim ili lakšim. Na taj se način može podešavati brzina propadanja mamca ovisno o snazi morske struje na mjestu ribolova, odnosno udaljenosti plijena od površine i plovila. Vrtilicu s kopčom dobro je postaviti i na kraj osnovne strune, kako bi se smanjile negativne posljedice uvrtanja pribora koje uzrokuje borbeni plijen. Zbog istog razloga i spojevi primula s predvezom moraju biti pokretni pa ih je najbolje izvesti preko neke od vrtilica, ponajbolje dvorupih perlica.

vrnutisiruinilokardebulentin1308 2

Kao ni pribor, ni lov „plavog trija“ bulentinom nije kompliciran. Mamci se spuste ili odbace u more. Kad se približe dnu, valja ih vrlo polako podizati odnosno privlačiti. Često će se desiti da mamci prestanu tonuti, što je znak da je jedna od tih riba uzela mamac. Tad počine žestoka borba, često s lošim posljedicama za pribor. Naime, nerijetko se na sve udice istodobno zakače ribe, što i nije loše, ali je loše to što one najčešće „šijavaju“, bježe, na različite strane, a to uglavnom završava gubljenjem plijena i dijelova pribora - udica i pjoka.

Nerijetko se događa i to da tijekom intenzivnog lova ribe naglo nestanu, otplove. To se sprječava primamljivanje. Zapravo, primamljivati je najbolje i prije i tijekom ribolova, bez obzira kako se ribe lovile. Abrumavanjem se u željenu zonu lova mogu i dovesti jata riba. Na taj se način izbjegava dugotrajna i neizvjesna potrga za plijenom. Primamljivati je najbolje dobro usitnjenim komadima ribe, po mogućnosti srđele te kruha. Abrum treba staviti u vreću za povrće i pomoću konopa spustiti do dva metra pod površinu. Za cjelodnevni lov dovoljno je oko pet kilograma primame ako se lovi u srednje jakom kurentu. Sa spuštanjem mamca treba početi tek kad privučene brumom ribe priđu bliže površini i plovilu. A mamci mogu biti raznovrsni, ali se najčešće rabi srđela, najbolje bez kostiju. Odličan mamac su i crijeva srđele, ali se zbog čvrstoće češće koriste komadi glavonožaca. Vrlo čvrsti su i fileti skinuti sa širuna, najbolje s mjesta gdje mu se bočna linija dvaput savija.

Bez obzira što se mamčilo, to treba raditi na udice širine luka 7 do 11 mm, ovisno od očekivane veličine plijena. Osim kristalki to mogu biti parangalke, udice oblika „Aberdeen“.

vrnutisiruinilokardebulentin1308 4

„Plavi trio“ se udičariti može tijekom cijelog dana. Najbolje po moru namreškanim jugom, a najlošije po „kalmi bonaci“ - posve mirnom moru. Od rano jutra pa do 9 ili 10 sati bolje će se loviti vrnuti. Sve tri ribe podjednako dobro rade u sumrak i tijekom noći s mjesečinom. Širuni su najčešće najdublje, čak i na samo metar ili dva poviše dna. Bliže površini i obali prilaze u sumrak. Vrnuti i lokarde su znatno bliže površini, često i pod njom samom.

Gdje treba loviti nikad nije lako utvrditi jer se radi o ribama lutalicama. Ipak, u ovo doba godine one nisu previše daleko od obale, osobito od njenih isturenih dijelova. Bliže od 50 ili 100 metara ih ne treba tražiti. Isto tako, iako se zadržavaju nad svim, češće su nad tvrđim dnima te nad brakovima, gdje imaju više hrane. U njihovom pronalaženju od velike pomoći je suvremena elektronika. Galebovi te druge morske ribe također mogu ukazati gdje su jata malih grabljivca. Naime, ptice se hrane sitnim ribama koje pred „plavim trijom“ bježe k površini, često i nad nju. Zato, kad se primijeti „igranje„ sitne ribe na površini ili ptice koje se obrušavaju u more, treba krenuti put njih, a nije loše ni pratiti gdje sitnu plavu ribu love profesionalni ribari.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 26 Lipanj 2020 22:22

Na vrnute s obale

Počela je sezona dobrog lova vrnuta, jedne od najbrojnije jadranske plave ribe. Manji do srednje veliki primjerci, a katkad i oni veći, sve češće se približavaju obali, gdje će ostaju ili navraćati do početka jeseni. Okupljat će se oko isturenih pozicija duž kamenitih obala, oko rtova, lukobrana, a ponekad će zaći i u luke i marine pa će u tom dugom periodu biti dostupne i ribolovcima koji love s obale.

