Prikazujem sadržaj po oznakama: zapinjanje pribora

Najbolji ulovi u pravilu se postižu na kamenitom, osobito škrapastom dnu. No, udičarenje na njemu podrazumijeva brojnija zapinjanja i gubljenja pribora nego na ostalim vrstama dna, često toliko brojna da ribolovci odustaju od lova. Najčešće zapinju olovnice, ali to je moguće spriječiti ili barem smanjiti i to na više načina.

Najlakši način je ribolovom „a'volo“, tehnikom i priborom bez olovnice. No, takav pribor se ne može odbaciti daleko, najdalje 10 do 15 metara, nešto i dalje štapom s rolom te teškim mamcem poput velikog golog štrcaljca ili raka kosmeča. No, i u tom slučaju je zonu ribolova dosta uska. Puno dalje, ali samo sa štapom, moguće je odbaciti pribor na kome je plovak, koji pribor pa tako i olovnicu drži poviše dna.

Jedno od rješenja problema zapinjanja u lovu na dnu jest kompletiranje pribora s olovnicom za gubljenje, koja nakon zapinjanja ostaje na dnu, a ostatak pribora biva spašen. Dvije su varijante tog rješenja, a obje podrazumijevaju postavljanje olovnice na poseban privez. Prva je olovnicu postaviti na privez znatno manje nosivosti od svih ostalih struna u sistemu tako da taj privez pukne pri potezanju nakon zapinjanja.

olovnice 031123 1 min

Drugo rješenje jest kliznu olovnicu postaviti na mekanu žicu vezanu za kraj jakog priveza. Pri potezanju savijena žica će se ispraviti, olovnica s nje spasti, a ostatak pribora izvući.

Ekološki i financijski puno bolja rješenja od opisanih jest upotreba olovnica koje teško zapinju i lako se oslobađaju zagrljaja dna. Našim udičarima najmanje je poznato vjerojatno najbolja takva olovnica- spiralna, izrađena od olovne žice. Takva olovnica izuzetno teško zapinje, a ako se to ipak dogodi, lako se oslobađa, u najgorem slučaju poslije savijanja dijela koji je zapeo. Gotovo je nemoguće da spirala od olova ostane zarobljena na dnu. Uza sve to, ovakve olovnice su najpogodnije za izvođenje vrlo preciznog opterećenja pribora, teško i sporo ostvarivo drugim vrstama olovnica.

olovnice 031123 1 min

Spiralnih olovnica nema na našem tržištu, ali ih je lako izraditi od olovnih ili žica za lemljenje. Najlakše ih je napraviti obmotavanjem oko igle, primjerice za mamčenje ili tanke krute žice. Tako izrađena olovnica može biti klizna, ali i nepomična. Da bi se fiksirala na strunu, spiralu je potrebno poslije montaže još malo zamotati da joj se suzi unutarnji promjer.

Za razliku od spiralnih, na našem je tržištu veoma dobra ponuda „split“, rascijepanih olovnica, koje su također odlično rješenje za sprečavanje zapinjanje ometca, ali i bulentina. Kao i žicu za spiralne, odabrati treba što mekše rascijepane olovnice koje manje oštećenja strune i vrlo se lako otvaraju ili zatvaraju.

Rascijepane olovnice su dostupne u težinama od 1 do 15 g pa je lako odabrati nekoliko čija će težina odgovarati težini klasične olovnice koju će zamijeniti. Sve što treba učiniti nakon toga jest međusobno razmaknute stisnuti ih na privez bez čvora na kraju, kako bi u slučaju zapinjanja olovnice spale sa strune. Kod dobro odabrane veličine olovnica to se veoma rijetko događa. Ako se i dogodi, zapne samo jedna, vrlo rijetko dvije ili više olovnica istovremeno. U pravilu, olovnice klize po dnu sve dok se ne oslobode.

Osim što lako klizi između kamenja, algi i ostalih prepreka, niz olovnica prati reljef dna, manje tone u procijepe, alge i dijelove mekanog dna pa je pribor na kome se nalazi lakše voditi nego onaj s klasičnom olovnicom.

Pri klizanju olovnice udaraju u kamenje i proizvode zvukove koje pobuđuju prirodnu znatiželju riba, glavonožaca i rakova. Naime, ti visoko frekventni zvukovi, koji se prostiru na velike udaljenosti, odgovaraju zvukovima škljocanja škampa te zvukovima koje proizvode noge rakova kada se kreću po stijenama. Osim toga, takve zvukove proizvode i neke male ribe, ali i račići iz obitelji pucavaca, poslastica brojnih riba. Ti račići imaju jedna velika kliješta kojima proizvode glasne pucketave zvukove koji su ribama putokaz ka lakom i slasnom plijenu.

Objavljeno u esPRESSo