Prikazujem sadržaj po oznakama: zaposleni

Vijećnik KLGB Ivice Roka Ivan Cetinić još je na sjednici Gradskog vijeća pitao gradonačelnika bi li Grad Dubrovnik i građani snosili financijske posljedice ukoliko bi Grad s DPDS -om raskinuo suradnju oko koncesije za zidine. Kako odnos Grada Dubrovnika i DPDS -a, kad je pitanju gospodarenje zidinama nije definiran koncesijskim ugovorom, gradonačelnik Mato Franković tek je istaknuo kako DPDS radi dobar posao na obnovi spomeničke baštine. No, kad je u pitanju odnos DPDS-a prema zaposlenima, gradonačelnik je naglasio kako on nije dobar.

Naime, vijećnik Ivan Cetinić, koji inače radi za DPDS, nedavno je baš na sjednici Gradskog vijeća, postavljajući vijećničko pitanje gradonačelniku, razotkrio kako se DPDS odnosi prema ljudima koji za njih rade.

Cetinić je naime i sam sezonski zaposlen u DPDS -u, na zidinama i tako već 18 godina. Iako zapravo na to malo može utjecati, gradonačelnik Franković, naglasio je na sjednici Gradskog vijeća da bi odnos DPDS -a prema njihovim zaposlenima nije dobar.

- Nije normalno da je netko 20 godina sezonac, nije normalno. DPDS je zapravo manipulirao zakonitošću zapošljavanja ljudi i koristio blagodat zakona i nakon određenog perioda sve vas slao na burzu rada kako bi vas opet za dva mjeseca angažirao. - rekao je gradonačelnik, istaknuvši kako kao sezonci, radnici DPDS -a ne mogu ostvariti prava kao drugi građani, ne mogu u banci dobiti kredit za kupnju stana i auta.

- To nije dobro i to smo prvi put u Vijećnici od vas čuli. Takve spoznaje prije nismo imali i sigurno da će naš impuls prema DPDS -u biti da se to ne smije raditi jer nije dobra poruka prema ljudima i drugim gospodarstvenicima pa bi svi to mogli raditi. Ta priča nije potrebna. - kazao je Franković.

Naglasio je kako ljudima koji za DPDS rade dugi niz godina, Društvo treba dati stalan posao.

- Ljudima koji rade toliki niz godina, a ja bi rekao svakom koji radi duže od tri godine treba dati stalan posao i to će bit naše očekivanje, to moraju napraviti jer to nije korektno i nije bilo u redu. To se odnosi na sve ljude koji rade u DPDS-u dulje od tri godine, očekujemo stalni radni odnos. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

„Društvo prijatelja dubrovačke starine posluje poštujući sve zakonske regulative”, tako su iz DPDS -a odgovorili na upit portala Dubrovnikpress.hr nakon što je vijećnik Ivan Cetinić na sjednici Gradskog vijeća pitao gradonačelnika Mata Frankovića zna li kakav je odnos DPDS-a prema zaposlenicima.

Naime, Cetinić, koji inače radi za DPDS, rekao je na sjednici kako za tu Udrugu radi već 18 godina, a nije u stalnom radnom odnosu. Naveo je i kako 95 posto zaposlenih u DPDS-u nije u stalnom radnom odnosu o čemu je dodatno govorio i za Dubrovnikpress.hr.

U upitu upućenom DPDS-u portal Dubrovnikpress.hr tražio je i odgovor na pitanje koliko je njihov broj zaposlenih i koji broj njih je u stalnom radnom odnosu.

Pitali smo i zašto konkretno Ivan Cetinić, nakon 18 godina rada u DPDS-u, nije u stalnom radnom odnosu te koliki je broj radnika, koji poput Cetinića dugi niz godina rade u DPDS-u, a nisu u stalnom radnom odnosu. Odgovor na ta pitanja od strane DPDS-a je izostao, baš kao što je izostao i odgovor na pitanje zašto većina njihovih višegodišnjih zaposlenika nije u stalnom radnom odnosu.

Budući da su udruga na ta pitanja iz DPDS-a nisi niti morali odgovoriti. Dok su samo istaknuli kako rade po zakonu i ravnali se onom starom „šutnja je zlato”, Ivan Cetinić, koji je za portal Dubrovnikpress.hr nakon Gradskog vijeća, pobliže opisao kakav je odnos DPDS-a prema radnicima, zasigurno nije imao razloga iznositi neistine ili lagati.

Dubrovačka javnost DPDS je dugi niz godina promatrala kroz prizmu njihove skrbi o spomeničkoj baštini, a potom i kroz odnos s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, koji je insistirao da se zidine vrate na upravljanje Gradu Dubrovniku. Malo koga je zanimao odnos DPDS-a prema ljudima koji za njih rade, a kojih je, prema Cetinićevim riječima negdje oko 70 -tak od kojih svi manje više rada na spomenicima od čije eksploatacije, poglavito gradskih zidina, DPDS ubire nemale novce, koje potom dijeli s Gradom Dubrovnikom.

DPDS inače slovi za udrugu koja odlično brine o spomeničkoj baštini, održavanju i obnovi. Ljubav koju gaje spomenicima trebali bi usmjeriti i prema ljudima koji za njih rade, a bez čijeg truda i zalaganja na zidinama zasigurno ne bi ubirali ni pola od novaca koliko ubiru, tim više ako se uzme u obzir da su to mahom sve Dubrovčani i ljudi s dubrovačkog područja. Većina tih ljudi ima obitelji i žele se osjećati sigurno, posebno u ovom COVID trenutku. Sigurnost danas mahom proizlazi iz stalnog zaposlenja.

Objavljeno u Aktualno

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (devet posto više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67 posto njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za dva posto, dobit je smanjena za dva posto, a konsolidirana dobit je manja za tri posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26 posto), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20 posto), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13 posto), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (deset posto)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (64 posto) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21 posto (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića osam posto (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106 posto, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od dva posto u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35 posto od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 307 milijuna kuna (38 posto), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19 posto).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46 posto), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13 posto).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90 posto) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122 posto - što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili osam posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30 posto ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (šest posto). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao sa četiri posto na 14 posto,dok je u Republici Hrvatskoj s dva na tri posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od tri posto u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kuna.

U 2019. u odnosu na 2008. godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 14 posto u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine. Gledajući od 2008. nadalje, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon deset godina gubitaka.

- S 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja. - kazala je predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Nikola Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko - neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu.

- Vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima. - kazao je župan.

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova.

- HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu. - rekla je Šimić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019