Najčešće se i takvim okolnostima prakticira lov plovkom, posebno talijanskim tzv. bolonjeze teleskopom ili engleskim „match“ štapovima, najbolje trodijelnim. U takvom ribolovu, ne samo vrnuta nego i ostale plave ribe te uopće grabljivica s obale, nerijetko je za uspjeh ribolova presudna dalji odbačaja mamca. Zato treba koristiti dosta dugačke štapove. Bolonjez bi treba biti dugačak barem pet, još boje šest metara, a meč štap između 3,9 do 4,5 metara. Prednost treba dati nešto robusnijim modelima, jer iako relativno male ribe (rijetko prijeđu kilogram), vrnuti su veliki borci. Osim toga, umjesto njih, na mamac se može baciti i koja krupnija riba poput polande, luca ili trupa, s kojima nema šale.

Bez obzira koji se štap koristio, na njega treba postaviti rolu srednje ili tek malo manje veličine, primjerice veličine 30, najviše 40. Obvezno mora biti brza, odnosno s velikim prijenosnim odnosom. Kočnica joj mora biti vrlo precizna i pouzdana, baš kao i sistem za slaganje strune.

Na kalem role je dovoljno namotati strunu debljine 0,20 ili 0,25 mm na koga preko vrtilice treba postaviti završnjak od najlona ili, još bolje fluorougljika (FC) debljine 0,16 do 0,18 mm.

Plovak, koji se postavlja na osnovnu strunu, može biti fiksan ili klizeći. Ovaj drugi je bolje ili jedino rješenje u lovu bolonjezom kad je riba na većoj dubini te kad meč štapom treba daleko odbaciti, u kom slučaju je najbolje koristiti „wagler“ plovak s ugrađenim, vlastitim opterećenjem. Za lov u mirnoj vodi luka i marina preporučuju se plovci vitke forme. Međutim, za ribolov s prirodne obale, po valovitom moru, treba koristiti „korpulentnije“, loptaste plovke.

Završnjak je neophodno opteretiti, ali što manje. Najbolje pomoći niza olovnica postavljenih u skupinu na predvez dužine pola do jedan metar. To mogu biti „split“ - rascijepane loptaste ili klizne olovnice oblika suze. Kad se postavlja suza između nje i vrtilice na kraju predveza dobro je postaviti komadić bužira, kao zaštita čvora na vrtilici na koji se dovezuje privez, dužine koliko i predvez.

Na kraju priveza treba biti jaka i elastična udica širine luka 7 do 10 mm, ovisno o veličini riba u lovnoj zoni. Posve prikladne su najčešće rabljene udice, one oblika „Crystal“ i „Aberdeen“.

Najučinkovitiji mamac je prirodna hrana vrnuta i njegovih srodnika je cijela svježa srđela, inćun, gavun i druge ribice od plova. Cijele je najbolje nadijevati probadanjem kroz oči, a koristiti se mogu i fileti krupnijih ribica. Osim toga, koristiti se mogu i fileti (kožica s nešto mesa) izrezanih i s većih plavih riba, primjerice širuna, iglice ili plavice, čak i samog vrnuta. Ipak, žive ribice su, najučinkovitije.

Tijekom ribolovac mamac ne treba biti statičan, pa valja lagano namotavati strunu, na isti način kao kod lova iglice. Čim plovak nestane pod vodom, moramo brzo i odlučno kontrirati. Loviti borbenog vrnuta lakim priborom pravo je sportsko zadovoljstvo.

Glavni problem u ovoj vrsti ribolova je uočiti plov, privući ga i održati što duže na daljini na kojoj možemo loviti. Dakle, obvezna je primama, čiji nezaobilazan sastojak treba biti samljevena srđela i po mogućnosti salamura od inćuna. Prilikom primamljivanja posebno treba voditi računa o pravcu morske struje kako ga ona ne bi odnijela iz zone ribolova, a s njim i vrnuti.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 17 Travanj 2020 12:36

Na vrnute i lokarde skosavanjem

Sportsko - rekreativni udičari, osobito manje iskusni, obilatiji ulov najlakše mogu ostvariti lovom u priobalju sitnih grabljivica od plova - širuna, vrnuta i lokardi. Sezona njihovog dobrog lova počinje ovih dana na jugu Jadrana i potrajat će barem do kraja ljeta.

Kao malo koja skupina, ove se ribe uspješno love svim aktivnim udičarskim tehnikama. Najčešće pendulom, a kad se u jatu zadržavaju na užem području i „a'volo“ tehnikom. No, posljednjih godina iznimno se uspješnom pokazala lagana „vertical jigging“, tehnika okomitog skosavanja, kojom se čak mogu i selektivno loviti vrnuti i kad su u zajedničkom jatu.

Glavni razloga za ciljani lov vrnuta je to što je on mnogima najukusniji, ne samo od te tri, nego od sve plave ribe. No, da bi takav bio, vrnutu je nužno čim prije ukloniti utrobu. Cijena mu je i tri puta veća nego izgledom i veličinom skoro identičnoj lokardi. Vrnuti se ciljano lovi i zato što su krupniji od širuna, a brojnije od lokarde. Uz sve to, vrnuti su podjednako borbene kao i širuni i lokarde, ali pružaju više sportskog užitka jer je napad, a zatim i pokušaj bijega ulovljenih vrnuta iznimno žestok. To je zato što su brzi! Naime, poslije sabljarke, igluna koji može plivati do 95 km/h, vrnut je najbrža riba u Jadranu. U napadu i bijegu dostigne čak 82,8 km/h, a brzina „krstarenja” mu je 10,9 km/h.

Pretežito loviti vrnuta moguće je samo odabirom varalice, odnosno udice prikladne veličine. Naime, širuni su najmanji i najbolje se love grmjelicama, „sabiki“ varalicama od perja, traka i niti, te ostalim vrstama varalica dužine do 3, najviše 5 cm, odnosno s udicama širine luka do najviše 7 mm.

Vrnuti i lokarde se također, ali uz puno spadanja, mogu loviti tim varalicama, dok je njihov selektivni lov moguć samo krupnijim varalicama i udicama. Ovisno o vrsti, varalicama dužine 5 do 11 cm, odnosno udicama širine luka 7 do 10, čak i 12 mm. Vrnut je jedna od grabljivica koja plijen hvata za glavu kako bi ga spriječila da diše kroz škrge. Zato je za sigurnije kačenje vrnuta dobro da varalica ima udicu i na prednjem dijelu.

varalice17042020

Za lov vrnuta i lokardi skosavanjem najboljim su se pokazale metalne, „jigg“ varalice oblika sječiva, bez obzira jesu li tanke ili „bucmaste“. Najbolje je imati one težine 20 do 40 grama, jer sa njima mogu loviti i na dubinama od preko 30 m, što se čini izvan glavne sezone lova ovih riba.

Pribor je najbolje kompletirati na najjednostaviji način, varalicom koja je kopčom spojenom na kraj osnovne strune. Za lov na dubinama do 20 m, na kojima su tijekom najbolje sezone lova najčešće zadržavaju ove ribe, dovoljno je pribor izraditi od najlonske strune promjera 0,20 do 0,30 mm, odnosno višenitne „PE“ debljine 0,10 do 0,13 mm.

Najbolje je loviti „ultra light vertical jigging“, štapom za vrlo lako skosavanje, ali se loviti može štapovima za različite tehnike lova. Odlični su „egging“, za lov lignji, dobro rješenje je „spinning“ štap težine bacanja 40, čak i 60 grama te štap za bulentin iste težine bacanja. Poslužiti može i „bolognese“, ali lov s njim zahtjeva velike napore i uzrokuje dugotrajne bolove u ramenima. Na štap je dovoljno postaviti stacionarnu rolu veličine 3.000 do najviše 6.000.

Potragu za ribama najbolje je početi promatranjem šireg okoliša, jata morskih ptica, praćenjem aktivnosti profesionalnih i ostalih ribolovaca. Dok se ne otkrije točna poziciju plova riba barku valja prepustit kurentu ili pogoniti veslima. Sidriti treba kad se ostvari prvi ulov. Loviti se može tijekom cijelog dana, najlošije po posve mirnom, a najbolje po jugom namreškanom moru. Vrnuti se u pravilu najbolje love od svitanja do 9 ili 10 sati, a zatim u sumrak i tijekom noći s mjesečinom.

Najuspješnije i najugodnije je loviti sporim skosavanjem, na „pola dna“ podizanjem i spuštanjem do dva, tri metra, po potrebi i malo više. Povremeno je dobro pribor spustit nad samo dno i skosavati do jedan metar visine. Tako se mogu uloviti i moli, pauci, čak i škrpine. Sve te ribe treba izvlačiti bez taktiziranja.

Kad ulova nema duži period, valja se pomjeriti bliže ili dalje. Isto treba učinitii i kad su prve ulovljene ribe nedorasle, odnosno kad je vrnut kraći od 18, širun od 15 cm. Naime, sve ove grabljivice u jednom plovu u pravilu približno iste veličine. Iako zakonom nije propisana minimalna lovna dužina lokarde, svaki pravi sportaš će i nju vratiti u more ukoliko je kraća od 18 cm!

Objavljeno u esPRESSo

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019